Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi do mozga, čime je mozak uskraćen za kisik i hranjive tvari. Uzrok tome može biti puknuće ili blokada krvne žile. Prema tome razlikujemo hemoragijski i ishemijski moždani udar. 

Među glavnim simptomima moždanog udara su sljedeći i javljaju se odjednom, odnosno iznenada:

• utrnulost ekstremiteta (na jednoj strani tijela)
• problemi s govorom i/ili vidom 
• jaka glavobolja
• vrtoglavica
• problemi s hodom i ravnotežom 
• problemi s koordinacijom. 

Ovisno o jačini moždanog udara, isti uzrokuje invaliditet te je među vodećim uzrocima smrti. Važno je odmah nastupiti s medicinskim liječenjem nakon moždanog udara, pri čemu će se ishemijski moždani udar liječiti trombolitičkom terapijom, a hemoragijski zahtijeva kirurški zahvat. 

Dobra je vijest da itekako možemo utjecati na smanjenje rizika od moždanog udara i prevenciju ako vodimo računa o zdravom stilu života te izbjegavamo određene poroke kao što su:

• pušenje
• pretjerana konzumacija alkohola.

Osim navedenog, nezdrava prehrana i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od moždanog udara. Bolesti i poremećaji poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i kardiovaskularne bolesti također mogu biti okidač za moždani udar. 

Kada govorimo o zdravoj prehrani, ona je izuzetno važna za prevenciju velikog broja nezaraznih bolesti, za kvalitetu života općenito, za kvalitetu spavanja, ali i kvalitetu mentalnog zdravlja. 

Važno je naglasiti da su redovita, odnosno kontinuirana fizička aktivnost te zdrava prehrana većinu vremena dovoljni da biste čuvali zdravlje. Ne treba robovati zdravom životnom stilu, ali ne treba ni živjeti sjedilački te jesti bilo što u neograničenim količinama. 

Kada je u pitanju prehrana, nije bitno samo da izbjegavate često jesti i u većim količinama ono što već znamo da nije zdravo, već je također važno jesti ono što bismo trebali, a ne jedemo. Zato, kada se spominje hrana protiv moždanog udara, obratite pažnju da te nemirnice uvrstite u svoj jelovnik. 

Prehrana je individualna, ali za zdravlje općenito neophodno je svaki dan jesti povrće, voće, zdrave nezasićene masti, unositi kvalitetne proteine i vlakna. Važno je jesti raznoliko, uvrstiti razne skupine i vrste cjelovitih namirnica, jesti umjereno i uravnoteženo – uravnotežiti obrok sa svim makronutrijentima. 

Hrana protiv moždanog udara

Evo koje namirnice biste trebali uvrstiti u svoju prehranu kako bi osigurali potrebne nutrijente koji će pomoći u prevenciji moždanog udara.

Neke od tih namirnica su:

• masna riba
• bobičasto voće
• citrusno voće
• zeleno lisnato povrće
• orašasti plodovi
• sjemenke
• cjelovite žitarice
• mahunarke
• maslinovo ulje
• avokado
• tamna čokolada
• fermentirana hrana 
• čajevi, posebice zeleni čaj. 

Masna riba

Preporuke za unos ribe odnose se na konzumaciju oko dva puta tjedno. Posebice se preporučuje masna riba poput skuše, lososa, sardina koja je bogata omega-3 masnim kiselinama koje djeluju protuupalno. 

Također, riba sadrži lako probavljive proteine, neke od njih sadrže i važan vitamin D, a ako jedemo ribu s kostima, poput sardine, unosimo i kalcij. Međutim, najveća vrijednost ribe protiv moždanog udara su upravo omega-tri masne kiseline. 

Naime, omega-3 masne kiseline povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav smanjujući visoki kolesterol i upale, održavajući prohodnost krvnih žila smanjujući rizik od nastanka ugruška, a onda i od moždanog udara koji nastaje zbog ugruška. 

Voće i povrće

Nadalje, svježe voće i povrće je općenito važno za sprječavanje moždanog udara, ne samo zbog vlakana, već i velikog broja važnih minerala, vitamina i antioksidansa. Posebice je antioksidansima bogato bobičasto voće poput borovnica. 

Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja i upale u tijelu. U antioksidanse se ubrajaju i pojedini vitamini poput vitamina C koji se, osim u bobičastom, nalazi i u citrusnom voću. 

Zeleno lisnato povrće preporučuje se čak i u nekim drevnim medicinama, odnosno savjetuje se da svaki dan pojedemo nešto zeleno. Zeleno lisnato povrće pored antioksidansa i vlakana, sadrži folat, kalij i vitamin K koji je posebno važan za sprječavanje nastanka ugruška. 

Orašasti plodovi

Nadalje, orašasti plodovi poput badema i oraha te sjemenki kao što su lanene i chia sjemenke, obiluju nezasićenim masnim kiselinama koje pomažu smanjiti LDL kolesterol. Osim navedenog, sadrže vlakna i magnezij koji je neophodan za prevenciju moždanog udara.

Magnezij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, a visoki krvni tlak povećava rizik od moždanog udara. Također, smanjuje štetu uslijed prekomjernog unosa kalcija koji bez dovoljno magnezija uzrokuje kalcifikaciju krvnih žila.

Dovoljno je dnevno pojesti oko 10-ak badema ili oko 20 g orašastih plodova. Lanene sjemenke konzumirajte mljevene, a chia sjemenke pustite da odstoje oko 10 minuta u jogurtu, vodi ili biljnom napitku. 

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice poput čistih zobenih pahuljica, ječma i heljde te mahunarke kao što su grah, leća, slanutak i druge obiluju vlaknima i vitaminima B skupine. Vlakna smanjuju rizik od visokog kolesterola koji može biti okidač za moždani udar.

Vlakna također pomažu u regulaciji dijabetesa tipa 2 koji povećava rizik od moždanog udara, a iodržavaju zdravlje crijeva, što je jako važno za održavanje imuniteta. Vitamini B skupine, posebice folat, piridoksin i kobalamin, reguliraju razinu aminokiseline homocistein čije povišene razine povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. 

Maslinovo ulje i avokado

Maslinovo ulje i avokado sadrže mononezasićene masne kiseline te antioksidans vitamin E koji štite krvne žile od upala. Avokado sadrži još vlakna i kalij koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju rizika od hipertenzije. 

Tamna čokolada

Tamna čokolada je ona koja u popisu sastojaka na prvom mjestu sadrži kakaovu masu, odnosno kakao. Možemo je prepoznati po oznaci da sadrži barem 70 % kakaa. Odaberite običnu tamnu čokoladu bez punjenja i aroma. 

Pojedite dnevno kockicu – dvije tamne čokolade, a odlično će se slagati uz orašaste plodove. Tamna čokolada sadrži antioksidanse flavonoide koji smanjuju oksidativni stres i poboljšavaju funkciju krvnih žila. 

Također, sadrži i magnezij, doprinosi smanjenju LDL, a povećanju HDL kolesterola. Sadrži i mononezasićene masti kojima je često siromašna zapadnjačka prehrana, dok se pretjeruje s unosom zasićenih masti koje djeluju proupalno. 

Fermentirani proizvodi

Tu su i fermentirani proizvodi poput običnog jogurta, kefira, kimchija ili kiselog kupusa koji prije svega djeluju na zdravlje crijeva i na rast dobrih crijevnih bakterija. Imunitet se gradi u crijevima, a za to je iznimno važno što i koliko jedemo. 

Naše dobre bakterije trebaju svoju hranu, a fermentirana hrana je među najkorisnijom. Regulacija šećera u krvi, regulacija tlaka i lipida samo su neke od koristi fermentirane hrane.

Zeleni čaj

U konačnici, zeleni čaj bogat je antioksidansima, posebice katehinima. 

Pročitajte i ove članke:

• Prehrana nakon moždanog udara: Evo što jesti za brži oporavak od moždanog udara i prevenciju
• 10 mitova o moždanom udaru: Liječnik otkriva u koje zablude ljudi i dalje vjeruju, unatoč poraznoj statistici
• Zapamtite ga! Jednostavni test koji otkriva simptome moždanog udara.

• hrana protiv moždanog udara