Dispneja je subjektivan osjećaj nedostatka zraka, a javlja se kao simptom u mnogim bolestima kardiovaskularnog i plućnog sustava. Saznajte više o uzrocima dispneje, vrstama i liječenju.

Dispneja – značenje

Dispneja je subjektivni osjećaj nedostatka zraka, a manifestira se kao promjena u učestalosti, načinu, ritmu i dubini disanja.

Dispneja se može opisati kao “glad za zrakom”.

Na način disanja utječe niz viših središnjih i perifernih mehanizama koji mogu ubrzati ili usporiti disanje ovisno o potrebama. U stanjima kao što su strah i nemir, disanje se može ubrzati i iznad metaboličkih potreba organizma.

Za normalnu funkciju disanja nužno je normalno funkcioniranje dišnog i kardiovaskularnog sustava. U plućima se događa izmjena plinova: unosimo kisik, a izbacujemo ugljikov dioksid. Crvene krvne stanice (eritrociti) su prijenosnici kisika, a srce je organ koji omogućuje tok krvi u organizmu.

Zdrava osoba u mirovanju nije svjesna procesa disanja.  Međutim, tijekom ili nakon iscrpljujućih aktivnosti, osoba postane svjesna disanja, uz osjećaj neugode, ali ipak realno shvaća prolaznost tog stanja.

Dispneja se javlja normalno u tjelesnom opterećenju, ali je i simptom različitih bolesti.

Tijekom dispneje, bolesnici doživljavaju razne neugodne osjećaje koji se odnose na teško disanje.

Dispneja – simptomi kako ih bolesnici opisuju su:

• „Imam nedostatak zraka.“
• „Primjećujem teško disanje.“
• „Imam osjećaj da zrak ne prolazi čitavim putem do pluća.“
• „Imam osjećaj tjesnoće i zamora prsnog koša.“
• „Doživljavam osjećaj gušenja.“
• „Primjećujem otežano disanje.“
• „Imam problem s disanjem.“
• „Javlja mi se kratki dah.“
• „Primijetio sam teško disanje u ležećem položaju.“

Dispneja (zaduha) se može stupnjevati po količini fizičkog napora potrebnog za izazivanje osjećaja zaduhe. Pri procjeni težine zaduhe, važno je poznavati opće fizičko stanje osobe i navike u fizičkim aktivnostima. Jednako kao što postoji i razlika za prag boli, postoje i različiti stupnjevi osobnog podnošenja nestašice zraka.

Razlikujemo dispneju u naporu te dispneju u mirovanju.

Dispneja  – vrste

Osjećaj nedostatka zraka može biti uzrokovan srčanim, plućnim i drugim bolestima. Dispneju mogu potaknuti okolišna zagađenja poput kemikalija, para i duhanskog dima. Kod ljudi koji boluju od astme, dispneja je potaknuta izlaganju alergenima.

Bolesti srca kao uzrok dispneje (zaduhe) – kardijalna dispneja

Za normalnu funkciju disanja bitan je i normalan rad srca jer ono pumpa krv u krvne žile i dovodi ju do svih organa u organizmu. Svim stanicama ljudskog organizma potreban je kisik.

Poremećaji srčane funkcije iz tog razloga će utjecati i na poremećaje disanja, bez obzira na činjenicu da je izmjena plinova u plućima uredna.

Bolesnik osjeća gušenje, gladan je zraka i diše duboko i uz napor.

Glavni mehanizam kardijalne dispneje je povećanje tlaka u plućnoj cirkulaciji zbog zastoja krvi (kongestija) uzrokovanog zatajivanjem lijeve strane srca.

Kardijalna dispneja se pogoršava u ležećem položaju zbog nakupljanja krvi u prsima što dodatno pogoršava kongestiju (zastoj krvi), zato bolesnici spavaju na visokom uzglavlju.

Dispneja u ležećem položaju se naziva ortopneja.

Kardijalna zaduha nam ukazuje na poremećaj funkcije i zatajivanja lijeve strane srca.

Kardijalna (srčana) dispneja može biti uzrokovana sljedećim stanjima:

• Koronarna srčana bolest – suženje krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima – ateroskleroza koronarnih krvnih žila. Osim klasičnih simptoma boli angine pektoris (bol u prsima, stezanje u prsima, probadanje u prsima), javlja se i dispneja, nedostatak zraka.
• Infarkt miokarda / srčani udar – kada se koronarne krvne žile u potpunosti zatvore, stanice srčanog mišića ne dobivaju kisik i razvija se nekroza miokarda (odumiranje srčanog mišićnog tkiva). Infarkt miokarda je ozbiljno stanje i od angine pektoris se razlikuje po tome što bol ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina, a traje i duže od 20 minuta. Osim stezanja oko srca javlja se i dispneja, vrtoglavica, malaksalost, mučnina.
• Kardiomiopatije – bolesti sa strukturnim i funkcionalnim promjenama miokarda (srčanog mišića). Miokard kod kardiomiopatija nema normalnu snagu i ne može normalno pumpati krv u aortu (najveću arteriju čovjeka). Zbog slabog pumpanja krvi, slab je i dotok krvi u ostatak tijela. Simptomi kardiomiopatije su umor, zadihanost (dispneja), oticanje gležnjeva i nogu, bol u prsima, nepravilni otkucaji srca (aritmija), nesvjestica, vrtoglavica.
• Perikarditis – upala srčane vreće (perikarda), najčešće virusne etiologije. Javljaju se bolovi u sredini prsnog koša, kratkoća daha (dispneja), lupanje srca, opća slabost, mučnina, kašalj.
• Bolesti srčanih zalistaka – valvule (srčani zalisci) omogućuju protok krvi u srcu u jednom smjeru. Stenoza označava suženost zaliska, a regurgitacija nemogućnost zatvaranja zaliska. Oba stanja uzrokovat će neadekvatnu funkciju srca s posljedičnim simptomima poput teškog disanja, gubitka daha (dispneja).
• Zatajenje srca / srčana dekompenzacija / popuštanje srca – nesposobnost srca da obavlja funkciju pumpanja krvi i opskrbe organizma dostatnim količinama kisika i hranjivih tvari. Svaka bolest koja zahvaća srce i koja smeta normalnoj cirkulaciji može dovesti do zatajenja srca. Simptomi zatajenja srca su zamor i zaduha. Svakodnevne aktivnosti popu hodanja po ravnom ili uz stepenice mogu biti otežane zbog osjećaja nedostatka zraka. 
• Prirođene anomalije srca – srčane greške poput  tetralogije Fallot, transpozicije velikih arterija, atrezije plućne arterije, ventrikularnog septalnog defekta uzrokovat će pojavu dispneje u djece.

Bolesti pluća kao uzrok dispneje – pulmonalna dispneja

Oštećenje plućnog tkiva uzrokovat će probleme s disanjem i osjećaj nedostatka zraka.

Pulmonalna dispneja može biti uzrokovana sljedećim stanjima:

• KOPB – kronična opstruktivna plućna bolest je trajno suženje dišnih putova. Pod KOPB spadaju dvije bolesti: emfizem pluća i kronični bronhitis. Kronični kašalj je najčešće prvi simptom bolesti, a kasnije se javlja i zaduha, dispneja. Zaduha je progresivna, u početku se javlja samo osjećaj nedostatka zraka pri težim fizičkim aktivnostima, a kasnije i pri puno manjim fizičkim naporima i mirovanju.
• Astma – astma je kronična opstruktivna upalna bolest pluća koja je najčešće alergijskog porijekla. Bolest se javlja u epizodama, tj. izmjenjuju se periodi u kojima nema simptoma i periodi kada se javljaju simptomi – akutna pogoršanja. S obzirom na to da je najčešći uzrok alergija, napad se javlja pri izloženosti alergenima ili faktorima rizika. Javlja se kašalj, otežano disanje – zaduha (dispneja) i zviždanje u plućima. Bolesnik ima osjećaj gušenja.
• Restriktivne plućne bolesti – razne kronične bolesti pluća uzrokuju restriktivne poremećaje. Sarkoidoza, pneumonitis, eozinofilni granulom, plućna fibroza samo su neki od primjera. U svim ovim bolestima javlja se otežano disanje – zaduha.
• Pneumonija / upala pluća – infekcija pluća, najčešće uzrokovana bakterijama. Javljaju se kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u prsima i osjećaj nedostatka zraka. Probadanje u prsima bude najizraženije tijekom kašlja.
• Tuberkuloza  pluća – zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis. Simptomi aktivne plućne tuberkuloze su kašalj, iskašljavanje krvi, bol u prsima, otežano disanje (dispneja), gubitak apetita, gubitak težine, umor, noćno znojenje.
• Pneumotoraks – prisutnost zraka u prsnoj šupljini.  Javlja se bol u prsima i otežano disanje (dispneja).
• Rak pluća – karcinom pluća je na prvom mjestu zloćudnih tumora kod muškaraca i na trećem mjestu zloćudnih tumora kod žena. 25% ljudi će slučajno otkriti rak pluća na RTG pluća, a ostali dolaze liječniku zbog nekih od simptoma: otežano disanje (dispneja), kašalj, bol u prsima, iskašljavanje krvi (hemoptiza).

Dispneja u snu – paroksizmalna noćna dispneja

Paroksizmalna noćna dispneja poznata je i pod nazivom kardijalna astma (srčana astma).

Kardijalna astma obilježena je teškim napadajima kratkog daha, uglavnom noću pa budi bolesnika iz sna. Bolesnika probudi gušenje i kašalj koje obično prati osjećaj straha.

Dispneja u snu nastaje zbog noćnog povećanja cirkulirajućeg volumena krvi reapsorpcijom edema iz pojedinih dijelova tijela zbog ležećeg položaja. Tada zbog preraspodjele krvnog volumena raste volumen krvi u prsištu, a posljedica je plućna kongestija (zastoj krvi).

Bolesnik u snu dobro podnosi kongestiju pluća, a budi se ako nastane plućni edem i bronhospazam, s osjećajem gušenja, kašljem i hripanjem.

Paroksizmalna noćna dispneja nije isto što i apneja u snu (prestanak disanja u snu).

Saznajte više: Apneja u snu – uzroci, simptomi  i liječenje

Ostali uzroci dispneje

Osim poremećaja pluća i kardiovaskularnog sustava, brojna druga stanja mogu uzrokovati osjećaj nedostatka zraka.

Ostali uzroci dispneje su:

• loša tjelesna kondicija,
• razni metabolički poremećaji,
• pretilost,
• nizak tlak / hipotenzija,
• anemija / slabokrvnost,
• trauma,
• veliki gubitak krvi,
• otrovanje npr. ugljikovim monoksidom,
• bol,
• neuromuskularne bolesti,
• anksioznost.

Dispneja – anksioznost

Anksioznost ili tjeskoba je u današnjem svijetu često prisutna bolest zbog ubrzanog načina života i sveprisutnog stresa bez dovoljno potrebnog duševnog mira.

Anksioznost se definira kao stanje nelagode i straha od neizvjesnosti sve do panike uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir te postojanje osjećaja kao da će osoba „eksplodirati“.

Kada osoba prvi put doživi napadaj panike, anksioznost se teško razlikuje od infarkta miokarda zbog vrlo velike sličnosti u simptomima. Često tek nakon potpune dijagnostičke obrade, kada se utvrdi da osoba ne boluje od neke organske bolesti, posumnja na anksioznost kao uzrok tegoba.

Iako je svatko od nas ponekad tjeskoban, kada takva nerealna zabrinutost i tjeskoba počnu narušavati normalno funkcioniranje osobe, govorimo o anksioznom poremećaju.

Tjeskoba – simptomi su:

• kratkoća daha, otežano disanje, glad za zrakom – dispneja,
• bol u prsima,
• glavobolja,
• mučnina,
• vrtoglavica,
• pulsiranje u uhu,
• ukočenost tijela,
• ubrzan puls – tahikardija,
• osjećaj hladnoće ili vrućine,
• osjećaj nemira,
• opsesivno razmišljanje,
• problemi sa spavanjem,
• osjećaj gubitka kontrole,
• izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
• nemogućnost odmora.

Saznajte više: Anksioznost – po čemu je prepoznati i kako je liječiti ?

Dispneja kod novorođenčeta

Dispneja kod beba ukazuje na bolesti dišnog sustava koje su relativno česta hitna stanja u pedijatriji.

S obzirom na to da nam novorođenče ne može reći da osjeća nedostatak zraka, dispneja kod beba se gleda prema sljedećim znakovima:

• ubrzano disanje (tahipneja),
• korištenje međurebrenih mišića pri disanju,
• uvlačenje juguluma pri disanju (prostor između dvije ključne kosti),
• širenje nosnica,
• tiho stenjanje,
• ritmičko klimanje glavice,
• fenomen ljuljačke – suprotno gibanje prsa i trbušne šupljine pri disanju.

Uzroci dispneje kod beba:

• infekcija novorođenčeta bilo koje lokacije može uzrokovati dispneju (npr. infekcija mokraćnog sustava, meningitis…),
• sepsa,
• sindrom aspiracije mekonija,
• kongenitalni lobarni emfizem pluća,
• dijafragmalna hernija,
• plućna hipertenzija,
• bronhopulmonalna displazija,
• strano tijelo u dušniku,
• astma,
• konatalna hipotireoza,
• srčane greške (npr. ventrikularni septalni defekt, tetralogija Fallot, transpozicija velikih krvnih žila…),
• miokarditis,
• sindrom krupa – svaka akutna upalna opstrukcija dušnika koja se očituje stridorom pri udisaju, dispnejom, promuklošću i tipičnim kašljem naziva se sindromom krupa. Sindrom krupa uzrokuju: difterija larinksa, akutni kataralni laringitis, akutni spastički laringitis (pseudokrup), maligni opstruktivni laringotraheobronhitis, perakutni flegmonozni epiglotitis, strano tijelo dušnika.
• bronhitis,
• bronhiolitis – teška bolest dojenčeta sa slikom akutne opstruktivne dispneje, najčešće uzrokovana respiratornim sincicijskim virusom (RSV),
• upala pluća,
• bronhiektazije.

Dispneja – dijagnoza

S obzirom na to da je dispneja simptom neke druge bolesti, da bi se odredio uzrok dispneje potrebno je obaviti pretrage kod liječnika.

Liječnik može dijagnosticirati dispneju na temelju kliničkog pregleda i anamneze.

Liječnika će zanimati odgovori na neka pitanja:

• Kada su počeli napadaji dispneje?
• Koliko dugo traje osjećaj nedostatka zraka?
• Koliko često se pojavljuju teškoće s disanjem?
• Koliko su jaki napadaji dispneje?
• Javlja li se bol u prsima?
• Jeste li febrilni?
• Kašljete li?
• Jeste li primijetili neke druge tegobe?

Da bi saznao uzrok Vaše dispneje, liječnik će Vas poslati na neke od navedenih pretraga:

• RTG srca i pluća ili CT,
• EKG srca,
• ultrazvuk srca,
• spirometrija,
• acidobazni status arterijske krvi.

Kada posjetiti liječnika?

Kao što ste već mogli pročitati, dispneja (teško disanje) može biti simptom i po za život opasnog stanja.

Hitno se obratite liječniku ako uz nedostatak zraka primijetite neke od navedenih simptoma:

• nagli početak dispneje,
• nemogućnost normalnog funkcioniranja zbog nedostatka zraka,
• bol u prsima,
• mučnina.

Dispneja – liječenje

Prvi savjet svim osobama koje boluju od dispneje je obavezan prestanak pušenja! Ostaviti pušenje nije lako, ali je moguće. Osvijestite sebi koliko štete si radite s pušenjem i potražite pomoć. Prvi korak je odluka !

Kada se otkrije uzrok dispneje, pristupa se uzročnom liječenju.

Svaki od navedenih uzroka, liječi se s ciljem da se otklone svi problemi vezani za bolest.

Npr. liječenje astme se provodi bronhodilatatorima i kortikosteroidima, liječenje upale pluća antibioticima, tuberkuloze antituberkuloticima i tako dalje.

Poseban problem su kronične bolesti poput zatajenja srca.

Saznajte više: Znate li kako prepoznati i spriječiti zatajenje srca?

Dispneja – prirodni lijek

Isprobajte prirodni lijek za dispneju i javite nam Vaša iskustva:

• Origano i njegovo ulje – sadrži ljekoviti sastojak karvakrol koji ima snažna antibakterijska i antivirusna svojstva te tako štiti od infekcija pluća.
• Đumbir – čaj od korijena đumbira s limunom olakšava disanje. Možete napraviti i toplu kupku s prahom od đumbira koja otvara pore i potiče znojenje.
• Pepermint – pepermint i ulje peperminta sadrži mentol, sastojak koji opušta mišiće dišnog sustava i djeluje umirujuće. Ulje peperminta djeluje protiv bakterija i virusa, čisti dišne putove i olakšava disanje.
• Mješavina češnjaka, limuna i meda – 10 češnjaka usitniti i pomiješati s 10 limuna i 1 kg meda. Smjesu staviti u staklenku na hladnom i tamnom mjestu 24 sata uz redovno miješanje. Pojesti 1 žlicu prije odlaska na spavanje.
• Čaj za liječenje edema pluća – usitnite i pomiješajte 50g listova peršina, 40 g listova ženske bokvice, 40 g listova majorana, 30 g muške bokvice, 30 g listova pelina, 20 g stabljike timijana, 20 g korijena zečjeg trna, 20 g stabljike komorače. U jednu litru vode treba staviti 10g mješavine i kuhati poklopljeno jednu minutu.

Znate li još koji prirodni lijek za dispneju? Pošaljite nam Vaš recept!

• bolesti pluća
• bolesti srca
• dispneja
• divlji origano
• krvne žile
• origano
• otežano disanje
• prestanak pušenja
• problemi s disanjem
• pušenje
• teško disanje
• ulje divljeg origana