Plućna embolija ili embolija pluća je poremećaj koji nastaje iznenadnim nakupljanjem zgusnute krvi u arterijama, a posljedica može biti opstrukcija dotoka krvi u plućno tkivo.

Embolus je obično krvni ugrušak (tromb), ali to mogu biti i mast, koštana srž, djelić tumora ili zračni mjehurić koji putuje krvnom strujom dok ne začepi krvnu žilu.

Plućna embolija je začepljenje arterije pluća (plućne arterije) embolusom.

Embolus je čvrsta, tekuća ili plinovita nakupina unutar krvnih žila koja se nalazi u dijelu krvožilnog sustava u kojem je nastala. Embolija je najčešće povezana s trombima koji se otkinu te putujući kroz manje krvne žile zaglave u nekoj od njih. 

Plućna embolija može biti opasna po život, no brza reakcija i tretman mogu uvelike smanjiti rizik od smrti. Plućna embolija je uzrok smrti kod 10 % ljudi koji umiru u bolnicama – plućni infarkt.

U većini slučajeva plućna embolija se pojavljuje s dubokom venskom trombozom, a čimbenici poput raka i prethodne operacije mogu povećati rizik.

Plućna embolija – uzrok

Plućna embolija najčešće nastaje kada se krvni ugrušak (tromb) zaglavi na račvištu plućne arterije, u plućnoj arteriji ili nekom njezinom manjem ogranku u plućima.

Krvni ugrušci najčešće nastaju u venama na nogama ili zdjelici, no također mogu nastati i u drugim dijelovima tijela.

U većini slučajeva ugrušci se proširuju u oba plućna krila, iako je češće da se krvni ugrušci proširuju više u desnom plućnom krilu nego u lijevom.

Krvni ugrušci se stvaraju kada krv teče polako ili uopće ne teče, što se najčešće događa kada osoba provede duže vrijeme u istom položaju. Vrlo rijetko se ugrušci stvaraju u venama ruku ili u desnoj strani srca, a kada se ugrušak oslobodi obično otputuje u pluća.

Emboliju, osim krvnog ugruška, mogu uzrokovati:

• amnionska tekućina (tekućina koja ispunjava amnionsku vreću koja se nalazi oko ploda, a ima ulogu zaštititi plod i pupčanu vrpcu od mehaničkih ozljeda)
• kapljice masti
• mjehurići plina
• razna onečišćenja koje intravenski ovisnici uštrcaju u krvožilni sustav.

Masna embolija uglavnom nastaje kod opeklina, ozljeda ili trovanja, dakle stanja u kojima može doći do opsežnog razaranja masnog tkiva. Kod izrazito pretilih ljudi čak i mala ozljeda može uzrokovati masnu emboliju. Kapljice masti se najčešće emboliziraju u plućima.

Zračna embolija je stanje koje često nalazimo kod ronilaca, ali može biti i neželjena posljedica neurokirurških operacija ili nepravilnog rukovanja injekcijama. Dekompresijska bolest je oblik zračne embolije koji nastaje prilikom izlaganja promjeni atmosferskog tlaka.

U krvi ronioca se prilikom zarona u dubinu otopi više plina nego u normalnom stanju (uglavnom dušika kojeg ima najviše u atmosferskom zraku). Ako dođe do naglog izrona, otopljeni dušik pravi veće mjehuriće u krvotoku koji putuju dok ne začepe određenu krvnu žilu. U plućima mogu biti uzrok akutnog respiracijskog distresnog sindroma (ARDS).

Plućna embolija – simptomi

Simptomi plućne embolije ovise o veličini i mjestu embolusa u plućima. Budući da plućna embolija ostavlja srce i tjelesna tkiva djelomično bez krvi – otežano disanje (gušenje) je uvijek prisutno. Osobu koju je zahvatila plućna embolija može hvatati nesvjestica, a javljaju se i bolovi u prsima.

Postepeno s pogoršavanjem simptoma može doći do glavobolje ili nesvjestice, kašlja te krvavog ispljuvka ili cijanoze. Teška plućna embolija može izazvati kolaps i trenutačnu smrt (plućna embolija – smrt). Javljaju se i neurološki ispadi kao posljedica smanjenog dotoka krvi u mozak.

Plućna embolija se lako može zamijeniti plućnim edemom, zbog sličnosti simptoma. 

Simptomi plućne embolije mogu uvelike varirati, ovisno o tome koliko su ugrušci zahvatili pluća.

Najčešći simptomi su:

• kratkoća daha
• bol u prsima (osjećaj kao da ste doživjeli srčani udar)
• kašalj koji ponekad proizvodi krvavi ili prošarani ispljuvak
• bol i/ili oteklina u nogama
• glavobolje
• pretjerano znojenje
• nepravilan rad srca
• vrtoglavica.

Kada posjetiti liječnika?

Plućna embolija može biti opasna po život. Odmah potražite liječničku pomoć ako osjetite simptome kao što su:

• otežano disanje
• bol u prsima
• kašalj koji proizvodi krvavi ili prošarani ispljuvak. 

Ako sumnjate da osoba ima plućnu emboliju, recite to tehničaru prilikom poziva hitne pomoći te ga pitajte koliko im je potrebno za dolazak, ako je potrebno više od 15 minuta (ovisno o tome gdje živite i gdje se zgrada hitne pomoći nalazi) – prevezite osobu taksijem ili osobnim automobilom do prve bolnice jer nakon 15 minuta osoba može biti u kritičnom stanju ili umrijeti.

Svako zaustavljanje dotoka krvi može dovesti do dekompenzacije desne strane srca. Čak i mala plućna embolija povećava osjetljivost na infekcije u grudnom kožu, a teška najčešće izaziva smrt. 

Liječnik će vam pregledati pluća i srce stetoskopom, a ako sumnja na plućnu emboliju, uputit će vas na rendgensko snimanje grudnog koša i elektrokardiografiju. 

RTG snimanje može prikazati promjene krvožilnog sustava nakon embolije i ukazati na znakove plućnog infarkta. Elektrokardiogram može pokazivati abnormalnosti, ali su one često prolazne pa može samo podržati mogućnost plućne embolije.

Plućna arteriografija je najtočnija metoda dijagnosticiranja plućne embolije. No, ima određeni rizik i mnogo je neugodnija od ostalih pretraga. Boja koja se može vidjeti na rendgenogramu injicira se u jednu arteriju i putuje u arterije pluća – plućna embolija se vidi kao začepljenje arterije.

Plućna embolija – prognoza

Vjerojatnost smrti od plućne embolije ovisi o veličini embolusa, veličini i broju začepljenih plućnih arterija te općem zdravstvenom stanju osobe.

Rizik nastajanja ugrušaka nakon operacije, naročito kod onih starije dobi, smanjuje se:

• vježbanjem nogu
• nošenjem elastičnih čarapa umjesto onih koje pritišću nogu
• fizičkom aktivnošću.

Osobama koje imaju velik rizik od stvaranja ponovnih ugrušaka u krvi daje se heparin. On može uzrokovati krvarenje i usporiti začepljenje pa se zato daje samo onima s visokim rizikom od razvijanja ugrušaka neposredno nakon operacije i sedam dana nakon nje.

Osim heparina, u nekim slučajevima pomaže i dekstran, kao i varfarin koji se pije. 

Plućna embolija – smrtnost

Jedan od tri slučaja plućne embolije završava smrću. Plućna embolija jedan je od poremećaja kod kojih nije dovoljno samo preživjeti kirurški zahvat, već i prvih nekoliko kriznih dana. Ako ih osoba preživi, šanse za potpuni oporavak su visoke.

Manje teške plućne embolije uglavnom oštećuju pluća i povećavaju osjetljivost na infekcije u grudnom košu, ali se većina pacijenata vrlo brzo oporavi.

Plućna embolija – liječenje

Kontaktiranje liječnika je neophodno u slučaju plućne embolije, kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije ili smrt. Liječenje plućne embolije može uključivati uzimanje lijekova i kirurške postupke.

Bolesniku se daje injekcija trombolitika ili antikoagulansi u slučaju blage plućne embolije. Ako se radi o teškoj plućnoj emboliji – potrebno je poduzeti hitne terapijske mjere. 

Hitne terapijske mjere obuhvaćaju masažu srca i davanje kisika preko maske na licu ili kroz cijev. Zatim se zastoj uklanja kirurškim putem pod općom anestezijom. 

Plućna embolija – lijekovi, trombolitička terapija

Lijekovi kao što su antikoagulansi mogu spriječiti formiranje krvnih ugrušaka, no to može potrajati i do nekoliko dana. Trombolitici mogu otopiti krvni ugrušak vrlo brzo, no mogu uzrokovati ozbiljno i naglo krvarenje te biti opasni po život.

Trombolitička terapija je postupak kod kojih se uzimaju lijekovi koji tope ugrušak, međutim, ti lijekovi se ne smiju davati:

• osobama koje su bile operirane prethodnih 10 dana
• trudnicama
• osobama koje su imale moždani udar
• osobama koje su sklone jakom krvarenju.

Plućna embolija – operacija

Kirurški zahvat primjenjuje se u hitnim slučajevima, kod osoba koje imaju tešku, uznapredovalu plućnu emboliju. U tom slučaju plućna embolektomija (uklanjanje embolusa iz plućne arterije) nekome može spasiti život.

Ako se ugrušci iznova ponovno pojavljuju ili ako antikoagulansi dovedu do jakog krvarenja, u glavnu venu u nogu i zdjelice do desne strane srca stavlja se filter, kirurškim putem, koji sprječava prenošenje ugrušaka u plućnu arteriju.

Plućna embolija nakon operacije

Plućna embolija često se javlja kao komplikacija nakon operacije zbog smanjene pokretljivosti i povećanog rizika od stvaranja ugrušaka. Prevencija uključuje rano ustajanje, nošenje kompresijskih čarapa i, po potrebi, primjenu lijekova za razrjeđivanje krvi.

Plućna embolija – EKG

EKG može pokazati određene promjene koje ukazuju na plućnu emboliju, poput poremećaja srčanog ritma ili specifičnih uzoraka. Ipak, ova pretraga nije dovoljna za dijagnozu, već se koristi u kombinaciji s drugim metodama poput CT-a i D-dimer testa.

Plućna embolija – prehrana

Pravilna prehrana kod plućne embolije može pomoći u smanjenju rizika od nastanka novih ugrušaka. Fokus treba biti na namirnicama bogatim antioksidansima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama koje podržavaju zdravlje krvnih žila.

Pročitajte i ove članke:

• Nevidljive posljedice: Udvostručen rizik od plućne embolije kod osoba koje su preboljele COVID-19
• Krvni ugrušci: Simptomi koje trebate prepoznati na vrijeme
• Bol u plućima: Neugodan simptom iza kojeg se može svašta skrivati! Liječnik otkriva moguće uzroke i kada su neizbježne pretrage.

• plućna embolija
• Plućna embolija  - simptomi
• Plućna embolija - liječenje
• Plućna embolija - smrtnost
• Plućna embolija - uzrok
• Plućna embolija – prehrana
• Plućna embolija EKG
• Plućna embolija nakon operacije

Učitaj više izvora