Rat u Ukrajini sa sobom je donio niz tragičnih posljedica. Uništavanje ljudskih života i zajednica, materijalnog kapitala i prirode samo su neke od posljedica koje ratno stanje donosi. Stupanj narušenosti fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi u području zahvaćenom ratom tek će biti ustanovljen, ali zasigurno će biti stravičnih razmjera.

I dok svakodnevno kroz medije možemo vidjeti prizore običnih ljudi zahvaćenih ratom u Ukrajini čiji su životi razrušeni, važno je primijetiti kako cijela situacija utječe i na naše mentalno zdravlje. Strah od rata može izazvati anksioznost i narušiti vaše mentalno zdravlje.

U nastavku saznajte kako prepoznati anksioznost izazvanu ratom i kako se nositi s njom na zdrav način.

Utjecaj rata na mentalno zdravlje

Posljedice rata na osobe koje se nalaze upravo u područjima zahvaćenima ratom su iznimno teške u svakom smislu. Među najznačajnijim posljedicama koje rat ostavlja na ljude ipak se nalaze posljedice na fizičko i, pogotovo, mentalno zdravlje ljudi.

Autori članka objavljenog 2006. godine u časopisu World Psychiatry saželi su teške posljedice koje rat ostavlja na mentalno zdravlje ljudi koji su direktno pogođeni ratom. Pokazana je povećana pojavnost psihičkih poremećaja kod opće populacije koja je iskusila rat. Pogoršanje mentalnog zdravlja očituje se u izraženijim simptomima anksioznosti, depresije i PTSP-a.

Rat itekako može utjecati i na osobe koje se ne nalaze u ratom zahvaćenom području. Anksioznost se može javiti uslijed stvarne ili percipirane prijetnje rata, a mogu je izazvati:

• destruktivni prizori iz ratom zahvaćenog područja
• patnja ljudi koji se tamo nalaze
• prijetnja ratom koja nam se nameće kroz rastuće tenzije
• kronična izloženost strahu od širenja rata i njegovih posljedica.

Malo je studija provedeno na temu anksioznosti izazvanom od prijetnje rata. Ipak, studije provedene na temu prijetnje nuklearnog rata pokazuju da je povećana prijetnja od rata povezana s povećanom pojavnost psihičkih poremećaja, kao što je anksioznost (Poikolainen i sur., 2004; Poikolainen i sur., 1994).

Stoga je sasvim normalno ako osjećate anksioznost zbog rata koji se trenutno odvija u Ukrajini. Važno je primijetiti kako cijela situacija utječe na vaše mentalno zdravlje te se pobrinuti da se s negativnim emocijama nosite na adekvatan način.

Kako prepoznati anksioznost izazvanu ratom?

Ponekad je teško primijetiti da određeni događaji negativno utječu na naše mentalno zdravlje, pogotovo ako se radi o događajima koji nas ne pogađaju direktno. Anksioznost izazvanu ratom možete prepoznati po nekoliko promjena.

• Negativne emocije – stres, tuga, ljutnja, osjećaji bespomoćnosti i drugi negativni osjećaji mogu biti izazvani informacijama o ratu.
• Povećana potreba za kontrolom – kontinuirani osjećaji manjka kontrole nad određenom situacijom mogu se očitovati u potrebi povećanja kontrole u drugim aspektima života. Također, svakodnevno čitanje vijesti o ratu je svojevrsna potreba za kontrolom iz razloga što osjećaj informiranosti može stvoriti osjećaj kontrole nad situacijom. Ipak, pretjerana okupiranost ratom i svakodnevno praćenje novosti može povećati osjećaje anksioznosti.

Kako se nositi s anksioznošću izazvanom ratom?

Ako uočite da vijesti o ratu u Ukrajini utječu na vaše mentalno zdravlje, vrlo je važno poduzeti radnje koje mogu očuvati vaše zdravlje i pomoći vam da se lakše nosite s trenutnim događanjima. Očuvanje mentalnog zdravlja također je važno kako biste mogli pomoći ljudima koji se nalaze u ratom zahvaćenom području i kako biste mogli donositi informirane odluke.

Ograničavanje informacija

Iako je informiranost o geopolitičkim događajima vrlo važna kako bismo mogli obavljati tzv. građanske dužnosti i donositi informirane odluke, postoji granica. Medijski članci i vijesti mogu povećati percipirani strah od rata, a samim time i vašu anksioznost.

Pretjerana izloženost svakodnevnim katastrofalnim vijestima o ratu može itekako utjecati na anksioznost i dovesti do točke kada čine više štete nego koristi. Iz tog razloga moglo bi biti korisno ograničiti izloženost sadržajima koji su okidači za negativne emocije.

Kako biste ograničili izloženost informacijama o ratu, prestanite pratiti medije od kojih dobivate informacije, isključite notifikacije ili isključite televiziju u vrijeme vijesti. Alternativno možete odrediti da dnevno smijete pročitati 1 – 2 članka ili pogledati 1 – 2 videa o ratu. Prikupljanje novosti o ratu možete i vremenski ograničiti (npr. pola sata dnevno).

S druge strane, potpuna izoliranost od informacija o trenutnim događanjima također može izazvati anksioznost i strah od nepoznatog. Iz ovog razloga važno je (ograničene) informacije prikupljati iz povjerljivih izvora i zaobilaziti clickbait i bombastične članke vezane uz rat.

Pomaganje ljudima koji su zahvaćeni ratom

Osjećaje nemoći, ljutnje i straha možete barem donekle umanjiti ako poduzmete neke radnje kojima pomažete ljudima u Ukrajini. Ako poznajete nekog tko je direktno pogođen ratom, pružite mu psihosocijalnu podršku. Financijska pomoć u obliku donacija organizacijama koje pomažu osobama također može pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje.

Izražavanje empatije na ovaj način zasigurno će vam pomoći da se osjećate bolje, ali će također maknuti fokus s vas i staviti ga na druge ljude, kojima je vaša pomoć potrebna.

Preokupacija misli

Ako vam je teško ograničiti izloženost informacijama, maknite se od informacija na način da preokupirate misli određenim aktivnostima.

Fizička aktivnost i hobiji u kojima inače uživate odličan su način da preokupirate misli. Nadalje, aktivnosti kao što su meditacija i mindfulness također mogu doprinijeti smanjenju osjećaja anksioznosti.

Provođenje vremena s bližnjima također vam može preokupirati misli, ali i povećati osjećaje povezanosti i sreće. Razgovarajte s voljenima, igrajte društvene igre ili pogledajte film zajedno.

Prihvaćanje emocija

Cilj preokupacije misli nije da potisnete osjećaje kroz koje prolazite, već da odvojite vrijeme za odmor i kratkoročno odvratite pažnju od informacija koje su okidači za negativne osjećaje. Potiskivanje i zanemarivanje osjećaja nije dobra metoda za ublažavanje anksioznosti, te može čak i pogoršati negativne osjećaje.

Iz tog razloga vrlo je važno dopustiti si procesuiranje onoga što osjećate i prihvaćanje tih emocija. Ako vam je teško procesuirati emocije sami, razgovarajte s bližnjima o njima.

Fizička aktivnost i fizičko zdravlje

Fizičko zdravlje direktno utječe i na naše mentalno zdravlje, stoga je važno njegovati ga. Pobrinite se da dobivate dovoljno sna, imate uravnoteženu prehranu, pijete dovoljno vode i fizički ste aktivni.

Istraživanja su pokazala da fizička aktivnost itekako može umanjiti osjećaje anksioznosti. Odaberite aktivnost koja vama paše, a idealno bi bilo da se radi o aktivnosti na svježem zraku. Uklopite aktivnost kao što su hodanje, trčanje ili bicikliranje u svoju rutinu.

Ako osjećate da vam anksioznost ometa svakodnevni život, potražite pomoć liječnika ili psihoterapeuta.

Pročitajte i članke:

• Kakve posljedice ratna zbivanja ostavljaju na psihu? Donosimo savjete psihologinje
• Anksioznost – simptomi i kako je liječiti?
• Kako se riješiti anksioznosti? – 10 savjeta.

• anksioznost
• rat u Ukrajini
• vijesti

Učitaj više izvora