Stručno odobrava

,

Bolesti

Fibroza pluća – uzroci, simptomi i liječenje

2 komentara
5 min čitanja

Kristina Žuna

mag. ing. biotechn.

Fibroza pluća je bolest u kojoj se na plućnom tkivu stvaraju ožiljci koji ometaju pravilnu funkciju pluća.

Plućna fibroza je rijetka ireverzibilna bolest koja ima veću smrtnost od većine tumora. Polovica oboljelih umre u razdoblju 2 – 5 godina nakon postavljanja dijagnoze. U nastavku članka naučite kako prepoznati simptome fibroze pluća.

U Europi plućnu fibrozu ima oko 110 000 ljudi, a svake godine se dijagnosticira 35 000 novih slučajeva. Muškarci i žene jednako su pogođeni ovom bolešću koja se obično javlja u dobi između 40 i 70 godina, iako raspon obuhvaća dob od djetinjstva do starosti.

Što je fibroza pluća?

Fibroza pluća je bolest koju označava stvaranje ožiljaka na plućnom tkivu, odnosno plućno tkivo fibrozira. Kad se ožiljak formira, plućno tkivo postaje tvrdo i zadebljano.

To otežava prolazak kisika kroz plućne alveole (mjehuriće koji se pune zrakom). Jednom kad se fibroza na plućnom tkivu formira, plućno tkivo se više ne može obnoviti. Tkivo oko alveola odumire i alveole se tako ne mogu rastegnuti te manje kisika ulazi u krvotok.

Idiopatska plućna fibroza označava onaj slučaj fibroze pluća kojemu je nepoznat uzrok.

Bolest je rijetka i svjesnost o bolesti je vrlo niska. Smrtonosnija je od mnogih drugih zloćudnih bolesti (rak dojke ili prostate, leukemija, limfomi).

Fibroza pluća – uzroci

Plućnu fibrozu može uzrokovati mnogo bolesti, posebno one koje uključuju nenormalnosti imunološkog sustava – reumatoidni artritis, sklerodermija, sistemski lupus eritematodes.

U većini slučajeva uzrok plućne fibroze, odnosno fibrozne promjene pluća, je nepoznat, iako postoje minimalne šanse da je uzrok genetičke prirode. Oko 5% pacijenata ima članove obitelji koji pate od iste bolesti.

Čimbenici koji mogu povećati rizik za nastanak fibroze pluća su:

pušenje,
virusne infekcije,
česta izloženost okolišnim onečišćivačima (plinovi, para i prašina),
gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) – povratak želučane kiseline u grlo koja se može slučajno udahnuti,
terapijsko ili industrijsko zračenje,
određeni lijekovi, npr. antibiotici poput bleomicina i nitrofurantoina.

Fibroza pluća – simptomi

Simptomi fibroze pluća ne prepoznaju se odmah po razvoju bolesti. Ovise o opsegu plućnog oštećenja, brzini kojom bolest napreduje i razvoju komplikacija (infekcije ili zatajenje srca). Kod nekih ljudi simptomi se javljaju jako brzo, a nekim ljudima se simptomi razvijaju mjesecima.

Simptomi su:

nedostatak zraka ili zadihanost čak i pri jednostavnim radnjama,
gubitak snage u jednostavnom naporu,
suhi promukli kašalj,
umor i slabost,
nejasna bol u prsima,
neplanirani gubitak težine,
zadebljanje prstiju (postaju batićasti),
plavljenje kože zbog nedostatka kisika.

RTG slika prsnog koša može pokazati stvaranje ožiljaka u plućnom tkivu ili stvaranje cista.

Važnije je što prije dijagnosticirati bolest kako bi se spriječilo daljnje propadanje plućnog tkiva.

Dijagnoza plućne fibroze

Simptome i znakove fibroze pluća je nekad teško prepoznati. Ova bolest se često krivo dijagnosticira kao astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) ili zatajenje srca zbog ustrajnog kašlja. Naime, na nalazu pluća se čuje “pucketanje”.

Dijagnoza koju provodi liječnik uključuje:

uzimanje anamneze i fizikalni pregled,
biopsiju plućnog tkiva,
RTG snimku pluća,
testovi funkcije pluća,
CT snimku pluća.

Anamneza i fizikalni pregled uključuju:

ispitivanje povijesti bolesti u obitelji,
ispitivanje životnih navika, od pušenja do izloženosti raznim plinovima i parama,
slušanje disanja stetoskopom – “pucketanje” – tipičan zvuk kod disanja je kao kod odvajanja čičak trake.

Testovi funkcije pluća:

spirometrija – test u kojem brzo i jako izdišete kroz cjevčicu spojenu na aparat koji mjeri kapacitet pluća,
pulsna oksimetrija – mali aparat koji se stavi na prst i mjeri razinu kisika u krvi,
test opterećenja pluća proveden vježbanjem – mjeri se aktivnost pluća dok pacijent vježba na pokretnoj traci ili sobnom biciklu,
pretraga krvi – mjeri se razina kisika i ugljikovog dioksida u arterijskoj krvi.

Biopsija plućnog tkiva:

Bronhoskopija – izdvajanje malih komadića plućnog tkiva. Provodi se umetanjem bronhoskopa kroz nos ili usta u pluća. Izdvojeno tkivo se zatim analizira. Bronhoskopija je bezopasna procedura koja nekad rezultira s malim osjećajem nelagode u nosu koja brzo prođe.
Kirurška biopsija – iako potencijalno opasnija metoda dijagnoze, jedini je način za uzimanje većeg dijela tkiva. Može biti mala invazivna biopsija otvorenog tkiva, gdje se tkivo izuzima nakon primjene lokalnog anestetika. Može biti i operacija potpomognuta video kamerom gdje liječnik provodi kamere između rebara kako bi pravilno izuzeo tkivo. Ona se provodi nakon primjene općeg anestetika.

Testovi vizualizacije:

RTG snimka pluća – može pokazati ožiljke na plućima, ali može biti i lažno negativan,
CT snimka pluća – kombinira X-zrake snimljene iz raznih kuteva tijela te daje dobar prikaz pluća i uvid u postojanje ožiljaka.

Liječnik koristi sve informacije dobivene kombinacijom ovih testova kako bi postavio dijagnozu bolesti i odredio tretman. Plućnu fibrozu ne može se izliječiti, ali ako se dovoljno rano otkrije, može se spriječiti daljnje propadanje plućnog tkiva.

Liječenje fibroze pluća

Za fibrozu pluća ne postoji odgovarajući lijek. Neki tretmani mogu usporiti stvaranje fibroza na plućima, a neki mogu umanjiti simptome nastale nakon stvaranja ožiljaka.

To su:

primjena lijekova,
terapija kisikom,
rehabilitacija,
transplantacija pluća.

Ako rendgenogram prsnog koša i biopsija pluća pokažu da ožiljkavanje nije prošireno, uobičajeno liječenje je kortikosteroidima (prednizon).

Lijekovi za tretman plućne fibroze:

kortikosteroidi – najčešće korišten lijek koji smanjuje upalu tkiva, (ovaj lijek ima brojne nuspojave),
ciklofosfamid,
azatioprin.

Terapija kisikom:

Kisik se primjenjuje zbog mnogih prednosti u tretmanu fibroze pluća. Može se uzimati tijekom spavanja ili vježbanja, a neki ljudi ga prenose sa sobom u spremniku.

Prednosti korištenja kisika su:

smanjuje pritisak na desnu stranu srca,
poboljšava spavanje,
olakšava disanje i vježbanje.

Rehabilitacija

Može pomoći u poboljšanju svakodnevnih funkcija i disanja, a uključuje:

vježbanje i treniranje,
tehnike disanja,
nutritivno savjetovanje,
psihološku pomoć,
edukaciju o bolesti.

Također preporučuje se i da poduzmete sami neke korake kako biste poboljšali stanje:

prestanite pušiti,
jedite zdravo prema savjetu nutricionista,
odmarajte se često,
redovito vježbajte,
cijepite se protiv gripe i plućnih bolesti.

Transplantacija pluća svakako je jedan od načina da poboljšate život i smanjite napredak bolesti. Ipak, to je ozbiljna operacija uz koju uvijek ide rizik od odbijanja donorskog tkiva ili nastanka infekcija.

Fibroza pluća – komplikacije

Nastanak fibroza na plućima može uzrokovati brojne komplikacije. Mnogi ljudi koji pate od plućne fibroze osjete pogoršanje simptoma tijekom vremena.

Komplikacije koje se mogu razviti su:

visoki krvni tlak u krvnim žilama pluća,
zatajenje desnog dijela srca,
respiratorni zastoj (prestanak izmjene plinova u plućima),
rak pluća.

Mnogi ljudi koji pate od plućne fibroze požive dugi niz godina, dok samo rijetki umiru nakon nekoliko mjeseci.

Živjeti s fibrozom pluća

Fibroza pluća je opasna i progresivna bolest čega su svi pacijenti svjesni. Zbog toga je važno da uvijek imaju podršku svojih bližnjih i stručan tim liječnika.

Redovito razgovarajte sa svojim liječnikom o svom stanju, pratite razvoj bolesti i slijedite preporučeni tretman. Ako postoji grupa za podršku oboljelih od plućne fibroze, priključite se kako biste imali odgovarajuću podršku.

U Hrvatskoj je to udruga “Jedra”, odnosno udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća osnovana 31. listopada 2007. godine. Ciljevi udruge su: