Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je dugotrajni poremećaj koji utječe na debelo crijevo. Pogađa otprilike 5 – 10 % svjetske populacije, pri čemu su žene i osobe mlađe od 50 godina češće pogođene.

IBS se može manifestirati na različite načine. Neki ljudi uglavnom pate od zatvora, dok drugi imaju čest proljev. Kod nekih se izmjenjuju oba stanja. Iako utječe na probavu, IBS ne uzrokuje strukturna oštećenja crijeva i ne povećava rizik od raka debelog crijeva.

Prepoznavanje simptoma

Simptomi IBS-a mogu varirati, ali često uključuju:

• bol u trbuhu
• nadutost
• prekomjerno stvaranje plinova
• proljev
• zatvor
• sluz u stolici.

Drugi mogući simptomi su mučnina, probavne smetnje i crijevni grčevi. Kod nekih osoba simptomi se mogu pojačati tijekom menstrualnog ciklusa.

Što izaziva IBS?

Točan uzrok IBS-a još uvijek nije poznat, ali određeni čimbenici mogu potaknuti simptome. Jedna teorija sugerira da abnormalne kontrakcije mišića u crijevima utječu na brzinu probave, što dovodi do proljeva ili zatvora.

Drugi mogući uzroci uključuju:

• upalu u probavnom traktu
• prekomjerni rast bakterija
• prethodnu bakterijsku infekciju crijeva.

Psihološki čimbenici poput anksioznosti ili depresije te obiteljska povijest IBS-a također mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog poremećaja.

Težina IBS-a varira od osobe do osobe. Neki doživljavaju povremene epizode koje prolaze u roku od nekoliko sati ili dana, dok drugi pate od dugotrajnih simptoma tjednima ili mjesecima.

Dijagnoza se obično postavlja ako bol u trbuhu (povezana s pražnjenjem crijeva) traje najmanje jednom tjedno tijekom tri mjeseca, uz promjene u učestalosti ili konzistenciji stolice.

Upravljanje simptomima IBS-a

Budući da je IBS kronično stanje, ne postoji lijek, ali promjene u načinu života i lijekovi mogu pomoći u kontroli simptoma i smanjenju epizoda pogoršanja.

Prehrambene prilagodbe

Određene namirnice mogu potaknuti simptome IBS-a, pa liječnici često preporučuju prehrambene promjene. Česti okidači uključuju:

• gazirana pića
• alkohol
• kofein
• određeno voće i povrće.

Osjetljivost na FODMAP namirnice

Neke su osobe osjetljive na FODMAP-e (fermentabilne ugljikohidrate), koji mogu izazvati simptome IBS-a. To uključuje:

• laktozu (mliječni proizvodi)
• fruktozu (voće i neki zaslađivači)
• fruktane (luk, češnjak, pšenica).

Namirnice bogate FODMAP-ima uključuju:

• luk, češnjak, kupus, brokulu i cvjetaču
• određeno voće poput šljiva, breskvi, jabuka i krušaka
• mliječne proizvode i hranu s visokim udjelom fruktoze.

Smanjenje ili izbjegavanje ovih namirnica može donijeti olakšanje, ali je važno održavati uravnoteženu prehranu. Preporučuje se konzultacija s nutricionistom prije velikih promjena u prehrani.

Eliminacijska dijeta

Kako bi se identificirali specifični okidači, liječnik može preporučiti eliminacijsku dijetu, koja uključuje:

• izbjegavanje određenih namirnica tijekom određenog razdoblja
• praćenje simptoma radi poboljšanja
• postupno ponovno uvođenje namirnica kako bi se identificirali okidači.

Vođenje dnevnika prehrane može pomoći u praćenju namirnica koje izazivaju simptome. Ako se otkrije osjetljivost na gluten, prehrana bez glutena može poboljšati simptome. Također, izbjegavanje povrća koje izaziva plinove, poput kupusa i cvjetače, može donijeti olakšanje.

Opcije liječenja

Ako promjene u prehrani nisu dovoljne, lijekovi mogu pomoći u kontroli simptoma IBS-a:

• dodaci s vlaknima mogu ublažiti zatvor
• laksativi se mogu propisati za kronični zatvor
• lijekovi protiv proljeva pomažu u kontroli čestog proljeva
• veziva žučnih kiselina mogu regulirati rad crijeva.

Za ublažavanje boli liječnici mogu propisati lijekove ciljanog djelovanja za IBS. Budući da stres i anksioznost mogu pogoršati simptome, ponekad se preporučuju i antidepresivi. Ostali lijekovi koji se koriste za liječenje IBS-a uključuju:

• alosetron – za težak IBS s proljevom
• eluksadolin – smanjuje proljev
• rifaksimin – antibiotik za prekomjerni rast bakterija
• lubiproston – za liječenje zatvora
• linaklotid – za kronični zatvor.

Prevencija epizoda IBS-a

Određene promjene u načinu života mogu pomoći u smanjenju simptoma IBS-a i poboljšanju probavnog zdravlja:

• redovita tjelesna aktivnost – bavljenje fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta, tri puta tjedno, može poboljšati probavu i ublažiti zatvor
• održavanje dosljednog rasporeda obroka – jedenje obroka u isto vrijeme svaki dan može regulirati rad crijeva
• vođenje dnevnika prehrane – praćenje konzumiranih namirnica može pomoći u prepoznavanju problematičnih namirnica
• konzumacija probiotika – dodavanje probiotika putem dodataka prehrani ili jogurta može poboljšati zdravlje crijeva
• korištenje mente – pijenje čaja od mente ili uzimanje dodataka mente može smanjiti crijevne grčeve
• upravljanje stresom – prakticiranje mindfulnessa, joge ili meditacije može smanjiti razinu stresa i ublažiti simptome IBS-a
• razmatranje alternativnih terapija – tehnike poput akupunkture, hipnoterapije i kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) mogu pružiti olakšanje; KBT se posebno pokazao korisnim u promjeni negativnih obrazaca razmišljanja povezanih s IBS-om.

Pročitajte i ove članke:

• 12 namirnica koje trebate izbjegavati s IBS-om
• IBS i spavanje: Zašto loš san pogoršava simptome?
• Liječnici otkrili što bi moglo smanjiti rizik od razvoja sindroma iritabilnog crijeva.

• IBS napadaj
• simptomi IBS napada
• sindrom iritabilnog crijeva

Učitaj više izvora