Sport i mentalno zdravlje: 10 dobrobiti sporta za našu psihu

Sport i mentalno zdravlje

Dobrobiti sporta na mentalno zdravlje nisu nešto nepoznato, ali današnji društveni pogled na vježbanje općenito je daleko od onoga što sport i mentalno zdravlje zaista i povezuje. Važno je rasvijetliti brojne razloge upuštanja u iskustvo vježbanja, a mnogi od njih se danas, nažalost, povezuju s gubitkom kilograma ili masnih naslaga. Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje je daleko širi, a sport nije samo alat za oblikovanje tijela i kontrolu tjelesne težine. O tjelesnoj aktivnosti ne treba razmišljati kao o nečemu što morate raditi svaki dan. Ako imate dovoljno sreće, to je nešto što možete raditi svakodnevno i u tome uživati. 

Mentalno zdravlje u sportu 

Da bismo shvatili koliko su zdravlje i sport povezani i u međusobnom utjecaju, onda je svakako važno naglasiti da se cijela jedna primijenjena znanstvena disciplina u okviru psihologije bavi sportom. Psihologija sporta obuhvaća znanstveno proučavanje psiholoških faktora povezanih sa sportskom izvedbom i djelovanjem u okviru sporta, vježbanja te ostalih područja tjelesne aktivnosti. 

Da bi jedan sportaš dosegnuo svoje ciljeve, on u to prvenstveno mora vjerovati i biti emocionalno spreman i za uspjeh i za neuspjeh. Jedina najučinkovitija strategija za suočavanje s fizičkim i mentalnim izazovima je priprema. Kvalitetna priprema osigurava da sportaš bude u skladu s fizičkim zahtjevima izvedbe, da može održavati motivaciju, samopouzdanje i fokus u skladu s mentalnim zahtjevima izvedbe.

Kognicija, emocija i akcija moraju surađivati da bi u fizičkim i mentalnim izazovima pojedinac mogao ostvariti svoj cilj. Međutim, to ne vrijedi samo za profesionalne sportaše. To vrijedi i za rekreativce u sportu, ali i za sve one koji su odlučili promijeniti svoj sjedilački način života koji je mnogima svakodnevica. Nažalost, takav način života narušava tjelesno zdravlje, a sukladno tome slabi i neurotransmisija u moždanoj aktivnosti, zbog čega smo često pasivnog ili lošeg raspoloženja, bez motivacije za bilo kakve pothvate.

Pročitajte članak “Kako pronaći motivaciju za vježbanje?“.

Sport i mentalno zdravlje - što rade sportski psiholozi
FOTO: Shutterstock

Sport i mentalno zdravlje – što rade sportski psiholozi?

Sportski psiholozi igraju važnu ulogu u uspjehu sportaša. Njihove glavne uloge su:

  • informiranje o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu te informiranje šire sportske javnosti o značenju i ulozi sportske psihologije
  • podučavanje specifičnih vještina koje su važne u kontekstu sporta (mentalni trening)
  • provedba savjetovanja pojedinaca i grupa u sportu
  • edukacije i predavanja unutar sportske organizacije (sportašima, sportskim djelatnicima, trenerima, roditeljima sportaša i drugim stručnjacima)
  • provedba istraživanja i znanstveni rad u području sportske psihologije
  • psihološka priprema sportaša.

U posljednjih nekoliko godina važnost sportskih psihologa se napokon počinje shvaćati, uzimajući u obzir koliko je postao izraženiji društveni i mentalni pritisak na sve one koji se profesionalno bave sportom, a ovdje je posebno važno uzeti u obzir mlađe populacije i činjenicu koliko je utjecaj sporta na mlade posebno važan i koliko kreira njihovu ličnost kroz najosjetljiviji period razvoja. Više o važnosti sportskih psihologa saznajte u članku “Sportski psiholog – uloga u uspjehu sportaša“.

Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje

Nažalost, još se nije promijenila glavna misao rekreativnih sportaša o tjelesnom kretanju kao nečemu što prvenstveno služi za poboljšanje izgleda. Na taj se način šalje dominantna društvena poruka da je tijelo samo po sebi inherentno manjkavo i da ga treba popraviti. Tjelovježba se često pozicionira kao jedan od načina da se tijelo popravi dok su prehrambene navike nerijetko vrlo loše. Takav način razmišljanja je problematičan jer se onda sport, fizičko kretanje i tjelovježba promatraju kao “posao”, nešto što moramo obaviti da bismo dobro izgledali, zbog čega postoji i određena vrsta pritiska i negativnih asocijacija na tjelesnu aktivnost – kao obvezu koja nije ugodna.

