Tijelo održava vrijednosti šećera u krvi u poprilično uskom intervalu, od  3.9 do 6.1 mmol/L krvi. To je važno za normalno odvijanje tjelesnih procesa, izlučivanje hormona i regulaciju metabolizma. Razine šećera u krvi se tijekom dana mijenjaju pa tako dva sata nakon jela mogu porasti na 6.7 do 7.8 mmol/L krvi.

U nastavku članka saznajte normalne vrijednosti krvnog šećera nakon jela, kod djece i u trudnoći.

Normalna razina šećera u krvi

Inzulin je hormon kojeg izlučuje gušterača i koji održava razinu krvnog šećera u normalnim granicama. On se veže na posebne receptore na stanici i signalizira stanicama da je razina glukoze u krvi visoka. Na taj način omogućuje glukozi ulaz u stanice kako bi se mogla pohraniti u obliku glikogena ili razgraditi, upotrijebiti kao izvor energije.

Glukagon je hormon kojeg izlučuje gušterača kada je razina šećera u krvi niska. Glukagon stanicama signalizira otpuštanje glukoze u krv. Adrenalin također utječe na lučenje glukagona pa u uvjetima stresa može doći do povećanja razine glukoze u krvi.

Tijelo održava normalnu razinu, a to je vrijednost koja se može izmjeriti ujutro ili više sati nakon jela. Izraženo u milimolima, te razine su 3.8 do 6.9 mmol/L krvi. Te vrijednosti mogu porasti i do dva sata nakon uzimanja hrane i pića.

Normalna razina šećera u krvi kod djece

Dozvoljene razine glukoze u krvi ne razlikuju se za djecu i odrasle. Naravno, koncentracija šećera u djetetovoj krvi ovisi o vremenu mjerenja, odnosno je li dijete nedavno jelo ili pilo (što također vrijedi i za odrasle).

Zbog sve veće učestalosti dijabetesa tipa 2 kao posljedica prekomjerne tjelesne težine i razvoja inzulinske rezistencije) kod djece, treba paziti da dijete jede zdravo i bude fizički aktivno. Dijabetes se kod djece najčešće otkrije u dobi između 10. i 13. godine, u doba puberteta kada su povećane potrebe za inzulinom.

Dijabetes tipa 2 pojavljuje se i ranije u dječjoj dobi.

Normalne vrijednosti šećera u krvi kod trudnica

Normalne vrijednosti krvnog šećera kod trudnica su:

• do 20. tjedna trudnoće – manje od 5.1 mmol/L krvi,
• od 24. – 32. tjedna trudnoće – manje od 5.1 mmol/l krvi natašte i 8.5 mmol/L krvi dva sata nakon jela.

Kod trudnica koje su već prije trudnoće imale dijabetes, normalne vrijednosti šećera u krvi su:

• prije jela – 3.3 – 5.5 mmol/L,
• sat do dva nakon jela < 7.8 mmol/L.

Trudnicama se preporučuje redovita prehrana koja uključuje pet do šest manjih obroka dnevno kako bi se izbjegle nagle promjene razine inzulina, posljedično i glukoze u krvi. Također, prehrana za trudnice trebala bi uključivati puno vlakana i cjelovitih žitarica.

Trudnice mogu razviti gestacijski dijabetes ili šećernu bolest trudnoće iako ranije nisu imale dijabetes te isto tako nakon trudnoće ne moraju više imati. Pretraga kojom se otkriva ova bolest naziva se OGTT ili oralni test tolerancije glukoze, a radi se svim trudnicama između 24. i 32. tjedna trudnoće. Ako je koncentracija glukoze ispod 7.8 mmol/L test je uredan, a iznad 11 mmol/L je pozitivan na gestacijski dijabetes.

Mjerenje šećera u krvi

Šećer u krvi može se mjeriti kod kuće pomoću glukometra ili na redovnom pregledu kod liječnika.

Mjerenje šećera u krvi kod kuće preporučuje se osobama koje pate od dijabetesa, a mjeri se pomoću kapljice krvi dobivene ubodom u vršak prsta. Dijabetičari trebaju redovno mjeriti razine šećera u krvi, upisivati u dnevnik izmjerene vrijednosti i provoditi redovne kontrole kod liječnika.

Kako točno izmjeriti razinu šećera u krvi saznajte ovdje. 

Liječnici testiraju šećer u krvi na razne načine, koji su:

• testiranje krvi – obično 8 sati nakon jela,
• testiranje mokraće,
• oralni test tolerancije glukoze (OGTT) – prvi uzorak krvi se uzima natašte, a zatim se popije otopina glukoze i uzimaju se uzorci krvi više puta nakon dva do tri sata,
• mjerenje razine glukoze u krvi nakon gladovanja od 72 sata – česta pretraga kod ljudi za koje se sumnja da pate od nekih vrsta tumora.

Šećer u krvi – granica

Sasvim je normalno da razina krvnog šećera poraste nakon jela, a ta će se vrijednost zadržati otprilike dva sata nakon uzimanja hrane ili pića. Ipak, tijelo održava vrijednosti glukoze u krvi u poprilično uskim intervalima u kojima vlada normalno odvijanje procesa u tijelu.

Ako je razina šećera u krvi konstantno niska ili visoka, može doći do poremećaja u radu gušterače. Gušterača može početi proizvoditi prevelike količine inzulina, ali organizam zbog razvoja inzulinske rezistencije posredovane debljinom ulazi u stanje dijabetesa tipa 2.

Dijabetes tipa 2 smatra se genetički uzrokovanom bolešću, a manifestira se premalom ili nikakvom proizvodnjom inzulina zbog autoimune destrukcije stanica gušterače zaduženih za proizvodnju inzulina.

Istraživači Sveučilišta u Edinburghu još su 2004. godine napravili procjenu prevalencije (učestalosti) dijabetesa u 2030. godini. Oni kažu: “Smatra se da će broj oboljelih od dijabetesa u 2030. godini narasti na 366 milijuna u odnosu na 171 milijun ljudi koliko ih je bilo 2000. godine. Na ove brojke utječe broj pretilih osoba, kao i sve veći broj osoba koje dožive duboku starost.

Smatra se da će broj oboljelih od dijabetesa narasti i do većih vrijednosti s obzirom na sve veći broj pretilih osoba. Statističke procjene će vjerojatno biti i manje nego stvarne brojke u budućnosti”, ističu istraživači.

Granične vrijednosti glukoze u krvi su:

• šećer u krvi preko 10 mmol/L – kad je koncentracija glukoze u krvi iznad 10 mmol/L to označava povišenje iznad normalnih vrijednosti, stanje hiperglikemije,
• šećer u krvi iznad 15 mmol/L – upozoravajuće visoka razina šećera u krvi, potrebna bolja regulacija,
• šećer u krvi preko 30 mmol/L – ova razina šećera u krvi smatra se vrlo visokom i opasnom, a može dovesti do nesvjestice ili šećerne kome te smrti.

Hiperglikemija

Hiperglikemija je stanje povišene koncentracije glukoze u krvi.

Ako je razina šećera u krvi iznad 10 mmol/L, nastupa stanje hiperglikemije i glukoza prelazi u mokraću. Tada osobi pojačano rade bubrezi kako bi razrijedili krv, a javlja se žeđ i učestala potreba za mokrenjem.

Simptomi se ne pojavljuju dok vrijednosti glukoze u krvi ne prijeđe 11 mmol/L krvi.

Šećer u krvi – simptomi:

• povećana žeđ,
• zamagljen vid,
• učestalo mokrenje,
• umor,
• suha usta,
• mučnina i povraćanje,
• bolovi u trbuhu.
• gubitak tjelesne težine.

Od hiperglikemije pate dijabetičari, ali ona se može razviti uslijed raznih bolesti, stresnih stanja i nezdravog načina života. Hiperglikemija posljedično dovodi do razvoja dijabetesa tipa II.

Uzroci hiperglikemije su najčešće:

• dijabetes tipa 1 ili tipa 2,
• tjelesna neaktivnost,
• nepravilna prehrana,
• stresna stanja,
• bolesti i infekcije.

Liječenje hiperglikemije uključuje:

• svakodnevno vježbanje,
• kontroliranje razine šećera u krvi,
• pravilnu dijabetičku prehranu,
• propisno uzimanje lijekova,
• pravilno korištenje inzulina.

Prva pomoć kod hiperglikemije može biti:

• inzulinska terapija,
• zamjena elektrolita,
• infuzijska zamjena tekućine i rehidracija organizma.

Više o hiperglikemiji pročitajte ovdje.

Hipoglikemija

Hipoglikemija je stanje u kojem je razina glukoze u krvi nenormalno niska. Normalne vrijednosti šećera u krvi su od oko 3.9 do 6.1 mmol/L krvi, a sve ispod 3 mmol/L krvi označava stanje hipoglikemije. Najveći energetski potrošač glukoze u krvi je mozak, a dugotrajna glad može dovesti do poremećaja moždane funkcije.

Hipoglikemija je česta nuspojava dijabetesa. 

Uzroci hipoglikemije su:

• uzeta prevelika doza inzulina kod dijabetičara,
• pretjerana konzumacija alkohola,
• hormonski nedostaci zbog poremećaja u radu nadbubrežne žlijezde i hipofize,
• dugotrajno gladovanje,
• teške bolesti poput hepatitisa,
• reaktivna hipoglikemija poslije operacije želuca,
• tumor koji proizvodi nekontrolirane količine inzulina.

Simptomi hipoglikemije su:

• lupanje srca,
• umor,
• glad,
• znojenje,
• blijeda koža,
• anksioznost,
• razdražljivost,
• zbunjenost, manjak koncentracije,
• gubitak svijesti uslijed dugotrajnog gladovanja.

Hipoglikemija kod djece i beba popraćena je i teškim disanjem te smanjenim apetitom. Dijagnosticira se testiranjem krvi i urina, a može se javljati povremeno ili uzastopno.

Za liječenje hipoglikemije je najvažnija prehrana. Ako često patite od hipoglikemije i osjećate se slabo kad ne jedete, nosite sa sobom bombončiće ili slatke snackove koje možete brzo pojesti. Takve namirnice se brzo razgrađuju i otpuštaju glukozu u tijelu.

Da je hipoglikemija pomalo zanemarena komplikacija, potvrđuje i studija indijskih znanstvenika i liječnika. Osim što donosi detaljan pregled toga kako hipoglikemija utječe na pojedine organe i psihološki sustav čovjeka, studija donosi i nekoliko važnih zaključaka.

 “Iako blaga hipoglikemija nije opasna, teški oblik hipoglikemije može biti opasan po život. Mnogi lijekovi kojima se služe dijabetičari mogu izazvati sniženje šećera u krvi što utječe na rad srca i krvnih žila. Treba doći do razvoja novih lijekova koji su još u fazi razvoja, a koji ne izazivaju pojavu hipoglikemije.

Tvari u lijekovima koji se danas koriste, a izazivaju hipoglikemiju, su inzulin, meglitinidi i sulfonilurea“, objašnjavaju indijski liječnici.

Više o hipoglikemiji pročitajte ovdje.

• dijabetes
• dijabetes tip 1
• dijabetes tip 2
• gestacijski dijabetes
• glukoza
• gušterača
• hiperglikemija
• hipoglikemija
• inzulin
• šećer u krvi

Učitaj više izvora