Bolovi u nogama su česta pojava. Često osjećamo bol u nogama kada dugo hodamo ili provedemo puno vremena stojeći na jednom mjestu.

Fizička aktivnost poput trčanja također može uzrokovati bolove u nogama, pogotovo kada nismo u dobroj fizičkoj kondiciji. Bol u nogama nakon produžene fizičke aktivnosti je posve normalna.

Što kada se bol javi prilikom sjedenja ili spavanja, u mirovanju? Premda i to može biti normalno ako ste imali naporan dan s puno stajanja te su vam noge teške, bolovi u nogama u mirovanju mogu biti i simptom opasnijeg stanja.

Najčešći uzroci boli u nogama u mirovanju leže u disfunkcionalnosti krvnih žila i živaca noge.

Bolovi u nogama u mirovanju – simptomi

Uz same bolove u nogama u mirovanju mogu se javiti i drugi simptomi koji liječniku olakšavaju postavljanje dijagnoze:

• koža noge je blijeda, suha i mjestimično plavkasta – cijanoza noge
• grčevi u nogama
• bolovi u bedrenom mišiću
• trnci u nogama
• umor u nogama
• trnjenje nogu
• otvorene rane – ulceracije
• odsustvo perifernih pulzacija.

Bolovi u nogama u mirovanju – uzroci

Brojni uzroci mogu stvarati osjećaj boli u nogama (bolovi u nogama iznad koljena, bolovi u nogama ispod koljena), a ovdje će biti opisano njih nekoliko. Svi ovi uzroci mogu uzrokovati i bol pri kretanju. 

Prema studiji objavljenoj u časopisu American Family Physician čak 60 % osoba noću pati od bolova i grčeva u nogama. Istraživanjem objavljenim 2017. godine u časopisu BMC Family Practice utvrđeno je da je ta pojava učestalija kod osoba koje su starije od 50 godina.

Bolovi u nogama u stanju mirovanja – vene, kronična venska insuficijencija

Vene nogu odvode deoksigeniranu krv iz stopala do srca. S obzirom na to da krv od nogu do srca teče u smjeru suprotnom od gravitacije, tok krvi venama nogu je otežan.

Zbog toga vene nogu imaju posebne zaliske koji omogućuju tok krvi u jednom smjeru, prema srcu. Osim zalistaka, mišići nogu svojim kontrakcijama potiskuju krv prema srcu.

Ako je prisutna inkompetencija valvula, razvija se kronična venska insuficijencija. Razlikujemo primarnu i sekundarnu kroničnu vensku insuficijenciju.

Kada je u pitanju kronična venska insuficijencija, simptomi su:

• varikoziteti vena
• zastoj krvi u venama
• bol u nogama u mirovanju
• bol u nogama prilikom kretanja
• bol se pojačava prilikom dugotrajnog stajanja
• bolovi u listovima
• bolovi u bedrima
• bolovi u nogama iznad koljena
• bolovi u nogama ispod koljena
• otok potkoljenica (edemi potkoljenice oko gležnja)
• promjene na koži – hiperpigmentacije i zadebljanje
• pojava ulceracije (ulcus cruris) – defekt na koži potkoljenice koji ne zacjeljuje tijekom šest tjedana.

Liječenje se provodi kompresivnom elastičnom bandažom, elastičnim čarapama ili zavojima. Uporaba antibiotika opravdana je ako je prisutna infekcija.

Kirurško liječenje usmjereno je na rješavanje uzroka nastanka kronične venske insuficijencije.

Duboka venska tromboza (DVT)

Duboka venska tromboza (DVT) je zgrušavanje krvi i stvaranje tromba u dubokom venskom sustavu nogu. Opasnost venske tromboze je u tome što tromb iz noge može doći do pluća i uzrokovati plućnu emboliju.

Tri su presudna faktora u nastanku duboke venske tromboze:

• oštećenje endotela krvne žile – npr. uslijed hipertenzije, bakterijskih toksina, lijekova, nikotina i sl.
• venska staza – zastoj krvi u venama koji se događa pri imobilizaciji, u postoperativnoj njezi, za vrijeme trudnoće i kod osoba koje dugo leže
• hiperkoagulabilnost – povećano zgrušavanje krvi.

Rizični faktori za razvoj duboke venske tromboze su:

• osobe starije od 60 godina
• ozljeda vena nogu
• pretilost
• duboka venska tromboza u obitelji
• venski kateteri
• oralna kontracepcija
• modulatori estrogenskih receptora (tamoksifen)
• pušenje (uključujući pasivno pušenje)
• dugotrajno sjedenje i ležanje
• prijelomi i imobilizacija
• trudnoća
• nefrotski sindrom
• anemija srpastih stanica
• intravensko uživanje droga
• operativni zahvat
• maligni tumori
• hiperkoagulabilni poremećaji.

Duboka venska tromboza – simptomi

Najveći dio tromba nastaje u malim venama potkoljenice, asimptomatski su i nikad se ne otkriju. Kada se javljaju, simptomi su:

• otečena noga (više od tri centimetra razlike u opsegu između desne i lijeve potkoljenice)
• tjestasti edem
• bolovi u listu noge
• bolovi u bedru
• bolovi u nogama ispod koljena
• osjetljivost noge duž vena potkoljenice
• osjećaj topline
• blijeda ili crvenkasta boja kože.

Liječenje je primarno usmjereno na prevenciju plućne embolije, a sekundarno na ublažavanje simptoma i prevenciju razvoja kronične venske insuficijencije.

Rijetko je potreban kirurški zahvat.

Najteža moguća posljedica duboke venske tromboze je razvijanje plućne embolije. Simptomi plućne embolije su:

• iznenadan gubitak zraka – zaduha, dispneja
• ubrzano disanje – tahipneja
• bol u prsima koja se pojačava pri udahu ili kašljanju
• ubrzan puls – tahikardija
• iskašljavanje krvi – hemoptiza
• cijanoza
• nemir
• hladno znojenje
• vrtoglavica
• slabost
• glavobolja
• nesvjestica
• grčevi mišića.

Ako primijetite navedene simptome, hitno se obratite liječniku!

Bolest perifernih arterija

Arterije dovode oksigeniranu krv i hranjive tvari do mišića, ligamenata, zglobova, kostiju i kože.

Ateroskleroza arterija je stanje nakupljanja lipida na stijenkama krvnih žila. Krvne žile postaju debele i krute te ograničavaju dotok krvi u tkiva. Suženje arterija nogu naziva se bolest perifernih arterija.

U početku bolest stvara simptome pri fizičkom naporu jer je tada potrebno više kisika da bi mišići mogli obaviti radnju. Bolesnici osjećaju bol u nogama (bolovi u listovima u mirovanju, bolovi u bedrima) nakon prijeđene određene udaljenosti, a koja nestaje mirovanjem. Udaljenost koju bolesnik može prijeći do pojave boli naziva se hodna pruga.

S napredovanjem bolesti hodna pruga se smanjuje, da bi kod težih oblika bolesti bol bila prisutna i u mirovanju.

Ostali simptomi bolesti perifernih arterija su:

• grčevi u nogama
• bolovi u nogama ispod koljena
• bolovi u nogama iznad koljena
• bolovi u bedrima
• osjećaj umora u nogama
• atrofija kože na nogama
• bol je jača prilikom elevacije noge (podizanja)
• gubitak dlakavosti
• hladnoća stopala
• modra boja kože nogu – cijanoza
• stvaranje ranica na stopalu – ulceracije
• gangrena noge – kada dođe do potpunog začepljenja arterije, tkivo bez kisika ne može preživjeti i odumire, razvija se nekroza noge.

Sumnja na ovu bolest postavlja se pri pojavi simptoma i doppler ultrazvukom. Angiografija daje podatke o točnoj lokalizaciji i opsegu suženja arterije i neophodna je prije kirurškog zahvata.

Dijabetička polineuropatija

Šećerna bolest stvara brojne komplikacije jer povišena glukoza u krvi (GUK) direktno oštećuje krvne žile i živce.

Dijabetička polineuropatija zahvaća osjetna, motorička i autonomna vlakna perifernog živčanog sustava. Označava oštećenje živaca nogu, rijetko i ruku. Oštećenja se javljaju simetrično, na obje noge. Javljaju se bolovi u lijevom bedru i nozi do stopala te bolovi u desnom bedru i nozi do stopala. Tegobe su izraženije u mirovanju, osobito noću, a kretanjem se smanjuju poteškoće.

Simptomi se prvo javljaju na distalnim dijelovima udova (prsti, šake, stopala) i zatim se postupno šire prema gore. Simptomi dijabetičke neuropatije su:

• probadajući bolovi u nozi u mirovanju (bolovi u bedrima, bolovi u listovima)
• osjećaj žarenja u nogama
• trnjenje nogu
• trnci u stopalima
• žarenje stopala
• smanjen osjet boli i temperature – često bolesnici ni ne primijete ozljedu na stopalu koja zbog oštećenja krvnih žila ne uspije zacijeliti te se razvija tzv. dijabetičko stopalo – najčešći razlog amputacije uda
• poteškoće u koordinaciji pri hodanju
• slabost u nogama
• vrtoglavica pri stajanju
• proljev ili zatvor, inkontinencija stolice
• mučnina
• pojačano znojenje
• neurogeni mjehur, inkontinencija urina
• erektilna disfunkcija kod muškaraca
• suhoća vagine kod žena, smanjen libido.

Križobolja – lumboishialgija – išijas

Križobolja je bolest modernog doba koja zahvaća 50 – 80 % stanovništva zapadnih zemalja barem jednom u životu. Lumbalni sindrom javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj dobi.

Najčešći uzroci križobolje su:

• pretjerano i nepravilno tjelesno naprezanje (teški fizički rad i višesatno nepravilno držanje tijela)
• degenerativne promjene kralježnice (spondiloza)
• prolaps diska
• reumatske bolesti kao što su ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht
• infekcija tuberkulozom
• prirođena iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza)
• ozljeda
• osteoporoza
• rahitis
• manjak tjelesne aktivnosti
• pretilost
• nepravilna obuća
• ravna stopala
• kronični stres.

Simptom križobolje je bol u slabinskom dijelu kralježnice, tj. bolovi u donjem dijelu leđa. Zbog bolova je ograničena pokretljivost kralježnice. Bol se pojačava kod pomicanja, kašljanja i kihanja.

Lumboishialgija je stanje u kojem se bolovi šire iz područja lumbalnog dijela kralježnice preko stražnje i vanjske strane noge sve do stopala.

Išijas se pak odnosi na bol koja se širi putem bedrenog živca, od leđa do kukova, stražnjice i kroz noge. Išijas je vrsta neuralgije. Bolovi se javljaju zbog pritiska na ishijadični živac na mjestu na kojem on izlazi iz leđne moždine.

Pritisak na živac može biti posljedica spondiloze ili prolapsa diska. Rjeđe je pritisak uzrokovan tumorom.

Kada je u pitanju išijas, simptomi su:

• bol koja putuje iz donjeg dijela leđa, kroz stražnjicu do stopala (bol u križima, bol u stražnjici, bol u bedrima, bol u listovima, bol u stopalima)
• žarenje u nogama
• bol poput strujnog udara
• trnjenje nogu
• slabost u nogama
• sjedenje, hodanje i pokušaj ustajanja su bolni
• kašljanje i kihanje pojačavaju bol.

Sindrom konjskog repa

U težim slučajevima prolaps diska može uzrokovati sindrom konjskog repa (cauda equina). To je najopasniji oblik uklještenja živca koji nastaje zbog prolapsa diska, degenerativnih promjena kralježnice, tumora ili ozljede.

Sindrom konjskog repa rijedak je poremećaj. Ako iskusite neki od navedenih simptoma, hitno se javite liječniku:

• izrazita križobolja – bolovi u donjem dijelu leđa
• mišićna slabost
• ispadi osjeta (gubitak osjeta ili promijenjen osjet) na nogama u obliku “jahaćih hlača”
• trnci u nogama
• inkontinencija urina
• smetnje kontrole stolice
• seksualna disfunkcija.

Herpes zoster

Herpes zoster posljedica je sekundarne aktivacije virusa varicella zoster koji kod prve infekcije uzrokuje vodene kozice. Za vrijeme vodenih kozica virus putuje do korijena živca u mozgu ili leđnoj moždini. Tamo virus može godinama mirovati.

Zbog slabljenja imuniteta, bolesti, ozljede ili kroničnog stresa, virus se može reaktivirati i uzrokovati bolest – herpes zoster.

Bolest se vidi na ograničenom dijelu kože koji odgovara području jednog dermatoma kao ograničeni, jednostrani vezikulozni osip. Mjehurići su vrlo neugodni i dugotrajni. Osim osipa, mogući su snažni bolovi u zahvaćenom području. 

Bolest može zahvatiti gotovo svaki dio tijela, tako i nogu, te se mogu javiti bolovi u nogama u mirovanju. Bol je žareća ili probadajuća, a može biti povremena ili stalna.

Herpes zoster liječi se aciklovirom, mirovanjem, vitaminima iz grupe C i B.

Pročitajte i ove članke:

• Oticanje nogu: Može biti bezopasno, ali i znak ozbiljnih bolesti! Evo koji su uzroci, kako si možete pomoći, a kada trebate liječniku
• Sindrom nemirnih nogu: Poremećaj koji dolazi do izražaja u stanju mirovanja! Saznajte imate li ga i kako si pomoći
• Kapilare na nogama: Jesu li simptom ozbiljnog zdravstvenog problema ili samo estetski problem? Evo zašto nastaju i kako se uklanjaju.

• bolovi u bedrima
• bolovi u listovima
• bolovi u listovima u mirovanju
• bolovi u nogama
• Bolovi u nogama u mirovanju
• Bolovi u nogama u stanju mirovanja

Učitaj više izvora