Uz sve navedeno, postoji još veći problem takvog suženog promatranja tjelesne aktivnosti u kontekstu mentalnog zdravlja. Naime, ako vježbanje kao takvo ne uspije proizvesti željeni ishod, što je često slučaj s obzirom na to da je željeni ishod tijela često uokviren društveno nedostižnim standardima, javljaju se dodatne poteškoće u području mentalnog zdravlja, kao što su anksioznost, depresija ili poremećaji u prehrani.

Utjecaj tjelesnog vježbanja na zdravlje
FOTO: Shutterstock

Fizičko i psihičko zdravlje su usko povezani, ali nužno je promatrati tjelesnu aktivnost iz šireg aspekta kako bi postali svjesni koliko nam kretanje, kao primarna fiziološka potreba, može pružiti osjećaj blagostanja, energičnosti, poboljšanja pamćenja i koncentracije, kvalitetniji san, smanjenje stresa, anksioznosti i depresije i brojnih drugih psihičkih poteškoća. Pokret stabilizira cjelokupno psihofizičko funkcioniranje pojedinca, a više o benefitima i utjecaju tjelesnog zdravlja na psihu saznajte u članku “Utjecaj tjelesnog vježbanja na mentalno zdravlje i psihu“.

10 dobrobiti sporta za našu psihu

Sport zadovoljava jednu od primarnih fizioloških ljudskih potreba – potrebu za kretanjem. Stoga je, umjesto vježbanja, bolje koristiti riječ “pokret” ili “kretanje” kada govorimo o benefitima tjelesne aktivnosti. Kretanje je dio onoga što čini da se osjećamo živima, što unosi radost i energiju u naša tijela. Uz to, kretanje je proces, a ne konačni rezultat. Nema pritiska, očekivanja, zacrtanih mjerila ili idealnih opsega. 

1. Smanjenje stresa

U današnje vrijeme, čak 75 – 90 % posjeta liječniku je zbog poteškoća povezanih s prekomjernom količinom stresa. Kretanje oslobađa endorfine, neurotransmitere u mozgu koji ublažavaju bol i smanjuju stres. Također, smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, kao i adrenalina, zbog čega se regulira cjelokupni imunološki sustav. Studije su pokazale da 20 – 30 minuta umjerenog vježbanja svaki dan utječe na psihofizičku ravnotežu i opuštanje organizma uslijed djelovanja stresora.

Pročitajte članak “Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta psihologinje“.

Dobrobiti sporta
FOTO: Shutterstock

2. Poboljšanje raspoloženja

Potreba za kretanjem je jedna od primarnih ljudskih potreba. Kada redovito osvještavamo svoje potrebe i koristimo priliku da ih zadovoljimo, cijeli organizam održava potrebni balans i otvara mogućnosti za dodatni rast i napredak u poboljšanju psihičkih funkcija. Bavljenje sportom nas prisiljava da ostavimo po strani svoje svakodnevne brige i usredotočimo se na zadatak i sportsku izvedbu koju imamo. To nam pomaže razbistriti um i smiriti se. Također utječe na kvalitetnije usnivanje i redovito buđenje, izuzetno važno za održavanje optimalne razine pobuđenosti i cjelokupnog raspoloženja.

3. Smanjenje depresije

Sport pomaže u liječenju depresije. Istraživanja pokazuju da tjelovježba ublažava simptome depresije i smanjuje rizik od recidiva. U jednoj studiji je utvrđeno da je tjelovježba jednako učinkovita kao i standardni tretman antidepresivima, ali bez nuspojava. Kretanje potiče pozitivne promjene u mozgu, uključujući stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitora koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin itd.), a ujedno služi i kao distrakcija od negativnih misli koje hrane depresiju.

Pročitajte članak “Simptomi depresije – kako ih prepoznati?“.

4. Smanjenje anksioznosti

Osim što utječe na smanjenje stresa i depresije, tjelesna aktivnost oslobađa tijelo od napetosti, a oslobađanjem endorfina smanjuje anksiozna raspoloženja. Fokusiranje na kretanje, obraćanje pažnje na pokrete koje izvodimo, vraća nas u poziciju “ovdje i sada” čime prekidamo začarani krug stalnih briga o neizvjesnoj budućnosti.

