Gomoljasto povrće dobilo je naziv po gomolju, dijelu biljke koji raste pod zemljom i koji jedemo. Bogato je nutrijentima, škrobom i vlaknima pa povoljno djeluje na probavu. Upravo u gomolju biljka skladišti hranjive tvari potrebne za svoj rast. 

Gomoljasto povrće – vrste

U gomoljasto povrće ubrajamo ove biljke:

• krumpir
• čičoka
• batat.

Krumpir je prava domaća namirnica koju rado jedemo u obliku pirea, a nekad se nađe u juhama i varivima. Krumpir iz pećnice s malo parmezana i mozzarelle je nešto što obožavamo, no iskoristite ga i za hladne salate, najbolje u kombinaciji s lukom, grahom i bučinim uljem. 

Iako najviše uživamo u prženim krumpirićima, češće se odlučite za krumpir iz pećnice, idealno u kombinaciji s ribom i ostalim povrćem. Od krumpira možete napraviti čak i palačinke. 

Čičoka se tradicionalno koristi u Sjevernoj Americi, a izgledom podsjeća na tzv. mješanca između batata i đumbira. Zbog svoje velike otpornosti na klimatske uvjete može se lako uzgojiti. 

Čičoka se može konzumirati sirova, baš kao i npr. mrkva, no lako se kuha, peče i poha. Baš kao i od krumpira, od čičoke možete napraviti pire tako što ćete skuhati čičoku, zgnječiti je i dodati malo mlijeka ili maslaca. 

Batat je jako ukusan i toliko popularan da se od njega rade inačice omiljenog čokoladnog namaza. Iako radije biramo obični krumpir, od batata se također radi pire, koristi ga se u juhama, a rado ga jedemo i kao čips. 

Korjenasto povrće koje ima jestive gomolje

Pojedine biljke, iako ćemo ih prije ubrojiti u korjenasto povrće, također mogu razviti jestive gomolje:

• mrkva
• cikla
• repa.

Mrkva se najčešće nađe u juhi. Međutim, zaslužuje češće biti na našem jelovniku, ribana na salatu i na razne druge načine. Mrkvu dodajte u krem juhe, napravite pire ili napravite sok u kombinaciji s jabukom. 

Mrkva sadrži beta karoten, odnosno vitamin A topiv u mastima pa je uvijek konzumirajte s određenim izvorom masti. Primjerice, ako mrkvu ribate na salatu, prelijte je s malo maslinovog ili bučinog ulja. 

Sve je popularniji i kolač od mrkve – tkogod ga je probao, nije se razočarao. Kada na internetu pretražujemo ideje za nutritivno bogatiji međuobrok, nerijetko će iskočiti slika stapki celera i mrkve u kombinaciji s nekim umakom. Iskopirajte tu ideju za svoj međuobrok. 

Cikla nam je dostupna svježa i u staklenci. Juha, pire, salate i marinada samo su neki od recepata gdje možete iskoristiti ciklu. Čak vas i pečena cikla neće razočarati. Usto, ciklu možete koristiti i u desertima. 

Pročitajte članak portala Punkufer.hr “Moćna cikla: 5 stvari koje morate znati o korjenastoj kraljici zime“.

Tu su i neke druge vrste, neke od njih su dostupne na našem tržištu kao korijen, a neke su nam poznate kao škrob ili brašno koje kupujemo u specijaliziranim trgovinama:

• đumbir
• tapioka
• manioka ili kasava
• yam. 

Đumbir se dobro udomaćio, koristimo ga svježeg u čaju ili kao začin. Poznat je po svojem djelovanju protiv mučnina, ali i kao prirodno sredstvo za razbuđivanje. Dovoljna je mala količina, no njegovo djelovanje je snažno i blagotvorno. 

Na našem tržištu nije dostupna tapioka kao korijen, no dostupan je škrob od tapioke koji je odličan dodatak receptima bez glutena. Koristi se za umake i juhe, a od njega možete napraviti i puding. 

Slično vrijedi i za manioku ili kasavu koja je na našem tržištu dostupna u specijaliziranim trgovinama kao cassava brašno. Koristi se kao prirodni zgušnjivač. S druge strane, yam je još uvijek nešto nepoznato na našim prostorima, a postoje azijski i afrički yam. 

Gomoljasto povrće – vitamini

U prehrani gomoljasto povrće može zamijeniti klasične žitarice kao izvor ugljikohidrata, naravno, ne potičući izbacivanje cjelovitih žitarica iz prehrane. Gomoljasto povrće bogato je ovim vitaminima:

• vitamin C
• vitamin K
• vitamin A
• vitamin B9
• vitamin B6. 

Pojedini vitamini su ujedno i antioksidansi, poput vitamina C, što znači da čuvaju naše stanice od oštećenja uslijed slobodnih radikala. Vitamin C je esencijalni vitamin, što znači da ga trebamo svakodnevno unositi putem hrane jer ga naše tijelo ne proizvodi.

Potiče sintezu kolagena koji je važan za zdravlje zglobova, ali i za lijepu i mladoliku kožu. Jača imunološki sustav, smanjuje umor i sprječava krvarenje iz desni. Osim toga, pomaže apsorpciju nehemskog željeza iz biljnih namirnica. 

Vitamin K je najpoznatiji u procesu koagulacije krvi, djelujući kao kofaktor u enzimskim reakcijama, čime se faktor zgrušavanja pretvara u aktivni oblik. Bez vitamina K izgubili bismo previše krvi uslijed krvarenja. 

Vitamin K je važan i za zdravlje kostiju jer regulira metabolizam kalcija i drugih minerala te tako utječe na čvrstoću i gustoću kostiju. Pored toga, vitamin K sprječava kalcifikaciju krvnih žila, odnosno nakupljanje kalcija u mekim tkivima kao što su krvne žile. 

Vitamin A se najviše povezuje sa zdravljem očiju, ali je u posljednje vrijeme vrlo popularan u njezi kože kao retinol. Retinol je aktivni oblik vitamina A koji pomaže u peglanju bora. Osim toga, vitamin A djeluje kao antioksidans. 

Nadalje, vitamin A je bitan za jačanje imunološkog sustava, omogućuje normalan rast i razvoj tijela, ali jednako tako kostiju i zubi. Topiv je u mastima pa se skladišti u našem tijelu. 

Vitamin B9 ili folna kiselina neophodan je za sintezu DNK i RNK pa je to razlog zašto je posebno bitan tijekom trudnoće. Dovoljan broj crvenih krvnih stanica zahtijeva ovaj vitamin, a adekvatnim unosom čuvamo zdravlje našeg srca. 

Jedan je od vitamina B skupine koji su, svi zajedno, važni za normalnu funkciju živčanog sustava. Nedostatak vitamina B9 vezuje se uz demenciju i druge neurološke poremećaje. Važan je tijekom djetinjstva i adolescencije za pravilan rast i razvoj. 

Vitamin B6 ili piridoksin potreban je za pretvaranje aminokiselina, gradivnih jedinica proteina, u druge važne spojeve. Gradi imunološki sustav sudjelujući u proizvodnji limfocita i protutijela te je bitan za sintezu neurotransmitera, odnosno za živčani sustav. 

Sudjeluje u proizvodnji hemoglobina koji prenosi kisik. Hormonski sustavi povezani s reprodukcijom, stresom i metabolizmom zahtijevaju ovaj važan vitamin. Također, vitamin B6 važan je i za zdravlje kože, posebice kod dermatitisa. 

Gomoljasto povrće – minerali

Gomoljasto povrće bogato je ovim mineralima:

• kalij
• željezo
• magnezij
• kalcij.

U tragovima gomoljasto povrće sadrži i mangan, bakar i fosfor.

Kalij je jedna od elektrolita važan za ravnotežu tjelesnih tekućina. Budući da djeluje kao diuretik, potiče izlučivanje viška natrija i regulira krvni tlak. Važan je za srce jer regulira srčani ritam, odnosno kontrakciju srčanog mišića, a njegov nedostatak može dovesti i do problema s bubrezima. Regulira pH, a njegova manje poznata uloga jest da pridonosi zdravlju kostiju. 

Željezo je vrlo važan mineral, čiji nedostatak uzrokuje anemiju, umor i opadanje kose. Brojni su simptomi nedostatka željeza, a jedna od njegovih manje poznatih uloga je i regulacija temperature. To je ujedno i razlog kada nam je stalno hladno, što opisujemo kao slabu cirkulaciju.

Najpoznatiji simptom nedostatka magnezija su grčevi u mišićima, no isto tako umor i glavobolja. Magnezij je relaksator mišića i, ako ga nemamo dovoljno, mišić se ne može opustiti nakon kontrakcije. 

Magnezij čuva zdravlje kostiju i srca, sudjeluje u metabolizmu energije te pomaže u aktivaciji inzulina za regulaciju šećera u krvi. Važan je i kod stresa jer sudjeluje u produkciji neurotransmitera uključenih u stresne reakcije. 

Kalcij nije važan samo za zdravlje zubi i kostiju, već pomaže u regulaciji krvnog tlaka i sprječava nastanak hipertenzije. Bitan je i za proces koagulacije krvi, za zdravlje srčanog i mišićnog sustava. Naime, dok je magnezij relaksator, kalcij potiče kontrakciju mišića. 

Pročitajte i ove članke:

• Korjenasto povrće: Znate li po čemu se razlikuje od gomoljastog povrća? Imamo popis vrsta koje tu spadaju
• Povrće iz pećnice: Preporuka je pojesti oko 400 g povrća dnevno! Nutricionistica donosi recepte za više povrća na vašem tanjuru
• Brza juha od povrća: Sjajan način da unesete više povrća u organizam! Evo recepata koji će vas okrijepiti.

• gomoljasto povrće
• gomoljasto povrće - vrste