Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?

Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje

Klimatske promjene u svijetu ostavljaju sve očitije posljedice – temperature i razine mora rastu, kao i pojavnost ekstremnih vremenskih nepogoda. Osim katastrofalnih posljedica koje klimatske promjene imaju na okoliš, životinje i bioraznolikost, one imaju i ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. Tu se ne radi samo o posljedicama na tjelesno zdravlje, već i na psihičko zdravlje.

U nastavku vam donosimo posljedice koje klimatske promjene mogu imati na fizičko i psihičko zdravlje čovjeka te na koji način možete utjecati na zaustavljanje klimatskih promjena.

Posljedice klimatskih promjena na zdravlje

Visoke temperature, učestaliji i snažniji toplinski udari, promjene u razini mora samo su dio problema s kojima se naša tijela počinju suočavati. Ovi kronični i akutni stresori itekako mogu imati utjecaj na fizičko zdravlje čovjeka.

Visoke temperature negativno utječu na brojne fizičke čimbenike kod ljudi, kao što su protok krvi, učinkovitost lijekova i kvaliteta sna. Osim toga, znanstvenici predviđaju da će promjene uzrokovane klimatskim promjenama dovesti do veće pojavnosti određenih bolesti.

U članku objavljenom 2004. godine u časopisu Jama autori naglašavaju da klimatske promjene mogu imati ozbiljne utjecaje na zdravlje čovjeka. Između ostalog, naglašavaju da promjene u temperaturi i razini mora utječu na pojavnost zaraznih bolesti i alergija. Visoke temperature također povećavaju smrtnost uzrokovanu kardiovaskularnim i respiratornim problemima.

Zdravstveni izazovi koje donose klimatske promjene sežu i do promjena na mozgu. Drugim riječima, promjene u temperaturi mogu značajno utjecati i na zdravlje mozga.

Posljedice klimatskih promjena
FOTO: Shutterstock

Promjene na mozgu uzrokovane klimatskim promjenama

Smatra se da klimatske promjene imaju direktne i indirektne učinke na mozak, čime mogu utjecati i na mentalno zdravlje. Ipak, vrlo je malo neuroznanstvenih istraživanja provedeno i objavljeno na temu utjecaja klimatskih promjena na promjene u mozgu čovjeka.

U članku objavljenom 2021. godine u časopisu Environmental Research znanstvenici naglašavaju da dugotrajna izloženost povećanim temperaturama oštećuje živčani sustav. Predviđaju da će toplinski stres uzrokovan klimatskim promjenama povećavati pojavnost neurodegenerativnih bolesti, kao što su demencija i Parkinsonova bolest.

Povećane temperature mogu utjecati i na razvoj mozga te na način na koji učimo i ponašamo se. Studija objavljena 2018. godine na stranici National Bureau of Economic Research pokazala je da kumulativna izloženost velikoj toplini može inhibirati razvoj kognitivnih sposobnosti. To upućuje na zabrinjavajuću činjenicu da bi povećanjem temperatura zbog klimatskih promjena moglo doći i do promjena u razvoju mozga.

Autori članka objavljenog 2019. godine u časopisu Environmental Research navode da će do povećavanja pojavnosti bolesti mozga uzrokovanih klimatskim promjenama doći zbog:

  • promjene klimatskih uvjeta koji promoviraju širenje patogena koji inficiraju mozak
  • intenziviranja onečišćenja okoliša čime se povećava rizik od izlaganja neurotoksikantima
  • nestašice hrane koja može dovesti do pothranjenosti koja utječe na mozak.
Narušeno mentalno zdravlje
FOTO: Shutterstock

Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje

Osim utjecaja na fizičko zdravlje, pokazano je da klimatske promjene već sada utječu i na naše mentalno zdravlje.

Narušeno mentalno zdravlje može se očitovati odmah nakon kratkoročnih vremenskih nepogoda (npr. nakon poplava i požara), kada ljudi izražavaju povećanu anksioznost, stres, depresiju i/ili PTSP. Problem s klimatskim promjenama jest to što sa sobom donose sve češće ekstremne vremenske nepogode, koje posljedično utječu negativno na mentalno zdravlje.

Znanstvenici smatraju da kronične promjene uzrokovane klimatskim promjenama (kao što su visoke temperature) dugoročno izazivaju narušeno mentalno zdravlje. Pa tako povećanje temperature i produžena sušna razdoblja mogu, između ostalog, potaknuti razvoj poremećaja raspoloženja i anksioznih poremećaja, prenose autori članka objavljenog 2014. godine u časopisu International Review of Psychiatry.

Osim toga, autori članka objavljenog 2018. godine u časopisu International journal of mental health systems navode da klimatske promjene mogu i indirektno utjecati na mentalno zdravlje, kao rezultat narušavanja socijalne i fizičke infrastrukture. Znanstvenici opisuju kako posljedice poput narušenog fizičkog zdravlja, ekonomskih promjena uslijed klimatskih promjena, nedostatka hrane itd. neizbježno dovode i do narušenog psihičkog zdravlja ljudi.

Briga za mentalno zdravlje

Zabrinutost oko promjene klime kao i strah za budućnost izaziva osjećaje anksioznosti, nemoći i tuge kod sve više ljudi. Takvi osjećaju često se nazivaju “eko-anksioznost” ili “klimatska anksioznost”. Eko-anksioznost još uvijek nije svrstana u Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje (DSM-5) i trenutno se ne može dijagnosticirati. Iz tog razloga još je bitnije pratiti kakav utjecaj klimatske promjene imaju na naše mentalno zdravlje.

Faktori koji utječu na mentalno zdravlje
FOTO: Shutterstock

Faktori koji utječu na mentalno zdravlje i razvoj tzv. eko-anksioznosti su:

  • rizik od posljedica klimatskih promjena
  • doživljavanje posljedica klimatskih promjena
  • izrazito negativni medijski članci o klimatskim promjenama
  • znanstveni dokazi o posljedicama klimatskih promjena.

Sasvim je normalno da ovi faktori izazivaju strah, frustraciju ili druge negativne osjećaje, ali je isto tako vrlo važno da primijetite ako vam je mentalno zdravlje značajno narušeno i ako razvijete anksioznost do mjere da vam ometa svakodnevni život.

Kako biste umanjili eko-anksioznost i negativne posljedice koje klimatske promjene mogu imati na mentalno zdravlje, možete poduzeti sljedeće korake.

  • Informirajte se o klimatskim promjenama – informiranost o klimatskim promjenama može doprinijeti smanjenju straha od nepoznatog i pomoći vam da se osjećate sigurnije. Važno je da se informirate iz povjerljivih izvora. Gotovo jednako je važno da se ne preokupirate informacijama o klimatskim promjenama i da ne čitate svakodnevno negativne informacije o posljedicama klimatskih promjena.
  • Poduzmite radnje koje umanjuju klimatske promjene – osjećaje bespomoćnosti možete smanjiti na način da poduzimate radnje za koje je poznato da imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene. U nastavku ćete saznati o kojim aktivnostima se radi.
  • (P)ostanite fizički aktivni – fizička aktivnost inače utječe na smanjenje većine vrsta anksioznosti. Odaberite onu fizičku aktivnost koja vam najviše odgovara i uvedite je u svakodnevnu rutinu. Idealno bi bilo da je fizička aktivnost koju odaberete prihvatljiva i za okoliš, npr. hodanje, trčanje ili bicikliranje.

Ako osjećate da anksioznost ometa vaš svakidašnji život, potražite pomoć kod liječnika ili psihoterapeuta.

