Teorije zavjere i njihove posljedice: Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i reagirati

Teorije zavjere

Zasigurno je svatko od nas u nekom trenutku čuo, a možda čak i povjerovao u teoriju zavjere. Od toga da su teroristički napadi 11. rujna 2001. godine isplanirani od strane američke vlade, da farmaceutska industrija namjerno širi bolesti, do toga da znanstvenici izmišljaju pojavnost klimatskih promjena – teorija zavjera ima mnogo i pokrivaju različite društvene događaje.

Teorija zavjere ili urote definira se kao pokušaj objašnjavanja bitnih socijalnih i političkih događaja, pripisujući ih određenim skupinama u društvu koje su percipirane kao moćne i zlonamjerne, iako su druga objašnjenja za događaj vjerojatnija.

Teorije zavjere sasvim su normalna pojava koja ljudima često pruža osjećaj sigurnosti i pripadnosti određenoj grupi. Zašto točno ljudi vjeruju u teorije zavjere, kako se šire i kakve posljedice mogu ostaviti saznat ćete u nastavku. 

Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere
FOTO: Shutterstock

Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere?

Novija istraživanja pokazuju da je vjerovanje u teorije zavjere zapravo poprilično uobičajena pojava te ne zahvaća samo paranoične osobe. Ali, zašto ljudi uopće vjeruju u teorije zavjere? Postoji nekoliko glavnih motiva koji povećavaju vjerovanje u teorije zavjere.

Epistemički motivi

Ljudi vole znati istinu i biti sigurni u tu istinu. Vjerovanje u teorije zavjere povećava se u situacijama neizvjesnosti i kod događaja koji nemaju jasno, službeno objašnjenje. Teorije zavjere u takvim situacijama mogu pružiti konzistentna objašnjenja. Nadalje, takva objašnjenja omogućavaju održavanje dosljednosti u vlastitim uvjerenjima. Na primjer, novi znanstveni dokazi o klimatskim promjenama mogu biti karakterizirani kao teorija zavjere kako bi osoba zadržala mišljenje da klimatske promjene nisu ozbiljan problem. 

Ljudi najčešće ne vole događaje koji se čine nasumični i (naizgled) neobjašnjivi. Osobe koje su sklonije traženju obrazaca (gdje ih vjerojatno nema) i značenja u svojoj okolini, sklonije su i vjerovanju teorijama zavjere. Osim toga, teorije zavjere mogu pružiti naizgled logično objašnjenje za teško razumljive događaje ili situacije. Douglas i suradnici u članku objavljenom 2019. godine u časopisu Political Psychology zaključuju da teorije zavjere privlače ljude koji vole tražiti istinu, ali im nedostaju vještine za potragu na pravim mjestima.

Egzistencijalni motivi

Pronalaženje uzročnih objašnjenja za događaje ljudima pruža osjećaj sigurnosti i osjećaj da mogu kontrolirati stvari koje im se događaju. Stoga se ljudi mogu okrenuti teorijama zavjere kada imaju osjećaj da su njihove egzistencijalne potrebe ugrožene ili kada imaju osjećaj bespomoćnosti u određenoj situaciji.

Socijalni motivi

Vjerovanje u teorije zavjere može pomoći u održavanju pozitivne slike o samom sebi, što je nešto čemu svi više ili manje teže. Smatra se da teorije zavjere doprinose osjećaju da osobe imaju tajne, važne informacije koje drugi nemaju, čime se osjećaju posebno.

Pripadnost određenoj socijalnoj grupi vezuje se uz identitet osobe, stoga pozitivni osjećaji vezani uz tu grupu povećavaju i pozitivne osjećaje o samom sebi. Teorije zavjere povećavaju osjećaje pripadnosti i pozitivne osjećaje vezane uz grupe kojima pojedinci pripadaju, kao što su nacionalnost, politička ili vjerska grupa. Vjerovanje u teorije zavjere i mišljenje da se jedna grupa ljudi urotila protiv grupe kojoj pojedinac pripada povećava se kada se grupa osjeća podcijenjeno i ugroženo.

Kako se šire teorije zavjere
FOTO: Shutterstock

Kako se šire teorije zavjere?

Teorije zavjere šire se na različite načine i iz različitih razloga. Najčešće nastaju uslijed velikih i važnih socijalnih događaja te se pojavljuju iz sumnje i propitivanja o tome tko ima korist iz određene situacije. Teorije zavjere mogu nastati i iz dezinformacija i lažnih vijesti, a više o tome možete saznati u članku “Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?“.

Ljudi šire i komuniciraju teorije zavjere iz različitih razloga, a najčešće se radi o potrazi za istomišljenicima nakon formiranja određenog narativa. Teorije zavjere šire se kako bi se grupe ljudi lakše nosile s događajima percipiranim kao prijetećima. Ljudi ponekad šire teorije zavjere i kako bi osporili dominantne političke i ideološke pretpostavke. 

Teorije zavjere šire se vrlo lako jer pružaju naizgled logična objašnjenja u situacijama nesigurnosti te pružaju (lažan) osjećaj sigurnosti i kontrole nad situacijom. Neki znanstvenici smatraju da je razvoj društvenih medija doprinio brzom širenju novih teorija zavjere.

Posljedice teorija zavjera

Teorije zavjere mogu imati pozitivne posljedice. Teorije zavjere mogu pojedince navesti na preispitivanje trenutne vlasti i utjecajnih grupa. Zauzvrat, takvo preispitivanje može navesti vlade da budu transparentnije, a ponekad može dovesti i do otkrivanja stvarnih urota.

Ipak, teorije zavjere mogu imati negativne posljedice na socijalne, političke i zdravstvene procese. Neke od promjena koje teorije zavjere mogu stvoriti kod ljudi su:

  • nesvjesno i često neutemeljeno mijenjaju (politička) stajališta
  • stvaraju negativne predodžbe i predrasude o određenim grupama
  • šire skepticizam u znanost i znanstvene dokaze
  • smanjuju povjerenje u vladu i institucije te ponekad smanjuju i političko djelovanje.
Posljedice teorija zavjera
FOTO: Shutterstock

Kakav utjecaj teorije zavjere imaju na zdravstveno ponašanje?

Teorije zavjere mogu utjecati i na ponašanje ljudi vezano uz zdravlje i zdravstvene odabire. Najčešće se radi o negativnom utjecaju teorija zavjera na zdravstveno ponašanje.

Na primjer, iako je publikacija koju je napisao Andrew Wakefield povezujući MMR cjepivo s pojavnošću autizma diskreditirana i povučena, teorije zavjere oko cjepiva nisu se povukle. Teorije zavjere oko sigurnosti cjepiva često mogu utjecati na nižu procijepljenost u društvu, a samim time i na zdravlje.

Još jedan primjer o tome kako teorije zavjere mogu utjecati na zdravstveno ponašanje može se očitati iz prakticiranja sigurnog seksa. Douglas i suradnici u svojem članku objavljenom 2019. godine opisuju teoriju zavjere da je kontracepcija forma genocida Afrikanaca i Afroamerikanaca. Prenose studije prema kojima je vjerovanje u ovu teoriju zavjere povezano s negativnim stajalištima o kontracepciji i smanjenom upotrebom kontracepcije.

Kako prepoznati teorije zavjere?

Prema Europskoj komisiji, teorije zavjere imaju šest zajedničkih stvari po kojima ih možete prepoznati:

  • radi se o tajnom planu
  • plan je smišljen od skupine (utjecajnih) urotnika
  • imaju “dokaze” koji naizgled potvrđuju teoriju
  • traženje obrazaca i povezanosti te neosnovane tvrdnje da se ništa ne događa slučajno i bez razloga
  • podjela svijeta na dobro i zlo
  • okrivljavanje pojedinaca i skupina.
Kako prepoznati teorije zavjere
FOTO: Shutterstock

Nadalje, Europska komisija naglašava kako raspoznati radi li se o teoriji zavjere.

  • Autor – provjerite ima li autor priznate kvalifikacije o temi te koristi li činjenice i znanstvene dokaze, ili se radi o samoproglašenom stručnjaku.
  • Izvor – izvor informacija koje se šire trebao bi biti poduprt od strane mnogih znanstvenika i citiran od strane raznih uglednih medija. Kod teorija zavjera izvor informacija najčešće nije jasan i podupiru ga većinom samoproglašeni stručnjaci. 
  • Ton i stil komunikacije – umjesto objektivnosti, istraživanja različitih perspektiva, ostavljanja otvorenih pitanja i prihvaćanja ograničenosti znanja, oni koji prenose teorije zavjere najčešće prezentiraju informacije kao jedinu istinu. Najčešće je ton komunikacije nabijen emocijama te se “urotnici” demoniziraju. 

Važno je zapamtiti da se neke teorije zavjere, iako rijetko, ponekad i pokažu istinitima te da neki ljudi zaista smišljaju urote (npr. Watergate skandal). Isto tako, često postoji tendencija da se radikalne kritike vlasti automatski etiketiraju kao teorije zavjere, iako to zapravo nisu, a primarno se razlikuju po znanstvenom utemeljenju te razvijenim argumentima i činjenicama. 

Ako naiđete na nekoga tko vjeruje u teoriju zavjere, potaknite otvorenu debatu i postavljanje pitanja. Tijekom argumentacije koristite više kredibilnih izvora. Postavljajte pitanja o teoriji, ali i o razlozima zašto vjeruju u nju, kako biste potaknuli razmišljanje i samorefleksiju. Jednako je važno i pokazati empatiju te nipošto ismijavati osobu i njezina uvjerenja. Zapamtite da se vjerovanje u teorije zavjere jako često javlja iz straha.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Leonard, M. J. i Philippe, F. L. (2021). Conspiracy theories: a public health concern and how to address it. Frontiers in psychology, 3007.
  2. Douglas, K. M. i sur. (2019). Understanding conspiracy theories. Political Psychology, 40(1), 3–35.

Ocijenite članak

2.33 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu