Klimatski skepticizam ili poricanje klimatskih promjena odnosi se na neosnovanu sumnju u pojavnost ili učinak klimatskih promjena. Očituje se u odbacivanju znanstvenih dokaza i konsenzusa vezanih uz klimatske promjene i globalno zatopljenje.

Postoje različiti razlozi zašto se kod ljudi javlja skepticizam ili poricanje klimatskih promjena – od dezinformacija do odgovora na negativne emocije izazvane vijestima o klimatskim promjenama.

U nastavku donosimo više o tome zašto ljudi negiraju pojavnost klimatskih promjena te kako odgovoriti na tu vrstu skepticizma.

Klimatski skepticizam – zašto se javlja?

Antropogeni, tj. ljudski utjecaj na klimu sve je očitiji, što čini javne percepcije, stavove i ponašanja ključnima za rješavanje ovog problema. Iako su svijest i znanje o klimatskim promjenama u porastu posljednjih dva desetljeća, sa širenjem informacija pojavili su se i oni koji ne vjeruju tj. negiraju postojanje klimatskih promjena.

Klimatski skepticizam ne mora nužno značiti cjelokupno poricanje klimatskih promjena. Klimatolog Michael E. Mann opisao je šest faza poricanja, pri čemu ljudi poriču različite aspekte klimatskih promjena:

• ugljikov dioksid se zapravo ne povećava
• čak i ako se povećava, povećanje nema utjecaja na klimu
• čak i ako dolazi do zatopljenja, to je zbog prirodnih uzroka, a ne zbog ljudskog utjecaja
• čak i ako se zatopljenje ne može objasniti prirodnim uzrocima, ljudski utjecaj je malen
• čak i ako ljudski utjecaj nije zanemariv, promjene će biti dobre za nas
• bez obzira na to hoće li promjene biti dobre za nas, ljudi će se prilagoditi i/ili je prekasno da se išta učini u vezi s tim.

Postoji razlika između tipova skeptika pa je tako npr. klimatolog Stefan Rahmstorf opisao tri tipa – skeptik trendova (ne vjeruju da dolazi do zatopljenja), atribucijski skeptik (vjeruju da se klima mijenja, ali ne čovjekovim utjecajem) i skeptik utjecaja (vjeruju da se klima mijenja pod čovjekovim utjecajem, ali ne vjeruju da će to dovesti do razornih posljedica).

Kao što vidimo, često se ne radi o negiranju same pojavnosti klimatskih promjena, već o skepticizmu vezanom uz čovjekov doprinos klimatskim promjenama. Naime, promjena klime je sasvim normalna i prirodna pojava, ali čovjek je svojim djelovanjem ubrzao i promijenio taj proces. Ovakvim načinom djelovanja ubrzano doprinosimo tome da Zemlja postane nenastanjiva za nas.

Klimatski skeptici često umanjuju ili negiraju čovjekov, tj. antropogeni učinak na klimu, tvrdeći da bi se promjena klime dogodila u svakom slučaju, odbacujući moguće korake koje možemo poduzeti kako bismo usporili taj proces. Ovakav stav negira vlastitu odgovornost i utjecaj vlastitih radnji u široj slici.

Ako imamo mogućnost usporiti taj proces, dobiti vrijeme kako bi se ne samo mi, već i druga bića prilagodila ovoj promjeni, zašto ne bismo prilagodili svoje ponašanje tome?

Često se postavlja pitanje tko negira postojanje klime. Istraživanja upućuju na razne odrednice, kao što je, npr. političko opredjeljenje – klimatski skepticizam vjerojatniji je kod osoba koje se opredjeljuju za konzervativne političke stranke. Međutim, važnije pitanje je zašto uopće dolazi do negiranja klimatskih promjena. Odgovor na ovo pitanje nas može uputiti na rješenja i pronalazak efektivnog načina komuniciranja o problemu klimatskih promjena.

Klimatski skepticizam može se javiti iz različitih razloga.

• Strah – svakodnevne informacije i vijesti o promjeni klime, kao i negativnim posljedicama koje donosi ta promjena sasvim razumljivo mogu izazvati negativne emocije kao što su strah i tjeskoba. Kada te emocije postanu preteške za nošenje, osobe se mogu okrenuti obrambenim mehanizmima, kao što je negiranje postojanja problema.
• Nedovoljna informiranost – dezinformacije se u današnje vrijeme vrlo lako šire i postoje brojne dezinformacije, pa čak i teorije zavjere vezane uz klimatske promjene. Neki klimatski skeptici tvrde da su klimatske promjene osmišljene iz određenih financijskih interesa, iako nije jasno kako ekološki prihvatljivo ponašanje može biti u ičijem financijskom interesu. Manjak informacija, kao i posjedovanje krivih informacija i informacija dobivenih od nepovjerljivih izvora može dovesti do iskrivljene slike o stvarnom stanju klime. O opasnostima dezinformacija i kako ih zaustaviti možete saznati u članku “Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?“.
• Precjenjivanje vlastitog znanja – uz nedovoljnu informiranost o tematici često se vezuje i precjenjivanje vlastitog znanja i sposobnosti (npr. zbog Dunning-Kruger efekta). To može dovesti do toga da osoba misli da je dostatno informirana i ima saznanja o klimatskim promjenama dostatna za diskusiju i donošenje odluka, a u stvarnosti ih nema.
• Nedostatak povjerenja – u borbu s klimatskim promjenama sve se više uključuju vladine i nevladine organizacije različitih zemalja. Nedostatak povjerenja prema organizacijama koje su uključene u pronalaženje rješenja ovom problemu, ali i prema znanosti, može dovesti do skepticizma prema klimatskim promjenama.

