Godine 1938. redatelj i glumac Orson Welles na radiju je izveo adaptaciju knjige The War of the Worlds. U svojoj izvedbi u obliku novinskih izvještaja izvijestio je Amerikance o invaziji Marsovaca, što je uvjerilo mnoge slušatelje da se radi o istinitoj vijesti. Wellesova radijska izvedba izazvala je masovnu histeriju diljem zemlje.

Iako nije sigurno je li Orson Welles planirao da njegova izvedba izazove masovnu paniku, ona je odličan primjer na koji način krive informacije (neovisno radi li se o namjernom ili nenamjernom širenju) mogu utjecati na naše ponašanje i na društvene procese.

Desetljećima kasnije tema dezinformacija i lažnih vijesti ponovno je aktualna, pogotovo kada se nalazimo u središtu zbivanja koja izazivaju povišene tenzije i more dezinformacija.

Dezinformacije na internetu izrazito su opasne u vremenima kada većina prikuplja vijesti putem tog medija. Mnogi se oslanjaju na informacije na internetu te temeljem njih percipiraju realnost i mijenjaju ponašanje.

Razumijevanje što su lažne vijesti i dezinformacije, tko je osjetljiviji na dezinformacije i kako ih prepoznati iznimno je važno iz razloga što ih time možemo zaustaviti, osloboditi informacijski prostor i zaštititi naše političko djelovanje, pa i život.

Pročitajte članak “Razvoj tehnologije i njezin utjecaj na svakodnevni život – zamke virtualnog svijeta“.

Lažne vijesti i dezinformacije – značenje

Lažne vijesti i dezinformacije često se koriste kao istoznačnice, ali, iako se radi o sličnim pojmovima, ipak se razlikuju. Dezinformacije su lažne ili netočne informacije kreirane s ciljem namjernog zavaravanja ili izazivanja štete. Fake news ili lažne vijesti se odnose na objave ili članke koji su temeljeni na lažnim informacijama, a kreirani na način da izgledaju kao prava i istinita vijest.

Za razliku od dezinformacija, misinformacije su također netočne informacije, ali nastaju iz pogreške, tj. nisu stvorene s namjerom nanošenja štete, kao dezinformacije.

Dezinformacije se mogu pojaviti u nekoliko oblika, a razumijevanje tih oblika može vam pomoći u lakšem otkrivanju istih. Autorice edukativne brošure o dezinformacijama, dr. sc. Iva Nenadić i dr. sc. Milica Vučković, ističu četiri oblika dezinformacija:

• lažna veza – kada naslov, vizualni sadržaji ili drugi sadržaji nisu u skladu s ostatkom sadržaja
• lažni kontekst – kada se izvorni sadržaj dijeli u drugom i iskrivljenom kontekstu
• izmijenjen sadržaj – kada je izvorna informacija ili vizualni sadržaj izmijenjen na način da zavara (npr. fotomontaža slike)
• izmišljen sadržaj – novi sadržaj koji je u potpunosti lažan.

Dezinformacije – utjecaj na ponašanje i društvene procese

Dezinformacije su izrazito opasne za društvo iz razloga što otvaraju prostor za lažne informacije prema kojima ljudi mogu mijenjati ponašanje. Prije svega, mogu imati iznimno veliki učinak na političke procese i na naše političko djelovanje. Postoje brojni primjeri u kojima su dezinformacije odigrale ključnu ulogu u političkim događanjima, a jedan od tih primjera je Brexit.

Tijekom kampanje za Brexit medijski prostor bio je ispunjen dezinformacijama vezanim uz ostanak ili odlazak iz Europske unije. Upravo te dezinformacije utjecale su na glasanje na referendumu za izlazak Velike Britanije iz Europske unije kod velikog broja glasača.

Dezinformacije i lažne vijesti mogu utjecati i na druge aspekte, kao što je naše zdravlje. Ovo možemo vidjeti na nedavnom primjeru vezanom uz COVID-19 pandemiju i cjepiva. U ovom slučaju mnoštvo dezinformacija vezanih za cjepivo uzrokovalo je skepticizam i strah, odluku necijepljenja te su time dezinformacije zasigurno doprinijele smanjenoj procijepljenosti društva.

Utjecaj dezinformacija na zdravlje izuzetno je važna tema iz razloga što temeljem tih informacija možemo donijeti odluke koje su potencijalno jako opasne za naše zdravlje.

Važnost oslobađanja medijskog prostora od dezinformacija leži ne samo u činjenici da one mogu odrediti naše političko djelovanje, već i u činjenici da mogu utjecati na naše zdravlje. Osim toga, u situacijama visokog intenziteta, kao što su potres ili rat, i u kojima je ljudski život na kocki, iznimno je važno imati pristup vjerodostojnim informacijama.

Pročitajte članke:

• Masovni mediji i njihov utjecaj na psihu ljudi – histerija oko koronavirusa
• Kakve posljedice ratna zbivanja ostavljaju na psihu? Donosimo savjete psihologinje
• Kako se nositi s anksioznošću izazvanom ratom u Ukrajini i vijestima koje svakodnevno čitamo i slušamo o tome?

Zašto su neki ljudi lakovjerniji od drugih?

Razumijevanje koje skupine ljudi su osjetljivije na dezinformacije doprinosi boljem razumijevanju zašto se dezinformacije šire i kako ih zaustaviti. Iako možda mislite da baš vi niste podložni dezinformacijama i lažnim vijestima, zapravo smo svi donekle podložni tome, ili smo barem podložni u određenim situacijama.

Važno je prepoznati u kojim okolnostima ljudi lakše prihvaćaju dezinformacije i lažne vijesti kao istinite, kako bismo lakše zaustavili njihovo širenje.

Pitanje zašto neki ljudi lakše nasjedaju na dezinformacije i lažne vijesti znanstvenici još uvijek istražuju, ali postoje određeni indikatori o tome kada su ljudi lakovjerniji. 

Prema brojnim istraživanjima ljudi lakše povjeruju u informacije i vijesti koje se slažu s njihovim političkim stajalištem. To je sasvim razumljivo s obzirom na to da su ljudi podložni tzv. kognitivnoj pristranosti (eng. confirmation bias).

Drugim riječima, imamo sklonost pronalaženju i interpretiranju informacija na način da potvrđuju naša stajališta. Ta pristranost može igrati ulogu i u našoj podložnosti da brže prihvatimo informacije i vijesti koje se slažu s našim stajalištima kao istinite.

Nadalje, autori članka objavljenog 2021. godine u časopisu Trends in cognitive sciences prenose da su ljudi podložniji vjerovanju dezinformacijama kada koriste tzv. mentalne prečace. Ljudi koriste automatske mentalne prečace u svakidašnjem ponašanju kako bi sačuvali energiju i olakšali si živote.

Na primjer, put od kuće do posla je “usađen” u naš mozak i ne moramo razmišljati o njemu. Isto tako, ljudi prilikom čitanja novih informacija i vijesti mogu koristiti mentalne prečace koji uzrokuju lakšu podložnost dezinformacijama. Mentalne prečace u ovom kontekstu ljudi često koriste kada samo iz naslova zaključe sadržaj članka.

Lažne informacije najčešće su kreirane kako bi izazvale snažne (negativne) emocije, što je važno u raspravi o podložnosti lažnim vijestima. Istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu Cognitive research: principles and implications pokazalo je da su ljudi koji snažnije procesuiraju emocije i oslanjaju se na emocije podložniji prihvaćanju lažnih informacija. Ova spoznaja važna je za sve nas, pogotovo kada se nalazimo u situacijama visokog intenziteta i povišenih emocija.

Izvor informacija također doprinosi lakšem podilaženju dezinformacijama. Autorica članka objavljenog 2004. godine u časopisu Journal of applied social psychology navodi da istraživanja pokazuju da su ljudi lakovjerniji kada informacije dolaze od izvora koji smatraju kredibilnim.

Zaključno, brojna istraživanja upućuju da postoje određeni faktori i određene situacije koje utječu na to hoćemo li podleći dezinformacijama i lažnim vijestima. Iako znanstvenici još uvijek istražuju tko je i zašto podložniji dezinformacijama, za sada znamo da su neki od faktora koji mogu utjecati na to hoćemo li prihvatiti informaciju kao istinitu sljedeći:

• stupanj slaganja s već postojećim mišljenjem
• upotreba mentalnih prečaca
• izvor koji prenosi informaciju
• oslanjanje na emocije.

Pročitajte članak “Psihologija ljudskog ponašanja – povezanost ljudskih akcija, kognicija i emocija“.

Kako zaustaviti lažne vijesti i dezinformacije?

Kako biste doprinijeli zaustavljanju lažnih vijesti i dezinformacija, važno ih je prije svega znati prepoznati. Prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija štiti naša demokratska prava i djelovanje, a potencijalno i naše zdravlje, kao što je opisano u nekoliko slučajeva.

Isto tako važno je spoznati da smo svi podložni prihvaćanju dezinformacija i lažnih vijesti kao istinitih te imati na umu u kojim situacijama smo podložniji tome.

1. Izvori informacija

Prilikom čitanja novih vijesti i informacija koristite povjerljive izvore. Idealno bi bilo koristiti nekoliko povjerljivih izvora, kako biste informacije mogli provjeriti na nekoliko mjesta. Povjerljivi izvori mogu biti službene institucije, znanstvenici ili određeni kredibilni mediji.

Kao što je ranije naglašeno, ljudi lakše povjeruju informacijama koje dolaze od izvora koje oni percipiraju kao povjerljive. Ali to ne znači nužno da su ti izvori zaista povjerljivi i kredibilni, stoga razmislite jesu li vaši izvori informacija doista kredibilni.

Pogledajte koristan video stranice Medijska pismenost:

2. Racionalnost prije emocija

Sasvim je normalno imati emocionalnu reakciju na vijest o zbivanju koje izaziva povišene tenzije i emocije. Ipak, vrlo je važno ostati racionalan i upotrijebiti kritičko razmišljanje prilikom čitanja takvih vijesti, ne samo zbog vlastitog mentalnog zdravlja, već i kako ne biste doprinijeli širenju lažnih vijesti.

Prije nego povjerujete i podijelite vijest, razmislite kako ona utječe na vaše emocije i je li to jedini faktor zašto ste povjerovali u nju. Imajte na umu da će situacije visokog intenziteta, kao što je rat, zasigurno utjecati da emotivnije reagirate na vijesti.

Također razmislite o tome koliko vaša osobna uvjerenja utječu na vjerovanje određenim vijestima.

3. Odgovornost prilikom dijeljenja informacija i vijesti

Ljudi dezinformacije i lažne vijesti mogu dijeliti nesvjesno (vjerujući da su istinite) ili svjesno iz određenog motiva. Kao što je opisano, dezinformacije mogu imati snažan učinak na ponašanje i društvo, stoga je na svima nama odgovornost da zaustavimo njihovo širenje.

Prije dijeljenja informacija i vijesti s obitelji, prijateljima i kolegama budite sigurni da se radi o istinitim i provjerenim informacijama.

Dezinformacije – edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformiranja

U svojoj edukativnoj brošuri o dezinformacijama dr. sc. Iva Nenadić i dr. sc. Milica Vučković nude vježbe uz pomoć kojih možete testirati svoje znanje o dezinformacijama i razviti kritičko razmišljanje prilikom čitanja novog sadržaja.

Znanje i razumijevanje dezinformacija od iznimne je važnosti kako biste ih prepoznali i zaustavili njihovo širenje. Brošuru možete pronaći na internetskoj stranici https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2021/04/brosura-Dezinformacije.pdf.

Deinformacije i fake news – Hrvatska

Hrvatska nije imuna na dezinformacije i lažne vijesti, što je vidljivo po brojnim primjerima. Ovu činjenicu potvrđuje i istraživanje Eurobarometra iz 2019. godine, prema kojemu čak 62 % ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da su izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima barem jednom tjedno.

Brojne zemlje osmislile su medije na kojima se može provjeriti istinitost određenih tvrdnji i vijesti, a takav medij imamo i mi. Hrvatski medij za provjeru činjenične točnosti tvrdnji zove se faktograf.hr.

Pročitajte i članak “Negativne misli – kako prestati misliti negativno?“.

• dezinformacije - značenje
• dezinformacije na internetu
• edukativna brošura
• fake news - Hrvatska
• kako zaustaviti lažne vijesti
• medijska pismenost
• zašto su neki ljudi lakovjerniji od drugih

Učitaj više izvora