Zdravlje

Trovanje hranom – vrste, uzroci, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Kreni Zdravo

Trovanje hranom, poznato i kao bolest koja se prenosi hranom, javlja se kada jedete ili pijete nešto što sadrži štetne klice, bakterije (E. coli, Listeria, Salmonella), viruse (norovirus, Hepatitis A) ili parazite. Ponekad bakterije proizvode toksine u hrani pa su oni ti koji uzrokuju probleme.

Najčešći simptomi trovanja hranom uključuju mučninu, povraćanje i proljev. Ono je vrlo neugodna, ali i puno češće nego što mislimo.

Simptomi trovanja hranom

Simptomi trovanja hranom mogu se pojaviti nekoliko sati ili čak dana nakon konzumiranja kontaminirane hrane ili pića. Kada će se simptomi pojaviti ovisi o uzroku trovanja hranom i količini konzumirane hrane ili pića. Simptomi mogu uključivati:

bol u trbuhu,
proljev,
groznicu,
gubitak apetita,
mučninu,
povraćanje,
slabost i umor.

Hranom se može otrovati samo jedna osoba, ali i cijela skupina ljudi koja je izložena pokvarenoj hrani ili piću. To ovisi o tome kolika je snaga klica ili toksina i koliko je pojedinac osjetljiv na uzročnika.

Hrana koja najčešće uzrokuje trovanje hranom

Popis namirnica koje vrlo često uzrokuju trovanje hranom:

sirovo ili nedovoljno pečeno meso,
nepasterizirani mliječni proizvodi,
sirove školjke iz mora,
neoprano voće i povrće.

Trovanja hranom vrlo su česta na piknicima ili domjencima gdje se hrana poput sira ili majoneze dugo ostavlja izvan hladnjaka.

Rizična skupina

Djeca i starije osobe imaju veće šanse od trovanja hranom. Ostalima će se ono vjerojatnije dogoditi ako imaju neko od sljedećih zdravstvenih stanja:

bolest bubrega;
bolest jetre;
dijabetes;
trudnoća;
HIV;
autoimuna bolest;
oslabljeni imunološki sustav uzrokovan lijekovima koji se uzimaju nakon transplantacije organa i nekih kemoterapijskih lijekova.

Liječenje

Većina slučajeva trovanja hranom prolazi sama od sebe u nekoliko dana. Tijekom tog vremena važno je spriječiti dehidraciju. Trebali biste izbjegavati čvrstu hranu i mliječne proizvode sve dok ne prođu povraćanje i proljev. Kada se počnete osjećati bolje, možete ih nastaviti jesti i piti.

Dotad jedite blagu hranu, kao što su krekeri, tost ili banane, a izbjegavajte začinjenu i prženu hranu, mliječne proizvode i hranu bogatu mastima i šećerom. Pijte puno tekućine, ali izbjegavajte mlijeko, napitke s kofeinom, odnosno diuretike i sportske napitke.

Obavijestite svog liječnika ako:

proljev traje duže od 3 dana;
često povraćanje traje dulje od 2 dana;
vidite krv u stolici;
imate temperaturu iznad 38.3 °C.

Tražite hitnu pomoć ako:

ste dehidrirali;
ste se otrovali ribom ili gljivama;
je vaša stolica crna ili vidite krv u njoj;
povraćate krv;
vam srce ubrzano lupa;
imate problema s disanjem;
osjećate bolne grčeve u trbuhu;
vidite dvostruko;
imate problema s gutanjem i pomicanjem dijelova tijela.

Simptomi dehidracije su tamni i oskudni urin, suha usta, umor, ekstremna žeđ, glavobolja, zbunjenost, ošamućenost i nedostatak suza pri plakanju. Kako bi izliječili blagu dehidraciju pokušajte uzimati česte gutljaje vode. Pomoći vam mogu i bistre juhe te sokovi razrijeđeni vodom. Izbjegavajte kavu, čaj i gazirane napitke.

Moguće posljedice trovanja hranom

Dehidracija može biti opasna, kao i određene vrste trovanja hranom. Trovanje hranom uzrokovano Listeria bakterijom može biti opasno za nerođenu djecu trudnica. Infekcija slabo pogađa majku, ali može uzrokovati pobačaj, preuranjen porod, mrtvorođenost i razvojne poteškoće fetusa.

Kako izbjeći trovanje hranom?

Možete poduzeti nekoliko jednostavnih koraka kako biste izbjegli trovanje hranom:

temeljito perite sirovo voće i povrće;
čistite radne površine, daske za rezanje, noževe i posuđe prije nego ih izložite različitim namirnicama;
često perite ruke i posuđe iz kojeg jedete;
ne stavljajte sirovo i kuhano meso u istu zdjelu ili tavu;
noževe koje koristite za rezanje mesa, nemojte koristiti za rezanje sastojaka koje nećete kuhati;
pravilno kuhajte meso (piletinu nikad na temperaturi ispod 70 °C, drugu perad nikad ispod 80, a ribu 60 °C);
nemojte upotrebljavati hranu kojoj je istekao rok trajanja;
nemojte jesti hranu iz udubljenih konzervi;
rashladite ostatke hrane koji se ne pojedu unutar 4 sata;
nemojte jesti gljive koje ne poznajete i uvozne meke sireve;
izbjegavajte nefiltriranu vodu i hranu u restoranima ili na društvenim okupljanjima koja je predugo ostavljena izvan hladnjaka.

Trovanje ribom

Ciguatera trovanje

Prva od dvije vrste trovanja ribom događa se kada jedete ribu iz ribnjaka ili bilo koju ribu koja živi u toploj vodi, a koja je pojela zaraženu hranu. Otrov koji je ona pojela ne nestaje ni zamrzavanjem ribe. Prvi simptomi trovanja ribom slični su onima navedenima u članku.

No simptomi mogu potom napredovati do glavobolje, bolova u mišićima, svrbeža kože, iglica i trnaca po tijelu. Ciguatera može utjecati na vašu sposobnosti da razlikujete toplo i hladno. Možete misliti da je nešto vruće kada je zapravo hladno. Ne postoji lijek za ovu vrstu trovanja.

Simptomi nestaju sami od sebe kroz dva tjedna. Kako biste izbjegli ovo trovanje, nemojte jesti škarpine, snepere, jesetre, barakude i murinke, jer one često budu otrovne. Također, imajte na umu da se otrov koncentrira u unutarnjim organima ribe, tako da njih nikada nemojte jesti.

Skombrotoksizam

Histamin se nakuplja u ribi kada se previše zagrije nakon što je uhvaćena. Histamin je kemikalija koja služi kao vrsta alarma za naš imunološki sustav kako bi on znao da je i gdje je tijelo zaraženo.

Ako jedete ribu koja nije pravilno hlađena nakon ulova, možete reagirati na histamin koji se oslobađa u vašem tijelu. Histaminsko trovanje ili skombrotoksizam izaziva simptome 20 do 30 minuta nakon što ste pojeli ribu koja sadrži previše histamina.

Među simptomima se mogu pojaviti crvenilo lica, mučnina, osip i bol u trbuhu. Ovi su simptomi slični drugim alergijskim reakcijama. No histaminsko trovanje ne podrazumijeva alergiju na ribu. Ipak, budite posebno oprezni kada jedete tunu, sardine ili srdele.