Briga za mentalno zdravlje
FOTO: Shutterstock

Klimatske promjene u Hrvatskoj – što možemo i moramo poduzeti

Nije sve tako crno! Da, klimatske promjene utječu na naš mozak i, da, klimatske promjene samim time utječu na naše fizičko i psihičko zdravlje, ali postoje stvari koje možete poduzeti kako biste umanjili ili čak prevenirali taj utjecaj.

Prije svega važno je poraditi na smanjenju antropogenog utjecaja na klimatske promjene. Iako su klimatske promjene normalna pojava koja se prirodno odvija, čovjek je svojim djelovanjima značajno ubrzao i promijenio način na koji se klima mijenja. Taj utjecaj čovjeka na klimu naziva se antropogeni utjecaj na klimatske promjene.

Iz tog razloga, kako bismo očuvali prirodu, ali i nas same, važno je da svatko od nas svojim djelima doprinese smanjenju utjecaja na klimu. Vrlo je važno naglasiti da zajedničkim snagama i akcijama možemo pozitivno utjecati na klimu, stoga se svaka, i najmanja, naša akcija broji.

Znanstvenici naglašavaju radnje koje svatko od nas može implementirati u život u nekoj mjeri, a koje imaju najveći utjecaj na klimatske promjene. Kako bismo usporili i ublažili posljedice klimatskih promjena, potrebno je obratiti pozornost na radnje u nastavku.

  • Smanjiti konzumaciju mesnih i mliječnih proizvoda – smanjenjem kupovine proizvoda za čiju proizvodnju se emitira velika količina stakleničkih plinova najviše utječete na usporavanje klimatskih promjena. To ne znači da morate nužno prijeći na vegansku prehranu (iako je to idealno), već da u svoj tjedan možete ubaciti barem jedan dan kada ne jedete meso, npr. Meatless Monday. Čak i taj jedan dan u tjednu čini razliku.
  • Smanjiti količinu bačene hrane – proizvodnja, transport i rukovanje hranom uvelike doprinosi našem ekološkom otisku. Osim toga, bačena hrana najčešće završava u odlagalištima gdje generira metan koji je štetan za klimu. Iz tog razloga vrlo je važno kupovati hranu koju namjeravate pojesti i u što većoj mjeri smanjiti bacanje hrane. U ovome vam može pomoći tjedno planiranje obroka i sastavljanje popisa namirnica koje vam trebaju.
  • Smanjiti upotrebu automobila – automobili su također jedan od najvećih proizvođača stakleničkih plinova. Umjesto automobila odaberite hodanje, vožnju biciklom ili javni prijevoz.
Klimatske promjene u Hrvatskoj - što možemo i moramo poduzeti
FOTO: Shutterstock

Ovim radnjama najviše utječemo na smanjenje emitiranja emisija stakleničkih plinova, primarnih uzročnicima antropogenih klimatskih promjena.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Bongioanni, P. i sur. (2021). Climate change and neurodegenerative diseases. Environmental Research, 201: 111511.
  2. Ruszkiewicz, J. A. i sur. (2019). Brain diseases in changing climate. Environmental research, 177: 108637.
  3. Usher, K. i sur. (2019). Eco-anxiety: How thinking about climate change-related environmental decline is affecting our mental health. International journal of mental health nursing.
  4. Goodman, J. i sur. (2018). Heat and learning. National Bureau of Economic Research.
  5. Hayes, K. i sur. (2018). Climate change and mental health: Risks, impacts and priority actions. International journal of mental health systems, 12(1): 1-12.
  6. Wynes, S. i Nicholas, K. A. (2017). The climate mitigation gap: education and government recommendations miss the most effective individual actions. Environmental Research Letters, 12(7).
  7. Bourque, F. i Cunsolo Willox, A. (2014). Climate change: the next challenge for public mental health? International Review of Psychiatry, 26(4): 415-422.
  8. Haines, A. i Patz, J. A. (2004). Health effects of climate change. Jama, 291(1): 99-103.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu