Korjenasto povrće – podjela, popis i dobrobiti

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Petra Mikšik

ljepota

Povrće je prijeko potrebno za kvalitetnu i uravnoteženu prehranu, a korjenasto povrće također je važno koristiti u prehrani. Prepoznatljivo po svom donjem zadebljanom dijelu, korjenasto povrće obiluje raznim nutrijentima.

Danas više nije potrebno naglašavati da ako želimo biti zdravi, moramo jesti dovoljne količine povrća svakodnevno. Popularan prikaz tanjura uravnotežene prehrane zahtjeva unos čak 40-60% povrća prilikom svakog obroka.

Podjela povrća mnoge može zbuniti te osim uobičajenog povrća poput paprike, rajčica, krastavaca i ostalog “mesnatog” povrća; razlikujemo zeleno lisnato, lukovičasto, gomoljasto a zatim i korjenasto povrće.

Foto: Photospin

Korjenasto povrće – vrste

Ukoliko niste sigurni koje povrće pripada skupini korjenastog povrća, u nastavku saznajte sve potrebne informacije. Podjela povrća koje raste u zemlji uopće ne mora biti komplicirana.

Neke vrste korjenastog povrća su:

Cikla – bogata vitaminima i mineralima, poželjna je za zdravlje kardiovaskularnog sustava, jetre i općenito u borbi protiv staničnih oštećenja. Svježe ribana ljubičasto crvena cikla je najzdravija kao salata, a njen sok također. Najpoznatija je po B9 i B12 vitaminima te željezu.
Peršin – obiluje poželjnim spojevima, podržava zdravlje probavnog sustava, smanjuje krvni tlak i razinu šećera u krvi te može pomoći kod alergija. Popularan je dodatak svim varivima, korijen peršina možete koristiti kuhan ili sirov u salatama i drugim jelima.
Celer – također bogat ljekovitim spojevima, čitava biljka celera ima pozitivno djelovanje. U prehrani pomaže kod nadutosti, gastritisa i slabog apetita dok može pozitivno djelovati i kod respiratornih tegoba.
Rotkvica/rotkva – dok je rotkva svojom crnom bojom možda odbojna, skriva mnoge blagodati tijekom prehlade i gripe. Rotkva pomaže kod respiratornih oboljenja (pripravak s medom), djeluje protiv mikroba, ali i bolesti jetre te reumatskih tegoba.
Hren – ovaj aromatičan korijen koristi se najčešće u umacima, a bake i djedovi nisu bili u krivu kada su govorili koliko je hren (unatoč suznim očima) zdrav za organizam.
Mrkva – kraljica korjenastog povrća bogata vitaminima i mineralima te veoma poznatim beta karotenom. Najzdravija je svježa, a djeluje protuupalno, osnažuje imunitet te pridonosi ujednačenom tenu ljeti.
Pastrnjak – bogat je antioksidansima i mineralom kalijem stoga ga je poželjno uključiti u prehranu. Također smanjuje probavne tegobe, djeluje protiv mikroba i kao diuretik te podržava kardiovaskularni sustav.
Repa – popularna po svom djelovanju na zdravlje crijeva jer ukiseljena ima probiotičke mikroorganizme, repa podržava zdravlje kardiovaskularnog i živčanog sustava. Postoje nagađanja da pomaže i protiv Alzheimerove bolesti, a koristiti je možemo sirovu ili kuhanu/pečenu.

Mnoge vrste korjenastog povrća sadrže aktivne biljne komponente koje djeluju antioksidativno i zaštitno na zdravlje našeg organizma.

Tako mrkva sadrži biljne pigmente karotenoide koji su prekursori sintezi vitamina A u ljudskom tijelu.

Jedan od karotenoida, beta karoten, povezan je sa smanjenjem rizika od nastanka raka dojke, prostate i želuca u mnogim istraživanjima, kakvo je i ono američkih znanstvenika iz 2012. godine, objavljeno u časopisu Journal of the National Cancer Institute.

Foto: Photopsin

Korjenasto povrće – popis dobrobiti

Iako korjenasto povrće možda nije uvijek primamljivo izgledom, ono sadrži brojne dobrobiti za naš organizam i dostupno je u jesensko-zimskom razdoblju.

Važnost sezonske prehrane za naše tijelo je nepobitna te je poželjno uključiti upravo ove namirnice (umjesto kemijski tretiranog povrća poput rajčica zimi).

Povrće generalno djeluje na sljedeće načine:

protuupalno,
poboljšava imunitet,
osigurava potrebne nutrijente,
pomaže i sprječava pojavu degenerativnih bolesti,
niskokalorično je i pomaže pri mršavljenju,
poboljšava probavu zbog velike količine vlakana.

Iako se korjenasto povrće može pripremiti na mnoge načine, nutricionisti sa zdravstvenog portala Harvard Health preporučuju da ih jedete sirove ako možete ili da ih pripremite uz minimalnu količinu masti.

Foto: Photospin

Korjenasto i gomoljasto povrće – razlika

Unatoč mnogim zamjenama i pogrešnoj klasifikaciji, korjenasto i gomoljasto povrće se ne može svrstavati u “isti koš”. Podjela povrća može biti komplicirana, no jednostavno pravilo je da korjenasto povrće ima upravo korijen koji raste ispod zemlje, dok su jestivo lišće i stabljika izvan zemlje.

Stabljika i lišće gomoljastog povrća se uglavnom ne konzumiraju, a najbolji primjer ovog povrća je krumpir te batat (slatki krumpir).

Također, gomoljasto povrće sadrži mnogo više ugljikohidrata.

Slatki krumpir posjeduje nešto više nutrijenata nego obični krumpir, ali obje vrste posjeduju mnogo škroba što im može biti negativna odlika, objašnjava registrirana dijetetičarka Rachael Link za zdravstveni portal Healthline.