Sindrom iritabilnog crijeva odnosi se na funkcionalni poremećaj probavnog sustava karakteriziran nadutošću, bolovima u trbuhu, zatvorom i/ili proljevom. Zbog trajnih oštećenja može dovesti do raka, a s obzirom na simptome, utječe na kvalitetu života. 

Neki od uzroka sindroma iritabilnog crijeva vežu se uz preosjetljivost crijeva i njihovu presporu peristaltiku, infekcije, psihološke faktore, narušeni mikrobiom, ali i uz prehranu. Sindrom iritabilnog crijeva pojavit će se kada nastane poremećaj u interakciji između crijeva i mozga. 

Češći je kod žena, mlađih od 50 godina, kod osoba s obiteljskom anamnezom IBS-a te kod osoba koje pate od anksioznosti i depresije. Nažalost, zasad se IBS ne može u potpunosti izliječiti, ali se može staviti pod kontrolu. 

Probiotici, fizička aktivnost, pojedini lijekovi, upravljanje stresom te prehrana glavni su alati za kontroliranje simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Uz određene prilagodbe većina uspijeva voditi normalan život. U nastavku otkrijte kako su povezani sindrom iritabilnog crijeva i prehrana.

Sindrom iritabilnog crijeva – prehrana

Što se tiče konkretno prehrane kao alata za pomoć kod sindroma iritabilnog crijeva, jedan od glavnih vodiča je tzv. FODMAP za fermentirajuće ugljikohidrate u koje ubrajamo monosaharide, disaharide, oligosaharide i poliole. 

Naime, navedene se vrste ugljikohidrata kada stignu u tanko crijevo slabo apsorbiraju, povlače vodu u crijeva uzrokujući proljev, a u debelom crijevu fermentiranjem uzrokuju nadutost, plinove i bol. Od oligosaharida ovdje se ubrajaju fruktani i galaktani.

Fruktane pronalazimo u pšenici, češnjaku, šparogama, artičokama i luku, a galaktane u mahunarkama poput graha, leće, slanutka, soje. Monosaharidi su jednostavni šećeri poput fruktoze iz voća kao što su jabuke, kruške, trešnje, mango, ali i med. 

Disaharidi su za jednu razinu više složeni u odnosu na monosaharide, ali i dalje jednostavni šećeri poput mliječnog šećera laktoze koja se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Naime, zbog nedostatka enzima laktaze za razgradnju laktoze dolazi do spomenutih simptoma. 

U konačnici, šećerni alkoholi polioli su zaslađivači koje možemo prepoznati po tome što završavaju na -ol, kao što su sorbitol, manitol, maltitol i eritritol. Nalazimo ih u industrijski proizvedenoj hrani poput žvakaćih guma, dijetetskih proizvoda te onih proizvoda u koje se umjesto šećera dodaju zaslađivači. 

Vodeći se FODMAP-om najprije slijedi faza eliminacije gdje se na nekoliko tjedana eliminiraju namirnice koje pripadaju ovoj listi. To je ujedno i način kako smiriti crijeva te smanjiti iritantne simptome. 

Nakon određenog perioda ponovno se uvodi jedna po jedna namirnica iz FODMAP liste te se prati reakcija probavnog sustava kako bi se utvrdilo koja točno namirnica uzrokuje problem. Nakon toga se prehrana kod iritabilnih crijeva individualno prilagođava osobi s obzirom na toleranciju teško probavljive hrane. 

Hrana za iritabilna crijeva 

Dakle, prehrana kod sindroma iritabilnog crijeva uključuje low-FODMAP dijetu. Nakon što se prođe faza eliminacije, faza uvođenja pojedinačne namirnice, slijedi faza održavanja. 

Dobra vijest je da se proteini, koji su nam jako važni u prehrani jer su i esencijalni, dobro podnose pa je dozvoljeno jesti piletinu, puretinu, govedinu, jaja, morske plodove i ribu. Što se tiče izvora ugljikohidrata, namirnice koje ne bi trebale stvarati problem su:

• krumpir i batat
• bijela i smeđa riža
• bezglutenske zobene pahuljice
• cjelovite žitarice poput heljde, kvinoje i prosa
• tjestenina i kruh bez glutena. 

Dakle, ako se pitate koji kruh jesti kod iritabilnog crijeva, odgovor je bez glutena, no obratite pažnju na druge dodane sastojke poput inulina ili jabučnog koncentrata koji se nalaze na FODMAP listi. 

Birajte kruh od kukuruznog, rižinog ili heljdinog brašna, a vidjet ćete kako reagirate na kiseli kruh koji je već fermentiran pa bi se trebao lakše podnositi. Ovdje je važno da je fermentacija trajala barem jedan dan.

Povrće s niskim FODMAP-om, također dozvoljeno kod prehrane za IBS, je:

• mrkva
• patlidžan
• krastavac
• tikvice
• zeleno lisnato povrće poput salate, špinata i blitve
• paprika
• rajčica. 

Zrele banane, kivi, agrumi poput limuna, naranči i mandarina, bobičasto voće bogato antioksidansima poput borovnica, jagoda i malina, te voće poput grožđa i ananasa također su na listi s niskim FODMAP-om. 

Što se tiče mliječnih proizvoda, birajte one bez laktoze ili biljne nezaslađene inačice mlijeka. Tvrdi sirevi poput parmezana ili fete su dozvoljeni, a od masti birajte maslinovo ulje. Uzmite ove smjernice u obzir kao opće preporuke.

Ako patite od sindroma iritabilnog crijeva, pokucajte na vrata školovanog nutricionista ili dijetetičara koji su jedini obučeni za pomoć i kreiranje jelovnika u skladu s vašim organizmom i stanjem IBS-a. 

Također, kako se velik broj namirnica ponekad mora izbjegavati ili smanjiti, prehrana može postati jednolična, a to znači nedovoljno nutrijenata. Zato je važno u suradnji sa stručnjakom individualno prilagoditi prehranu, a koja vas na kraju neće koštati živaca i pogoršanja. 

Pročitajte i ove članke:

• 12 namirnica koje trebate izbjegavati s IBS-om
• Testiranje na IBS: Liječnik otkriva što trebate znati
• Neugodna nadutost: 6 razloga zašto se javljaju plinovi.

• hrana za iritabilna crijeva
• kako smiriti crijeva
• koji kruh jesti kod iritabilnog crijeva
• prehrana kod iritabilnih crijeva
• prehrana kod sindroma iritabilnog crijeva
• sindrom iritabilnog crijeva - prehrana