„Život je više od desetljeća nevidljivo odgovarao klimatskim promjenama ispod jednog od najočitijih učinaka klimatskih promjena: topljenja polarnog leda“ riječi su Davida Barnesa iz British Antarctic Survey (BAS). „Otkrili smo da značajno područje planeta – više od tri milijuna kvadratnih kilometara – predstavlja znatan gutač ugljika i, još važnije, negativan povratni odgovor na klimatske promjene.“

Inače, većina poznatih posljedica klimatskih promjena situaciju čini samo još gorom. Na primjer, kako se zagrijavaju polovi, led se otapa. Otapanje leda ima učinak da su nekada reflektirajuće bijela mjesta na površini zemlje promijenila boju u mnogo tamniju plavu koja apsorbira znatno više topline i otapa još više leda s polova.

Znanstvenicima je i ranije bilo poznato da arktičke šume i cvjetanje algi na mjestu otopljenog leda imaju izvjestan učinak na usporavanje klimatskih promjena. No, temeljem ispitivanja zapadnoarktičkih bryozoa (mahovnjaka), došlo se do zaključka da bi dugi organizmi koji žive na morskom dnu, mogli imati još puno važniju ulogu u smislu akumulacije i zbrinjavanja ugljika. Utvrđeno je da su se odložene količine ugljika u bryozoima u zadnjih 20-ak godina udvostručile. Morsko dno na područjima otopljenog polarnog leda time postaje znatan gutač ugljika.

Šume koje vidimo, vrlo su važne u smislu ciklusa ugljika i klimatskih promjena. Međutim, dvije trećine površine našeg planeta je ocean, a ispod njega buja nevidljivi život koji također bitno utječe na klimatske promjene.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• klimatske promjene
• morsko dno