U 21. stoljeću izloženi smo brojnim zdravstvenim rizicima i izazovima unatoč napretku medicine i produljenju životnog vijeka. Paralelno s tim, sve više mladih pati od raznih metaboličkih poremećaja.

U ovom stoljeću cilj nije samo produljenje života, već i kvaliteta življenja. Sve se više naglašava osobna odgovornost u brizi o zdravlju jer se pokazuje da, iako genetika igra svoju ulogu, stil života koji provodimo postaje glavni okidač za razne bolesti i poremećaje. 

Zdrav životni stil podrazumijeva više toga – pravilnu prehranu, redovito kretanje, kvalitetan san, hidrataciju, briga o mentalnom i emocionalnom zdravlju, redovite liječničke preglede i prevenciju, higijenu, boravak na otvorenom, ekološke utjecaje itd. 

U ovom kotaču sastavnica zdravog životnog stila velik, ali ne i jedini utjecaj, ima pravilna, odnosno zdrava prehrana. Naime, hrana i piće dolaze direktno u kontakt s našom unutrašnjošću, dotiču naše organe i stanice. 

Hrana ne služi samo kao izvor energije, već i kao materijal iz kojeg naše tijelo gradi i održava imunitet, tkiva, stanice. Kvaliteta hrane, kao i zadovoljenje svih nutritivnih potreba određuju kvalitetu našeg organizma. 

Primjerice, kosa, koža i nokti lako mogu pokazati naše nutritivno stanje i uhranjenost. Isto pokazuju i postotak masnog, mišićnog i koštanog tkiva te stanje kardiovaskularnog, endokrinog i drugih sustava. 

Kako pravilna prehrana dobiva sve više središnju ulogu u vezi brige o zdravlju, a onda i estetike, tako sve važnijima postaju stručnjaci u vezi prehrane, a to su nutricionisti i dijetetičari. 

Ove dvije struke, iako mlade, i dalje se razvijaju u sinergiji i interdisciplinarnosti s bliskim znanostima kao što su medicina, biologija, biokemija, fiziologija, kemija, farmacija i sl. Već se puno toga zna o tome kako se pravilno hraniti, a dosadašnja znanja itekako mogu poslužiti za prevenciju i poboljšanje zdravlja putem prehrane. 

Sa sve važnijom i prepoznatom ulogom obilježava se i Međunarodni dan nutricionista i dijetetičara, i to drugu srijedu u ožujku. Prije nego što objasnimo razliku i sličnosti između tih dviju struka, podsjetimo se još jednom važnosti uloge zdrave prehrane. 

Zašto je pravilna prehrana važna tijekom cijelog života?

Svima nam je jasno da pravilna prehrana utječe na održavanje zdravlja i prevenciju određenih bolesti. Međutim, još uvijek ne postoji dovoljno duboko razumijevanje ove konstatacije. Naime, ljudi koji ignoriraju zdravu prehranu najčešće misle da, ako će se hraniti zdravije, da će i biti zdraviji od onoga što trenutno jesu, iako u ovom trenutku nemaju zdravstvenih problema. 

S druge strane, ignoriraju brojne simptome koje im tijelo šalje, a smatraju ih normalnima jer se smatraju sasvim normalnim pojavama, kao što su:

• glavobolja
• umor i nedostatak energije
• niski libido
• česte promjene raspoloženja
• konstantna nadutost
• zatvor 
• višak kilograma i pretilost
• visoki krvni tlak
• povišeni trigliceridi 
• bolovi u zglobovima 
• grčevi u mišićima 
• krhka kosa i nokti
• problemi s kožom.

Samo zato što u obitelji imate članove ili poznanike koji uzimaju tablete za tlak, koji su pretili jer je to sinonim za “jaka čovjeka” ili što češće posežete za tabletama protiv bolova jer su lako dostupne, ne znači da je to održivo. 

Već je prema bilo kojem od navedenih simptoma narušena kvaliteta zdravlja i života, a s vremenom ovi tihi simptomi prerastaju u metaboličke poremećaje. Primjerice, inzulinska rezistencija je stanje ozbiljnog upozorenja prije nego nastupi dijabetes tipa 2. 

Naše bake i djedovi su se kretali više, češće boravili na otvorenom, poštivali su prirodni bioritam spavanja, jeli su izvornu i neprocesuiranu hranu. 

Samim time, gledajući slike naših predaka, vrlo je teško naći osobu s viškom kilograma. Osim toga, na njihovom jelovniku češće su se nalazili korjenasto povrće, mahunarke poput graha, fermentirani proizvodi poput kupusa, jabuke i ostalo domaće voće. 

Meso su jeli rjeđe, daleko manje u odnosu na današnju učestalost konzumacije mesa, i to čisto neprerađeno meso. Osim što se životni stil i ritam znatno promijenio ubrzanjem životnog tempa, danas pretjerujemo s unosom procesuirane hrane, a čestitamo si kad pojedemo konačno nešto od povrća. 

Mnogi imaju otpor prema pravilnoj prehrani, koji proizlazi iz krivog pristupa i načina razmišljanja te pogrešnih uvjerenja. Primjerice, mnogi misle da će se, ako se počnu zdravo hraniti, morati odreći svega što vole, da će biti gladni ili jesti neukusnu hranu. 

S druge strane, neki su uvjereni da je pravilna prehrana skupa i zahtjeva puno vremena provedenog u kuhinji. Međutim, to su sve izgovori i nedovoljno znanja kako pravilnu prehranu implementirati u svoju svakodnevicu. 

Situaciju pogoršavaju brojni mitovi o hrani i prehrani, kao i brojne dezinformacije. Posebice su štetne one dezinformacije koje demoniziraju ugljikohidrate, masti pa čak i određene vrste voća, povrća i mahunarki. 

Umjesto da se takav stav okrene prema procesuiranoj, zasoljenoj i aditivima bogatoj hrani, demoniziraju se cjelovite namirnice bogate vrlo važnim nutrijentima za pravilan rast i razvoj te zdravlje općenito. 

Nadalje, pojedinci si često daju za pravo podijeliti jelovnike neke popularne dijete skinute s interneta, baš kao što neki nisu svjesni rizika dijeljenja tableta i igranja liječnika. Još jedan dokaz zašto su potrebni nutricionisti i dijetetičari jest što je pravilna prehrana vrlo individualna. 

Razlika između nutricionista i dijetetičara 

Jedna od glavnih razlika između ove dvije profesije jest sustav obrazovanja i dobivanja diplome. Tako postoje fakultetski obrazovani nutricionisti koji će završiti preddiplomski i diplomski studij nutricionizma, a mogu nastaviti svoje usavršavanje na doktorskoj razini. 

Zanimanje za tehničara nutricionista stječe se u srednjoj školi. Međutim, pored ovakvog klasičnog formalnog obrazovanja postoje i online škole, tečajevi ili edukacije putem kojih možete dobiti certifikat kao nutrition coach. 

Tu je najčešće riječ o edukacijama na engleskom ili drugim jezicima, a moguće je dobiti i zanimanje nutricionist koji se upisuje u e-radnu knjižicu nakon završetka obrazovanja unutar neke specijalizirane ustanove ili škole koja se plaća. 

Važno je obratiti pozornost na to je li takav način završetka nutricionizma verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Najčešće se za takav oblik doškolovanja odlučuju oni koji žele promijeniti karijeru ili se već bave fitnessom i klijentima žele ponuditi dodatnu podršku. 

Dakle, do statusa nutricionista je puno lakše doći nego do statusa dijetetičara. Ako vas zanima visoka stručna sprema, studij nutricionizma je moguće, bilo preddiplomski ili diplomski, završiti na tri hrvatska fakulteta, a to su:

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu (preddiplomski sveučilišni, diplomski sveučilišni i doktorski studij)
• Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku (poslijediplomski specijalistički studij)
• Prirodoslovno-matematički fakultet Split (preddiplomski sveučilišni studij).

