Ekološki otisak se odnosi na procjenu upotrebe resursa koji su potrebni za održavanje pojedinca ili gospodarstva. Drugim riječima, ekološkim otiskom izračunava se količina prirodnih resursa koju pojedinac ili gospodarstvo koristi te se procjenjuju potrebne promjene za održiviju budućnost. Ekološkim otiskom dobiva se mjera čovjekovog utjecaja na okoliš.

Više o zagađenju okoliša saznajte u članku “Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?“.

U nastavku ćete saznati više o tome što je ekološki otisak, kako izračunati vlastiti ekološki otisak te kako smanjiti ekološki otisak.

Ekološki otisak – definicija

Ekološki otisak (eng. Ecological footprint) definira se kao upotreba Zemljinog kapitala ili resursa te daje mjeru ponude i potražnje prirode. Izražava se u globalnim hektarima (gha) koji su potrebni za izvršavanje čovjekove potražnje prema prirodi.

Za razumijevanje ekološkog otiska važno je razumjeti i biokapacitet (Zemljinu “ponudu”) – obnovljivost ekoloških dobara nakon čovjekovih zahtjeva prema prirodi. Kako bismo očuvali Zemlju i živjeli održivo, važno je da ekološki otisak ne prelazi biokapacitet Zemlje.

Ekološki otisak i biokapacitet su brojevi koji se mijenjaju iz godine u godinu te se računaju na različitim razinama (od individualne do globalne). Usporedbom ovih brojeva dobiva se uvid u količinu promjena koje su potrebne kako bismo mogli nastaviti održivo živjeti na Zemlji.

Ugljični otisak

Za razliku od ekološkog otiska, terminom ugljični otisak (eng. Carbon footprint) opisuju se ukupne emisije stakleničkih plinova (uključujući ugljikov dioksid) koje, izravnim ili neizravnim radnjama, proizvodi pojedinac ili skupina ljudi. Staklenički plinovi ispuštaju se prilikom proizvodnje i potrošnje roba i usluga. Ekološki otisak ugljikovog dioksida iznimno je velik i predstavlja jednu od većih opasnosti za Zemlju. Ugljični otisak čini 60 % globalnog ekološkog otiska, prema podacima Global Footprint Network.

Razlika između ekološkog i ugljičnog otiska leži u tome da se ekološkim otiskom mjeri čovjekov utjecaj na Zemljine ekološke kapacitete, dok se ugljičnim otiskom mjeri utjecaj na Zemlju samo kroz emisije stakleničkih plinova. Ekološki otisak uključuje ekološke utjecaje, među kojima su i emisije stakleničkih plinova, te upotreba ekoloških resursa.

Koliki je ekološki otisak planeta Zemlje?

Ekološki otisak, kao i biokapacitet Zemlje, mogu se računati na:

• individualnoj
• regionalnoj
• nacionalnoj
• globalnoj razini.

Nažalost, na svim razinama ekološki otisak najčešće nadilazi biokapacitet Zemlje, što znači da koristimo više resursa od onog što nam priroda može ponuditi. Ovakav neodrživi način života upućuje na to da nas, ako ne smanjimo upotrebu prirodnih resursa, Zemlja u jednom trenutku neće više moći podržavati.

Ekološki otisak planeta Zemlje, tj. ekološki otisak na globalnoj razini daje uvid u zahtjeve čovječanstva, u odnosu na ono što Zemlja može ponuditi. Trenutno su zahtjevi čovječanstva puno veći od onoga što Zemlja može ponuditi. Prema podacima Global Footprint Network iz 2014. godine čovječanstvo koristi prirodni kapital 1,7 puta brže nego što ga Zemlja može obnoviti, što bi značilo da nam za ovakav način života i zahtjeve koje imamo prema prirodi trebaju gotovo dvije Zemlje!

Često se uspoređuje ekološki otisak različitih zemalja, pa se postavlja i pitanje koje zemlje imaju veliki ekološki otisak. Postoje velike razlike među zemljama, ovisno o aktivnostima pojedinaca u tim zemljama i gospodarskim politikama. Većina zemalja prvog svijeta ekološkim otiskom nadmašuje biokapacitet Zemlje, a među zemljama koje imaju veći ekološki otisak su SAD, Kina, Indija, Velika Britanija, Njemačka itd.

Ekološki otisak Republike Hrvatske također nadilazi biokapacitet Zemlje. Hrvatski ekološki otisak nadilazi biokapacitet Zemlje za 37 %, prema podacima Global Footprint Network. Kartu zemalja na kojoj je vidljivo čiji ekološki otisak nadilazi ili ne nadilazi biokapacitet Zemlje možete pronaći ovdje.

Kako izračunati vlastiti utjecaj na okoliš?

Kao što je već spomenuto, ekološki otisak može se izmjeriti na individualnoj razini. To znači da pojedinac računa koliki utjecaj njegove radnje i životni stil imaju na Zemlju. Ovaj podatak je iznimno važan kako bi svatko od nas poduzimao mjere za očuvanje Zemlje, na individualnoj razini. Osim toga, važno je pozivati i na održive promjene na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Kod izračunavanja vlastitog utjecaja na okoliš u obzir se uzimaju:

• ekološki otisak hrane
• ekološki otisak kućanstva
• ekološki otisak prijevoza
• ekološki otisak usluga i dobara.

