Što jesti, što izbjegavati i kako pomoći želucu

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB): Kako utječe na kvalitetu života i kako je kontrolirati?

7 komentara
6 min čitanja

Kreni Zdravo

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je kronična bolest probavnog sustava uslijed koje se sadržaj želuca i dvanaesnika vraća u jednjak. Nadražujuće djelovanje sadržaja želuca i želučane kiseline u jednjaku uzrokuje tegobe, ali i znakove i simptome koji upućuju na GERB.

Znakovi i simptomi uključuju refluks kiseline te žgaravicu. Kada se ti simptomi javljaju najmanje dva puta tjedno te ometaju vaš svakodnevni život, liječnici to zovu GERB.

Većina ljudi se lako nosi s nelagodama koje uzrokuje žgaravica; mijenjaju način života ili koriste lijekove. No, lijekovi kod osoba koje boluju od GERB-a nude samo privremeno olakšanje. Takve osobe trebaju jake lijekove ili čak operaciju kako bi uklonili ili smanjili simptome.

Gastroezofagealna refluksna bolest je česta, javlja se kod oko 40 % odraslih, ali može započeti i u djetinjstvu već pri rođenju (može se javiti GERB kod beba).

Bolest GERB – uzroci

GERB je uzrokovana čestim refluksima (vraćanjem) želučane kiseline u jednjak. Kada gutamo, donji sfinkter (mišić) jednjaka se opušta kako bi se omogućilo hrani i tekućini da teče dalje kroz probavni sustav, a zatim se ponovno zatvara.

Međutim, ako se taj sfinkter opušta nenormalno ili slabi, želučana kiselina se može lako vratiti u jednjak, uzrokujući tako žgaravicu.

Kiselina može iritirati sluznicu jednjaka, a kao posljedica se može pojaviti upala – ezofagitis. Tijekom vremena, kiselina može nagrizati jednjak te izazvati komplikacije kao što su krvarenje ili problemi s disanjem.

Osim toga, refluks želučane kiseline uzrokuje promjene na sluznici jednjaka (metaplazija) – epitel (površinski sloj sluznice) je inače višeslojni pločasti epitel koji nadražujućim djelovanjem želučane kiseline prelazi u cilindrični epitel, taj proces se naziva Barrettova metaplazija.

Barrettova metaplazija se smatra premalignim stanjem jer je povezana s povećanom učestalošću pojave raka jednjaka.

Čimbenici o kojima ovisi funkcija gastroezofagealnog spoja su:

kut spoja kardije i jednjaka
kretanje ošita
sila teža.

Čimbenici koji doprinose refluksu su:

Gastroezofagealna refluksna bolest – simptomi

Najistaknutiji simptom GERB svakako je žgaravica koja može biti popraćena vraćanjem sadržaja u usnu šupljinu. GERB kod djece očituje se povraćanjem, razdražljivošću, anoreksijom i ponekad poteškoćama u disanju (GERB kod djece – simptomi).

Znakovi i simptomi uključuju:

peckanje u želucu – žgaravica, ponekad se širi na grlo uz gorak okus u ustima
bol u prsima
teškoće pri gutanju
suhi kašalj (GERB i kašalj)
promuklost ili upaljeno grlo
osjećaj kvržice u grlu (refluks i knedla u grlu).

Preporučljivo je odmah posjetiti liječnika ako se pojavi bol u prsima, osobito ako je popraćena drugim znakovima i simptomima, kao što su otežano disanje ili bol u čeljusti ili ruci.

To mogu biti simptomi srčanog udara. Također, ako često koristite lijekove kako bi umanjili simptome žgaravice – posjetite svojeg liječnika i napravite dodatne pretrage.

Dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze potrebno je napraviti detaljnu anamnezu. Bolesnicima koji imaju karakteristične simptome može se dati “probna terapija“. Najčešće prva pretraga koja se radi pri sumnji na GERB je endoskopija.

Endoskopija je pregled primjenom endoskopa koji služi pregledu jednjaka, želuca i dvanaesnika. Endoskopski postupci uglavnom imaju posebne nazive kada se pregled odvija na drugim dijelovima tijela.

Endoskopija se izvršava “citološkim četkanjem” i biopsijom promijenjenih područja. Endoskopska biopsija zasigurno je jedna od najboljih metoda otkrivanja promjena sluzničnog epitela.

Ponekad je u slučaju negativnog nalaza potrebno napraviti i pH metriju.

Liječenje GERB-a

Liječenje žgaravice i drugih znakova i simptoma GERB-a obično počinje lijekovima koji kontroliraju kiselinu, odnosno neutraliziraju kiselinu u želucu.

Ako ne osjetite olakšanje u roku nekoliko tjedana, liječnik će vam prepisati jače lijekove ili pak preporučiti operaciju.

Pacijentima se savjetuje izbjegavanje jela najmanje tri sata prije odlaska na spavanje, prestanak pušenja, izbjegavanje masne i prezačinjene hrane, kave, alkohola, mlijeka, čokolade, voćnih sokova, rajčice i peperminta.

Lijekovi za smanjenje proizvodnje kiseline kao što su cimetidin, nizatidin, fomatidin i drugi ne djeluju kao lijekovi za neutralizaciju kiseline u želucu, ali omogućavaju dulje olakšanje.

Rijetko, ovi lijekovi mogu dovesti do gubitka koštane mase i povećati rizik od prijeloma kostiju. Iz tog razloga, vaš će vam liječnik vjerojatno preporučiti i kalcij u obliku dodatka prehrani za smanjenje tih rizika.

Ponekad se koristi kombinacija lijekova s ciljem povećanja učinkovitosti. No, ako lijekovi ne pomažu, potreban je kirurški zahvat.

Operacija – laparoskopska funduplikacija

Operacija uključuje zatezanje donjeg ezofagealnog sfinktera kako bi se spriječio refluks i nakupljanje kiseline u želucu. Danas se radi o minimalno invazivnom kirurškom zahvatu. Smrtnost kod zahvata je manja od 1 %.

Oporavak

Buđenje iz anestezije može pratiti pojava lakog bola na mjestu kirurških incizija. Moguća je pojava mučnine koju izazivaju anestetici. Imat ćete plasiranu nazogastričnu sondu u cilju prevencije mučnine i povraćanja. Dan nakon operacije moći ćete unositi uglavnom napitke i dobivat ćete infuziju.

Tek drugi dan moguć je unos hrane i to uglavnom kašaste koja se lako probavlja. Pacijent bolnicu napušta drugog ili trećeg dana nakon operacije – s preporukom da se suzdržava od krute i “jake hrane” te pretjeranog unosa jer tako može doći do komplikacija.

Pacijent se uobičajenim aktivnostima može vratiti 7 – 10 dana nakon operacije. Liječnik će vas savjetovati što smijete činiti, a što ne.

Preporučuje se suzdržavanje od težih fizičkih aktivnosti i naprezanja u postoperativnom periodu od mjesec dana. Konci se obično skidaju osam dana nakon operacije. S normalnim unosom hrane možete započeti tek nakon dva tjedna.

Komplikacije koje se pojavljuju nakon operacije su otežano gutanje i sindrom nadutosti.

Gastroezofagealni refluks – prehrana i prevencija

Kako biste smanjili učestalost GERB napadaja, morat ćete promijeniti svoje navike. Da biste smanjili rizik od probavnih tegoba:

nemojte previše jesti; rasporedite obroke tako da ih bude pet i jedite u manjim količinama
zadnji obrok neka vam bude barem tri sata prije spavanja
uvijek dobro doručkujte; nemojte dozvoliti da vam između obroka prolazi više od 4 – 5 sati
tijekom obroka nemojte piti više od jedne prosječne čaše tekućine
hranite se uravnoteženo, namirnicama koje su bogate B i C vitaminima
koristite kurkumu u prehrani
ako vam neka namirnica šteti, izbacite je iz prehrane ali prije toga provjerite možete li je podnijeti u manjim količinama
prije obroka pijuckajte pola šalice čaja od peršina, kamilice, paprene metvice, maslačka ili čička
nakon jela žvačite sjemenke kardamoma, komorača ili kima
izbjegavajte tjelovježbu jedan sat nakon obroka
začinite jela ružmarinom, ili u njih dodajte vodopiju, potočarku ili artičoke.

Kako izliječiti GERB prirodnim putem?

Biljni lijekovi će vam pomoći ako nakon obroka osjetite probavne tegobe. Čajevi za GERB koje ćemo u izdvojiti nastavku svakako bi trebali ublažiti simptome i olakšati vam svakodnevnu borbu protiv GERB-a.

Većinu ovih čajeva možete lako pripremiti dodajući jednu ili dvije žličice bilja, koje ćete potom preliti vrućom vodom i ostaviti do 20-ak minuta kako bi čajevi otpustili svoja ljekovita svojstva:

končar s bijelim sljezom
dvije čajne žličice kadulje u šalici kipuće vode
njemačka kamilica s komoračem ili paprenom metvicom
čaj od ružmarina
klinčić, cimet i đumbir zajedno.

Pomoći vam mogu i lijekovi iz kuhinjskog ormarića kao što su jabuke, kupus, mrkva, ekstra djevičansko maslinovo ulje, jaja i peršin ili sok sirovog krumpira. Voće biste trebali konzumirati samo između obroka. Ananas je izvrstan izbor ako imate problema s GERB-om.

Potaknite proizvodnju probavnih sokova prije obroka uzimanjem gorkih namirnica kao što su masline ili popijte tonik ili čaj od gorkih ljekovitih biljaka.

GERB i soda bikarbona

Kada pomiješate sodu bikarbonu i vodu dobijete otopinu koja se brzo apsorbira u crijevima, što pomaže neutralizaciji kiseline koja se u organizmu stvorila zbog konzumacije određene hrane. Soda bikarbona dovodi do podrigivanja – koje će otkloniti višak plinova i nadimanje, te olakšati bol u trbuhu.

Ovim receptom se može eliminirati svakodnevna mučnina, međutim, ako imate vrlo jake mučnine praćene povraćanjem onda soda možda i nije najbolji izbor za vas.

Za recept će vam trebati:

čajna žličica sode bikarbone
pola čaše vode.

Sastojke dobro promiješajte tako da se soda pravilno rastopi. Ovu otopinu je potrebno piti svaka četiri sata.

Soda nije bezopasna. U pretjeranim količinama ona može uzrokovati povišenje krvnog tlaka i dodatne mučnine ako se kombinira s određenim lijekovima ili se koristi tijekom prakticiranja natrij restriktivne dijete.

Kvaliteta života i GERB

Kvaliteta života u osoba s dijagnosticiranim GERB-om je znatno snižena. Osim što ne smiju jesti sve namirnice koje im u određenom trenutku padnu na pamet, nažalost zbog smetnji koje se mogu pojavljivati svaki dan (cijeli dan) smanjena je i njihova produktivnost.

Ovisno o težini stanja liječnik će vam uglavnom predložiti operaciju, kako bi se izbjegao rizik od nastanka raka.

Pročitajte i ove članke: