Bol u kostima, tj. koštana bol često se opisuje kao duboka i tupa te joj je teško odrediti lokalizaciju, odnosno najčešće je raširena na veću površinu, npr. bedro. Bolovi u bedrenim kostima, tj. bedrima, ne moraju nužno imati uzrok tamo, već mogu biti uzrokovani problemima u drugim dijelovima nogu, kao i leđima.

Bolovi u bedrenim kostima – uzroci

Bolovi mogu ukazivati na probleme s kostima, mišićima, zglobovima, no i krvnim žilama i živcima.

Bolovi u bedrenim kostima mogu se javiti kod sportaša, kao posljedica pretreniranosti, no i kod starijih kao znak dijabetičke neuropatije ili duboke venske tromboze, stoga je, ako bolovi traju duže od 5 do 7 dana ili se s vremenom pogoršavaju, potrebno potražiti pomoć.

Neki od uzroka mogu biti:

• Periferna arterijska bolest – ateroskleroza je donjih ekstremiteta koja uzrokuje njihovu ishemiju. Najčešći znak su interminentne klaudikacije (bolovi, napetost i slabost nogu tijekom hodanja, koji prestaju zaustavljanjem), no javljaju se i grčevi, neugoda i osjećaj umora u nogama.
• Duboka venska tromboza – zgrušavanje je krvi u venama donjih ekstremiteta, najčešće u bedrima i potkoljenicama te venama u zdjelici. Najvažniji znakovi su: blaga bol, osjetljivost duž vene, otok i crvenilo.
• Periferne neuropatije – predstavljaju poremećaj funkcije živca, razlikujemo monopatije (poremećaj funkcije jednog živca), poremećaje više živaca u odvojenim područjima (multiple mononeuropatije) te poremećaje više živaca na jednom području (polineuropatije). Razlikujemo različite vrste (poli)neuropatija, npr. alkoholna polineuropatija kod ljudi s dugotrajnom zlouporabom alkohola, dijabetička polineuropatija kod ljudi s nekontroliranim ili loše reguliranim dijabetesom, no i nasljedne neuropatije kao što su Charcot–Marie–Toothova bolest i Dejerine–Sottasova bolest.
• Elektrolitni disbalans – može se javiti i nakon zahtjevnijih treninga jer se intenzivnim znojenjem gube i elektroliti, stoga je nakon treninga dobro konzumirati izotonične napitke. Najvažniji elektroliti za funkciju mišića su: kalcij, kalij, natrij i magnezij.
• Spinalna stenoza – suženje je kralježničnog kanala kroz koji prolazi leđna moždina. Stečena lumbalna spinalna stenoza je čest uzrok išijasa u sredovječnih ili starijih bolesnika. Uzroci su joj uglavnom degenerativni, poput spondiloze, diskopatije ili spondilolisteze s kompresijom kaude ekvine no i Pagetova bolest, reumatoidni artritis i ankilozantni spondilitis.
• Išijas – bol duž živca istog imena, koja je najčešće posljedica kompresije živčanih korjenova, većinom zbog protruzije intervertebralnog diskusa, koštanih nepravilnosti, intraspinalnog tumora, odnosno apscesa.
• Artritis – Uzroci mogu biti osteoartritis ili reumatoidni artritis, kuka, koljena pa i zglobova kralježnice.
• Istegnuće mišića ili njegova ruptura (puknuće) – ozljede mišića bedra (sprijeda kvadricepsa, a straga hamstringsa) česte su u sportovima kao što su nogomet, skijanje, taekwondo i brojni drugi, no javljaju se i kao posljedica padova prilikom poskliznuća ili spoticanja.
• Frakture – fraktura glave bedrene kosti iznosi 25% svih fraktura kuka, dok su lateralne frakture femura oko 20% svih prijeloma kuka. Frakture, odnosno prijelomi kostiju najčešće se javljaju kao posljedice padova, pogotovo u starijoj životnoj dobi, no javljaju se i u prometnim nesrećama i padovima s visina. Međutim, kod trkača na srednje i duge pruge mogu se javiti i prijelomi zamora (stres frakture) vrata bedrene kosti.
• Tendinopatija, tendinitis, tenosinovitis – riječ je o degenerativnim (tendinopatija) i upalnim (tendinitis) promjenama tetiva ili tetiva i njihovih ovojnica (tenosinovitis). Najčešći znak je bol na dodir i pri pokretu. Ako se neko od ovih stanja pojavi na tetivama kvadricepsa ili hamstringsa (stražnje lože natkoljenice), mogu se javiti i bolovi u bedrima.
• Varikozne vene – proširene površne vene u nogama. Obično nema jasnog uzroka. Varikozne vene su u pravilu asimptomatske (ne javljaju se nikakvi simptomi), ali mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska, boli ili hiperestezije (pojačani osjet) u nogama.
• Meralgia paresthetica – također se zove i Bernhardt-Rothov sindrom i neurološko je stanje koje karakteriziraju trnci i žareća bol u vanjskom bedru. Uzrok je pritisak na bočni femoralni kožni živac i najčešće je potpuno bezopasan te prolazi kroz nekoliko mjeseci.
• Karcinomi bedrene kosti – razlikuju se različiti primarno maligni tumori kostiju i to: multipli mijelom, osteosarkom, fibrosarkom, maligni fibrozni histiocitom, hondrosarkom, Ewingov sarkom, maligni limfom kosti, maligni gigantocelularni tumor te hondrom.

Bolovi u bedrenim kostima – simptomi

Bolovi mogu biti različitog intenziteta, karaktera i lokalizacije, odnosno važno je odrediti radi li se o bolovima s prednje ili stražnje strane bedra, širi li se bol (niz nogu, prema kuku ili preponama, u ili iz leđa), je li bol jaka ili blaga, tj. je li tupa ili oštra.

Također, bol u bedrima ne mora biti jedini simptom, već se uz nju mogu pojaviti i drugi simptomi kao što su:

• svrbež u bedrima i duž nogu,
• osjećaj pečenja,
• šepanje i problemi s hodom,
• trnci duž nogu,
• grčevi u mišićima,
• pojava modrica i otoka.

Bolovi u bedrenim kostima – liječenje

Liječenje, naravno ovisi o uzroku, no razlikuju se konzervativno i kirurško. Kirurško liječenje najčešće se provodi kod fraktura, operativnim zahvatom koji se naziva osteosinteza. Također, kirurško liječenje je indicirano i kod karcinoma kostiju, no ponekad se vrše i manji operativni zahvati poput oslobađanja tetiva ili živaca kod bolnih i/ili upalnih stanja.

Konzervativno liječenje se najčešće provodi medikamentozno (lijekovima) i fizioterapijom.

Lijekovi koji se najčešće koriste kod bolova su nesteroidni protuupalni lijekovi (Ibuprofen, Diklofenak, Ketonal, Naproksen) bilo u obliku tableta ili gela za lokalnu primjenu, analgetici (Analgin), no i paracetamol i acetilsalicilna kiselina (Aspirin).

Međutim, nekada se primjenjuju i opioidni analgetici (oksikodon, hidrokodon) ili lijekovi koji kombiniraju opioidne analgetike s paracetamolom (Doreta, Vicodin, Norco).

Bolovi u bedrenim kostima – fizioterapija

Važna stavka u liječenju bolnih stanja je i fizioterapija. Odabir metoda liječenja ovisi o samoj dijagnozi, no može uključivati različite metode elektroterapija, različite metode manualnih terapija te terapijske vježbe. 

Pri prvom dolasku fizioterapeut će prvo pregledati pacijenta i medicinsku dokumentaciju te zajedno s pacijentom definirati ciljeve terapije te potom složiti plan fizioterapije. 

Pregled pacijenta, tzv. fizioterapijska procjena uključuje uzimanje anamneze, fizikalni pregled, mjerenje opsega pokreta, provođenje specifičnih kliničkih testova, provedba testiranja po različitim skalama te rješavanje upitnika od strane pacijenta.

Neke od terapijskih vježbi koje bi fizioterapeuti mogli primjenjivati:

• vježbe istezanja,
• vježbe za unaprjeđenje mišićne snage, jakosti i izdržljivosti,
• vježbe za poboljšanje posture,
• proprioceptivni trening,
• trening hoda, lokomocije i balansa.

Neke od elektroterapijskih metoda koje bi fizioterapeuti mogli primjenjivati su:

• TENS – transkutana elektronervna stimulacija,
• IFS – interferentne struje,
• DDS – dijadinamske struje,
• terapijski ultrazvuk,
• terapijski laser,
• magnetoterapija,
• silazna galvanizacija.

Neke od manualnih metoda koje bi fizioterapeuti mogli primjenjivati:

• Maitland koncept,
• proprioceptivna neuromuskularna facilitacija,
• Dry Needling i electroneedling,
• kinesiotaping,
• Miofascijalna relaksacija,
• Emmet tehnika,
• Bowen tehnika,
• McKenzie koncept,
• Kaltenborn/Evjenth pristup,
• neurodinamika,
• Mulligan pristup,
• Cyriax pristup,
• Lewit pristup.

• artritis
• ateroskleroza
• ateroskleroza nogu
• bolovi u bedrenim kostima
• bolovi u bedrima
• bowen terapija
• duboka venska tromboza
• emmet terapija
• fraktura
• išijas
• istegnuće mišića
• manjak elektrolita
• mckenzie vježbe
• periferna neuropatija
• ruptura mišića
• tendinitis
• tumor kosti
• varikozne vene
• venska tromboza
• vježbe za istezanje