Moždani udar je neurološki poremećaj koji se manifestira odjednom kao posljedica nepravilne cirkulacije krvi u mozgu koja dovodi do loše ili nedostatne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima određenih dijelova mozga.

Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima što se manifestira poremećajem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Važno je naglasiti kako je u Hrvatskoj upravo moždani udar prvi uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti što ga čini velikim zdravstvenim problemom.

Koliko velik problem predstavlja moždani udar?

O koliko se raširenom i čestom zdravstvenom problemu radi najbolje ilustrira podatak da od moždanog udara svake godine u svijetu umre 5,5 milijuna ljudi (doživi ga 14,5 milijuna ljudi godišnje), a više od polovine tog broja čine žene.

Brojke govore kako nažalost ni Hrvatska ne odudara od svjetskih negativnih trendova. Moždani udar, pored koronarne bolesti srca, je jedan od najvećih uzročnika smrtnosti u Hrvatskoj od koje je u 2019. godini umrlo 5.180 ljudi, odnosno 10 % svih umrlih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se u Hrvatskoj liječi 12.000 – 13.000 osoba zbog moždanog udara.

Također, bitno je naglasiti kako čak 46 % moždanih udara nastaje u životnoj dobi između 45. i 59. godine života, što ukazuje da moždani udar nije više samo problem koji zahvaća samo stariju populaciju već sve više i mlađu te stoga predstavlja veliki zdravstveno-ekonomski problem.

Prvi petak u veljači godinama se provodi edukativna javnozdravstvena akcija “Dan crvenih haljina”. Cilj akcije je podizanje svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena, skretanje pažnje na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i na potrebu promjene načina života.

S obzirom na navedeno, važno je ukazati na važnost prevencije i promicanja znanja o moždanom udaru te je stoga Svjetska organizacija za moždani udar (WSO, World Stroke Organization) proglasila 29. listopad Svjetskim danom moždanog udara.

Kako i zašto dolazi do moždanog udara?

Uzročnik ove bolesti najčešće je ateroskleroza. No, što je ateroskleroza?

Šest važnih činjenica o aterosklerozi

• Ateroskleroza je proces koji nastaje gomilanjem masti, kolesterola, kalcija i produkata razgradnje u arterijskoj stijenki. One tada formiraju čvrstu strukturu koje nazivamo plak. Tada arterije postaju uže i nefleksibilne, čime se dotok krvi, hranjivih tvari i kisika do organa smanjuje ili prestaje.
• Proces ateroskleroze može početi vrlo rano, već u drugom desetljeću života. Međutim, tada taj proces ne ugrožava prohodnost krvnih žila te se ova faza ateroskleroze teško otkriva.
• Formiranje plaka traje desetljećima. Bolest se otkriva uglavnom tek kada je prohodnost krvnih žila manja od 25 % njihovog poprečnog presjeka, te kada je naše zdravlje već narušeno.
• Kada aterosklerotski plak pukne stvori se ugrušak ili tromb, koji može u potpunosti začepiti i arteriju u kojoj se nalazi ili se odlomiti i preko krvi putovati i u druge dijelove tijela. To je najčešći uzrok moždanog udara, srčanog udara i prekida periferne cirkulacije.
• Ateroskleroza se još naziva i “podmukla bolest” zato što se relativno kasno otkriva te je dokazano da češće pucaju manji, nestabilni plakovi, koji se teže otkrivaju.
• Ateroskleroza je uzrok pojave različitih kardiovaskularnih bolesti, poput koronarne bolesti srca, koje u konačnici smanjuju kvalitetu života i sam životni vijek.

Više informacija pročitajte u članku “Ateroskleroza – uzroci, simptomi i liječenje“.

Najčešći simptomi moždanog udara

Simptomi moždanog udara ovise o području koji opskrbljuje zahvaćena krvna žila, a najčešći su:

• poremećaji govora – potpuna nemogućnost ili otežano izgovaranje riječi, potpuno nerazumijevanje govora
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, naročito jedne strane tijela
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku
• gubitak ravnoteže, vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, povezani s drugim simptomima
• nagla i jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka.

Određenom broju moždanih udara obično prethode upozoravajući znaci, u vidu prolaznih simptoma, koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povuku se unutar 5 – 20 minuta bez ikakvih posljedica.

Osobe koje su imale takve prolazne simptome imaju značajno veći rizik za nastanak ozbiljnog moždanog udara s izraženijim i težim posljedicama.

Spriječite moždani udar na vrijeme

S obzirom na sve navedene podatke ostaje za zaključiti kako je jedino rješenje preventivno i pravodobno djelovanje kako bi se spriječilo narušavanje vašeg zdravlja.  

Bitno je djelovati na cjelokupan kardiovaskularni sustav jer samo sveobuhvatno djelovanje je ispravno djelovanje na aterosklerozu i sve njezine posljedice koje su se stvarale desetljećima.

Ono što svatko od nas može učiniti jest držati se sljedećih preporuka:

• prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika – visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija
• budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
• pravilno se hranite, konzumirajte što više voća i povrća, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
• ograničite konzumaciju alkohola
• nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
• naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Više informacija pročitajte u članku “Moždani udar – uzroci, simptomi i liječenje“.

• ateroskleroza
• kolesterol
• moždani udar

Učitaj više izvora