Zdravlje i sport
FOTO: Shutterstock

5. Ublažavanje simptoma ADHD-a

Tjelesna aktivnost može djelovati pozitivno na ublažavanje simptoma poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD). Sport utječe na poboljšanje koncentracije, motivacije, pamćenja i raspoloženja, a tjelesna aktivnost pojačava lučenje dopamina, serotonina i norepinefrina u mozgu, neurotransmitera koji utječu na stabilizaciju raspoloženja, koncentraciju i pažnju.

Pročitajte članak “Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) – liječenje“.

6. Kvalitetniji san

Bilo kakvi problemi sa spavanjem odraz su unutarnjeg stanja organizma. Nesanica i česta buđenja tijekom noći nerijetko su simptom većih promjena u tijelu i psihi. Tjelesna aktivnost povećava tjelesnu temperaturu što može imati umirujuće djelovanje na organizam, uzimajući u obzir da se na taj način regulira cirkadijalni ritam koji djeluje kao urođena budilica u našem tijelu te kontrolira kada smo budni, a kada nam je potreban san. Iako je kvalitetniji san psihološki benefit kretanja, stručnjaci ipak ne preporučuju intenzivnu tjelovježbu prije spavanja.

7. Jačanje neuroloških mreža

Mozak se razvija kretanjem! Studije su pokazale da tjelesna aktivnost potiče rast i stvaranje novih moždanih stanica – neurogenezu, što poboljšava cjelokupnu učinkovitost moždane aktivnosti. Pritom se značajno usporava kognitivni pad i gubitak pamćenja uslijed starenja na način da se jača aktivnost hipokampusa, dijela mozga odgovornog za pamćenje i učenje. Čak i obična šetnja svaki dan može poboljšati intelektualne procese i potaknuti kreativnost. Stoga, ako vam nedostaje ideja, prošetajte se! 

8. Povećanje samopouzdanja i samopoštovanja

Od poboljšanja fizičke izdržljivosti do povećanja mišićnog tonusa, postignuća u sportu (rekreativnom ili profesionalnom) utječu i na povećanje samopoštovanja i samopouzdanja. Shvaćanje opsega naših sposobnosti, razvoja novih vještina i svladavanja prepreka tijekom bavljenja sportom je velika prednost. Uvijek postoji prostora za napredak, ali samo radite na sebi. 

Mentalno zdravlje u sportu
FOTO: Shutterstock

9. Suradnja i timski duh

Timski sportovi imaju značajniji pozitivni utjecaj na mentalno zdravlje od individualnih sportova. Istraživanja su pokazala da žene koje prakticiraju timske sportove osjećaju više benefita u području mentalnog zdravlja od onih koje treniraju individualne sportove (što uključuje i teretanu). Jedan od razloga je socijalna interakcija u sportu koja je općenito izuzetno važna, a drugi razlog je činjenica da se timskim sportovima često bavimo iz zabave zbog druženja. 

10. Kvaliteta života

Uzimajući u obzir okolnosti u kojima živimo, prepreke do usvajanja zdravog životnog stila su zaista mnogobrojne. Tjelesna aktivnost je snažan energizator, tj. smanjuje umor i povećava razinu energije, zbog čega smo spremniji za svakodnevne obveze i zadatke koje nam radni dan redovito servira. Osjećaj samoefikasnosti i spremnosti za ono što nam život pruža, bilo dobro ili loše, odraz je našeg zadovoljstva životom i cjelokupne psihološke dobrobiti.

Imajte na umu da je umjerena razina aktivnosti najkvalitetnija za sve one koji ne žele prebrzo odustati uslijed obveza i manjka energije. Nerijetko si postavljamo previsoke i nedostižne ciljeve u području sporta, zbog čega na prvi neuspjeh reagiramo odustajanjem. 

Umjerena razina vježbanja je najbolja za većinu ljudi, a umjereno znači:

  • da dišete malo teže nego što je normalno, ali niste bez daha (npr. trebali biste moći razgovarati s osobom koja hoda pored vas, ali ne biste trebali moći lako otpjevati pjesmu)
  • da je tijelo zagrijano dok se krećete, ali se niste jako uznojili.

Prvi korak je uvijek najteži, ali započinje ustajanjem sa stolca i odvajanjem od ekrana. ☺

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Busanich, R. (2022). Deconstructing How We Think About Exercise. Psychology Today.
  2. Brennan, D. (2021). Benefits of Sports for Mental Health. WebMD.
  3. Charvat, M. (2019). Why Exercise Is Good for Your Brain? Psychology Today.
  4. Robinson, L. i sur. (2019). The Mental Health Benefits of Exercise. HelpGuide.

Ocijenite članak

5 / 5   2

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Sport kao opuštanje, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu