Psihologija medija ili medijska psihologija grana je psihologije koja se bavi proučavanjem povezanosti između psihologije i medija te načina na koje mediji utječu na socijalno ponašanje, kogniciju i emocionalne reakcije ljudi. Također se bavi temama različitih metoda informiranja, uvjeravanja i reklamiranja te ubrzanim razvojem novih medija i njihovih funkcija u svakodnevnim aktivnostima ljudi.

S obzirom na količinu podataka koje kontinuirano primamo iz svijeta masovnih medija, dobro je pitanje na koji način takvo preplavljivanje informacijama utječe na naše misli, osjećaje i ponašanje te kako oblikuje naše odnose s drugim ljudima.

Povijest psihologije medija

Mediji nisu samo izvor informacija, nego sredstvo kojim se oblikuje društveni život pojedinca. Živimo u svijetu u kojem mediji prožimaju individualne i društvene sfere ljudi, a s obzirom na to da su ušli u svaki kutak naših domova, u značajnoj mjeri oblikuju naše stavove i uvjerenja o mnogobrojnim temama. Kao rezultat toga, psihologija medija postala je jedno od primarnih područja znanstvenih istraživanja kako bi se što bolje ustanovile veze između ljudi i medija koje se neprestano razvijaju.

Smatra se da je vrijeme širokog rasprostranjivanja televizije, oko 1950-ih godina, početak psiholoških proučavanja medijskog utjecaja na djecu i odrasle. Međutim, tek 1986. godine je medijska psihologija priznata kao službeno područje u psihologiji, kada je Američka psihološka asocijacija (APA) osnovala zasebni odjel koji se bavio medijima, prvenstveno psiholozima koji se pojavljuju kao stručnjaci u medijima, a onda i istraživanjem učinaka i utjecaja medija i tehnologije na psihološke karakteristike ljudi.

U posljednjih nekoliko godina sve više odgojno-obrazovnih ustanova se bavi temama medijske pismenosti te shvaćanjem problema povezanih s utjecajem medija na djecu i mlade. Sve je više studija i istraživanja, kao i novih zaključaka s jasnim preporukama i smjernicama kritičkog korištenja medijskog sadržaja, kako bi se smanjili rizični i negativni utjecaji na mentalno zdravlje, a povećali oni korisni i pozitivni.

Socijalna kognicija

Glavnu ulogu u razumijevanju tema iz svijeta medija ima socijalna kognicija, odnosno način na koji ljudi misle o sebi ili socijalnoj okolini – kako odabiru, tumače, pamte i koriste socijalne informacije u prosuđivanju i donošenju odluka. Nakon izlaganja određenim informacijama aktivira se pažnja koja potiče razumijevanje, prihvaćanje i zadržavanje/odbacivanje informacije koju smo primili. Socijalna kognicija povezana je s tri osnovna kognitivna procesa:

• pažnjom – što će biti primijećeno (uglavnom obraćamo pažnju na ono što je u skladu s našim vrijednostima)
• kodiranjem – što će biti pohranjeno u pamćenju
• prizivanjem – što ćemo moći oporaviti iz pamćenja (praznine u sjećanju često ispunjavamo informacijama koje su u skladu s našim vrijednostima).

Koliko god bili sigurni da točno percipiramo informacije koje primamo iz medija, činjenica je da je ljudska pažnja ograničen resurs koji je selektivan i diskontinuiran. Nesvjesno upijamo samo one informacije koje su nam iz nekog razloga bitne ili imaju veze s nama i o kojima smo prethodno razmišljali, a najviše pažnje posvećujemo detaljima koji su istaknuti, na početku ili kraju određenog izlaganja (zbog čega su uvodi i zaključci, kao i sami naslovi brojnih medijskih sadržaja toliko dramatični).

Upravo zato mediji mogu imati značajan utjecaj na ljudsku kogniciju, emocionalno i socijalno poimanje te shvaćanje funkcioniranja svijeta.

Znam da često ne bih ništa primijetio osim ako nisam o tome prethodno razmišljao. (Norman Maclean, američki profesor)

Teme psihologije medija

U godinama poslije službenih početaka psihologija medija se razvijala kroz pojavljivanje nekoliko znanstvenih časopisa posvećenih psihološkim čimbenicima medija, objavljivanjem knjiga na tu temu te educiranjem stručnjaka iz područja psihologije, medija, komunikacije, sociologije i drugih društveno-humanističkih znanosti. Mnoštvo je tema kojima se ovo područje bavi, a samo neke od njih su:

• utjecaj medija na publiku – povećava li izloženost medijskim prikazima nasilja agresiju i antisocijalna ponašanja među ljudima; kako prikazivanje rodnih uloga utječe na razumijevanje sličnosti i različitosti muškaraca i žena; kako se medijske poruke mogu konstruirati kako bi se poboljšalo prosocijalno ponašanje, empatija i altruizam i sl.
• online edukacija i učenje – razvijanje platformi za online učenje, širenje edukativnih i kreativnih sadržaja za bolje usvajanje kompleksnih informacija; organiziranje različitih tečajeva i seminara virtualnim putem, kako bi bile dostupne ljudima iz cijelog svijeta
• utjecaj društvenih medija na izgradnju socijalnih vještina i međuljudskih odnosa – koliko nas mediji otvaraju i potiču na razvoj kvalitetnih odnosa, a koliko nas u tome ograničavaju
• shvaćanje emocionalnih, bihevioralnih i kognitivnih posljedica medija – zašto plačemo uz neke medijske sadržaje, a zašto se smijemo; koliko smo pod utjecajem reklama i različitih metoda oglašavanja i zašto nas potiču na potrošačka ponašanja; koliko su mediji utjecali na naša uvjerenja o idealnoj slici tijela i promijenili ih u smjeru porasta poremećaja u prehrani i sl.

S obzirom na brzi tehnološki napredak i sve veći broj novih medija koji posreduju u tome kako se upoznajemo, razumijemo i komuniciramo jedni s drugima, sve su potrebniji znanstvenici koji će se baviti temama medijske psihologije. Usto, sve je važnije podučavati djecu i mlade o medijskoj pismenosti, kritičkom detektiranju informacija (i dezinformacija) u medijskom svijetu te pametnom korištenju digitalnih alata i mogućnosti koje oni nude.

Zašto je važna psihologija medija?

Svatko od nas je dio medija na neki način – kao onaj koji konzumira sadržaj, stvara ga, reproducira i sl. Važno je biti svjestan brojnih veza između mentalnog zdravlja i načina na koji se mediji predstavljaju i konzumiraju. Studija iz 2022. godine otkrila je povezanost između razina izloženosti vijestima vezanim uz pandemiju COVID-19 putem društvenih medija i pojačanih simptoma depresije i anksioznosti.

Problematična konzumacija informacija iz svijeta medija može dovesti do smanjene psihološke dobrobiti, zbog čega je izuzetno važno imati tehničko, kritičko i analitičko znanje o medijskim sadržajima koje je potrebno provoditi i podučavati od najranije dobi i cjeloživotno.

Budući da se mediji sve više razvijaju, pretpostavka je da će u nadolazećim godinama postati sve prisutniji i važniji u životu pojedinca. Iako imaju svoje dobre i loše strane, mediji nam primarno mogu biti od velike koristi za shvaćanje određenih pitanja i problema, ali samo ako ih pametno koristimo. Jedan od najvećih izazova psihologije medija je u tome što se bavi različitim kompleksnim temama – od ljudske kognicije i emocija do implikacija interaktivne psihologije i njezinog utjecaja na ponašanje društva.

Pročitajte i ove članke:

• (Ne)moguće ih je izbjeći: Kako se nositi s vijestima koje nam izazivaju strah i stres?
• Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?
• Rat Izraela i Hamasa: Kako se nositi u situacijama kada svjedočite nasilju i traumi – čak i izdaleka? Evo što predlažu stručnjaci.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pogađaju milijune diljem svijeta

Kako smanjiti bolove u leđima? Evo 14 načina

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• medijska pismenost
• psihologija medija