Ekološki otisak – kalkulator

Vlastiti ekološki otisak, baziran na svakodnevnim radnjama poput vožnje automobila, prehrane i upotrebe energije, moguće je izračunati. Sigurno se pitate “Koji je moj ekološki otisak?”. Postoje brojni alati za izračun vlastitog ekološkog otiska, a jedan od takvih kalkulatora možete pronaći ovdje. Osim izračuna ekološkog otiska, uz ovakve alate često dolaze i savjeti o načinima smanjivanja otiska. 

Imajte na umu da preopterećivanje vlastitim ekološkim otiskom nije zdravo te može dovesti do ozbiljnih posljedica. Pročitajte članak “Eko anksioznost: Što kada tjeskoba nadjača brigu o budućnosti Zemlje?“.

Važno je ostati informiran o tome koje radnje imaju pozitivniji ili negativniji utjecaj na Zemlju. Od izračunavanja vlastitog ekološkog utjecaja puno je važnije usredotočiti se na načine na koje možete pozitivno utjecati na očuvanje Zemlje i smanjenje vlastitog ekološkog otiska, neovisno o tome koliki je.

Kako smanjiti ekološki otisak?

Postoji mnoštvo radnji koje možete poduzeti kako biste smanjili emitiranje stakleničkih plinova i vlastiti utjecaj na Zemljine kapacitete te doprinijeli očuvanju Zemlje. Ako dosad niste bili upoznati s ovom temom, možda će vam se činiti da je potrebno promijeniti svu silu ponašanja, ali neka vas to ne brine. Ne težite savršenstvu, već počnite polagano. Odaberite one radnje koje će se najlakše uklopiti u vaš životni stil, a potom savjesno i postepeno mijenjajte i druge aspekte svojeg života.

Možda vam se čini da su vaše radnje zanemarive u odnosu na radnje koje se mogu poduzeti na regionalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini za očuvanje Zemlje. Međutim, zapamtite da svaka radnja ima utjecaj i da bismo, kada bi svaka osoba poduzela te radnje, postigli mnogo. Stoga je vrlo važno započeti od samog sebe.

Osim toga, poduzimanje koraka prema (individualno) održivom životu ne isključuje nuždu za globalnom promjenom i pozivanje “velikih aktera” na promjenu. U nastavku se nalaze samo neke od promjena koje možete implementirati u svoj život kako biste doprinijeli održivijem raspolaganju Zemljinim resursima.

• Prehrana – neki prehrambeni proizvodi zahtijevaju emitiranje veće količine stakleničkih plinova i upotrebu veće količine vode i zemlje kako bi se proizveli. Među njima su mesni (pogotovo govedina) i mliječni proizvodi, čiju bi kupovinu trebalo svesti na minimum. Osim toga, namirnice koje nisu lokalne zahtijevaju duži transport, stoga je važno kupovati lokalnu i sezonsku hranu. Više o biljnoj prehrani saznajte u članku “Veganska prehrana – zamjene za namirnice životinjskog porijekla“. 
• Prijevoz – automobili su jedan od većih zagađivača Zemlje. Za svakodnevni prijevoz odaberite ekološki prihvatljivije alternative, kao što su vožnja biciklom, pješačenje ili javni prijevoz. Za duže relacije razmislite o vožnji vlakom umjesto automobilom. 

• Odjeća – očuvanje odjeće kako bi se smanjila masovna proizvodnja i prebrza cirkulacija proizvoda od iznimne je važnosti. Osim čuvanja odjeće koju kupite, razmislite o kupovanju rabljene odjeće.  
• Otpad – smanjenje otpada iznimno je važna stavka u očuvanju Zemlje. Iako je recikliranje odličan način da se prenamijeni stara ambalaža, postoje dva problema povezana s time. Prije svega, nije sva ambalaža reciklabilna, a osim toga, recikliranje i dalje zahtijeva potrošnju energije i sagorijevanje fosilnih goriva. Iz tog razloga vrlo je važno težiti smanjenju otpada. To možete učiniti na nekoliko načina, od toga da kupujete hranu u vrećicama za višekratnu upotrebu, do toga da planirate jela kako biste smanjili bacanje hrane. Pročitajte članak “4 koraka recikliranja – savjeti za lakše odvajanje otpada“. 
• Energenti i voda – za smanjenje ekološkog otiska važno je štedljivo koristiti energente i vodu. Neke od stvari koje možete napraviti uključuju zatvaranje slavine dok perete zube, kraće tuširanje i gašenje svjetla u prostorijama u kojima ne boravite. Više o uštedi energije saznajte u članku “Uštedite struju putem 3 jednostavna koraka“, a o uštedi vode u članku “Kako uštedjeti vodu? – 30 savjeta“. 

Možda će vas zanimati i sljedeći članci:

• Ekološka osviještenost – 6 pravila za početnike
• 10 promjena u kuhinji kojima čuvate Zemlju
• Obnovljivi izvori energije – koji su, prednosti i nedostaci, u kućanstvu
• Kako i zašto smanjiti unos mesa?

• ekološki otisak
• ekološki otisak planeta Zemelje
• ekološki otisak Republike Hrvatske
• ekološki otisak ugljikovog dioksida
• kako izračunati vlastiti utjecaj na okoliš
• kako smanjiti ekološki otisak
• kalkulator
• savjeti

Učitaj više izvora