Negiranje klimatskih promjena često se svodi na vjerovanja da znanstveni konsenzus proizlazi iz lažnih podataka, probiranja ili “cherry picking” istraživanja ili “eksperta” koji podržavaju njihovo vjerovanje, postavljanje nemogućih uvjeta za postojeća istraživanja te logičke pogreške.

Suočavanje s osobama koje negiraju klimatske promjene može biti izrazito zamorno, ali postoji nekoliko načina na koje možete djelovati kako biste smanjili skepticizam prema klimatskim promjenama.

Kako odgovoriti na klimatski skepticizam?

Negiranje klimatskih promjena potkopava napore koje znanstvenici ulažu u istraživanja i umanjuje radnje kojima se djeluje na klimatske promjene. Negiranjem klimatskih promjena kočimo sebe, ali i druge oko nas u poduzimanju radnji koje su korisne za Zemlju i nas same. Na kraju krajeva, zar nije najbitnije pobrinuti se da ne ostavljamo negativni utisak na Zemlju, otežavajući njezinu nastanjivost za buduće generacije?

Vrlo je važno držati se vlastitih uvjerenja koja su potpomognuta znanstvenim dokazima i voditi vlastitim primjerom u svakodnevnom životu. Pružanje i širenje provjerenih izvora informacija o klimatskim promjenama također može biti jedan od načina smanjenja klimatskog skepticizma.

Postoje brojni znanstveni, vladini ili neprofitni izvori iz kojih se mogu crpiti povjerljive informacije, a neki od tih izvora su sljedeći:

• znanstveni časopis Nature Climate Change
• IPCC izvješća
• Europska agencija za okoliš
• NASA-in blog o klimatskim promjenama.

Za informacije o klimatskim promjenama na hrvatskom jeziku možete pratiti stranice kao što su Prilagodba klimi, Znanstvenici za klimu ili Državni hidrometeorološki zavod.

Argumenti i povjerljivi izvori često nisu dovoljni za promjenu skeptičnosti prema klimatskim promjenama, pogotovo kada skepsa proizlazi kao emocionalni odgovor na vijesti o negativnim promjenama.

Kao što smo opisali, skepsa prema klimatskim promjenama može se javiti i uslijed anksioznosti izazvane informacijama o promjeni klime i negativnim posljedicama. Anksioznost vezana uz budućnost i prijetnju koju promjena klime predstavlja je sasvim normalna. Negiranje postojanja dokaza i pojavnosti klimatskih promjena ne doprinosi zaštiti mentalnog zdravlja već, naprotiv, može dovesti i do pogoršanja anksioznosti i negativnih osjećaja.

Postoje različiti zdravi načini na koje se možete nositi s negativnim osjećajima povezanim s klimatskih promjenama, a više o tome možete saznati u članku “Eko anksioznost: Što kada tjeskoba nadjača brigu o budućnosti Zemlje?“.

Vrlo je važno zapamtiti da svaka naša radnja ima određeni učinak, što znači da zajedničkim snagama možemo raditi velike pomake. Prelazak iz skepticizma i negiranja klime na prihvaćanje i konstruktivno djelovanje ključni su za zajednički uspjeh.

Ipak, važnije od mijenjanja mišljenja jednog pojedinca koji se ne umije trenutno suočiti s informacijama o promjeni klime jest razmišljati na koji način možemo prenijeti informacije o antropogenom učinku na klimu na efektivan način koji potiče na akciju. Važno je kontinuirano razmišljati na koji način mi sami možemo doprinijeti pozitivnim promjenama i kako potaknuti druge da čine to s nama.

Pročitajte i članke:

• Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje! Psihologinja otkriva kakve tragove ostavljaju na našem mozgu i kako na to možemo utjecati
• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Često bacate hranu? Riješite se navika štetnih za naš planet! Napravite ove promjene u kuhinji i doprinesite očuvanju okoliša.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• dezinformacije
• klimatske promjene
• klimatski skepticizam
• teorije zavjere