U Hrvatskoj trenutno ne postoji studij za stjecanje zanimanja dijetetičar, no pojedini fakulteti poput Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, nude predmet Dijetoterapija. Onaj tko želi fakultetsku diplomu iz dijetetike morat će preko granice, a neke od zemalja koje nude ovaj studij su Nizozemska, Velika Britanija i dr. 

Što se tiče edukacija kratkog trajanja, nije moguće doći do statusa dijetetičara, već je potrebno proći kroz fakultetsko obrazovanje i steći fakultetsku, odnosno sveučilišnu diplomu. Naime, glavni razlog tome je što dijetetičari rade s osobama koje imaju problema sa zdravljem. 

Pročitajte članak “Dijetalna prehrana: Namijenjena je bolesnom čovjeku! Evo zašto je dijetoterapija važna za ozdravljenje i kako se provodi“.

Dakle, dok se dijetetičari prvenstveno bave osobama koje već imaju dijagnoze i određene bolesti te im je zbog toga potrebna prilagodba prehrane, nutricionisti se više bave općom populacijom, edukacijom i fokus je na pojedincima koji žele poboljšati prehrambene navike, smršaviti i sl. 

Nadalje, dijetetičari često djeluju s medicinskim timom u interdisciplinarnom pružanju pomoći pacijentu, dok nutricionisti najčešće ne surađuju s medicinskim timom, ali mogu zatražiti određene laboratorijske nalaze, kako bi što bolje prilagodili plan prehrane. 

I treća glavna razlika je u mjestu rada. Nutricionisti, kako rade s općom populacijom, mogu raditi u fitness i wellness centrima, mogu biti samostalni savjetnici, mogu držati predavanja i edukacije. 

Dijetetičari najčešće rade u zdravstvenim ustanovama poput bolnica, klinika, ambulanti ili čak u domovima za starije osobe. Moraju znati kako prilagoditi prehranu zdravstvenom stanju pacijenta te voditi računa o mogućoj interakciji lijekova i hrane. 

Međutim, važno je, s obzirom na vrstu obrazovanja u području nutricionizma, znati što s određenom razinom obrazovanja možete, a što ne. Fakultetski obrazovani nutricionisti moći će pomoći osobama koje imaju određenih zdravstvenih problema i mogu se u Hrvatskoj zaposliti u klinikama i bolnicama. 

No, ako je osoba završila samo kratkoročnu edukaciju ili online edukaciju, tada mora biti svjesna da je njezina ciljana grupa isključivo zdrava populacija koja želi poboljšati prehranu i steći zdrave prehrambene navike. 

Najvažnije, bez obzira na razinu obrazovanja, jest da pojedinac neprestano nadograđuje i usavršava svoje znanje iz relevantnih izvora, posebice jer na hrvatskom jeziku ima vrlo malo stručne nutricionističke literature. 

Internet i popularne knjige koje vidimo u izlogu knjižara nisu relevantna literatura jer su takve knjige često pristane, demoniziraju pojedinu skupinu namirnica ili vrstu hrane te često u konačnici zbunjuju laika. 

Zato je važno imati obrazovanje kako bi se, između ostalog, mogla prepoznati razlika između znanstvene činjenice i dezinformacije, pa makar se kao autor navodi doktor. Ljudi danas traže prečice i čarobne pilule, a zapravo su u zdravom životnom stilu i zdravoj prehrani stvari vrlo jednostavne. Sve što trebamo jest biti dosljedni. 

Pročitajte i ove članke:

• Hrana i zdravlje: Neodvojivi pojmovi! Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe
• Zdrava prehrana nije dovoljna: Važan je cjelokupni životni stil! Na ovih 10 stvari trebate paziti da biste bili zdravi.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Kad imunitet pretjera

Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih

• Kreni Zdravo

• 6 min čitanja

• Razlika između nutricionista i dijetetičara