Hrana i zdravlje: Neodvojivi pojmovi! Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Hrana i zdravlje idu zajedno ruku pod ruku. Putem hrane naše tijelo ima izravni kontakt s vanjskim svijetom i od velike je važnosti što i koliko čega jedemo. Iako nam je poznata uzrečica “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana.”, ona nije sasvim točna.
Ipak, ona ukazuje na važnost utjecaja hrane na naše zdravlje. Drugim riječima, po definiciji je lijek jedno, a hrana drugo. No, o našem životnom stilu, u koji se ubraja i naš stil prehrane, uvelike ovisi kvaliteta našeg zdravlja.
Ovu izreku stoga razmatramo u kontekstu važnosti i utjecaja hrane i prehrane na prevenciju nezaraznih bolesti, očuvanje postojećeg zdravlja i održavanje dobrog imuniteta. Kada i nastupi određena bolest, naš organizam ima šanse lakše se izboriti s tom bolešću tako da se skrati vrijeme oporavka ili spriječe teže posljedice.
Hrana i zdravlje – ne postoji nezdrava hrana, već nezdrava prehrana
Kada govorimo o utjecaju hrane na zdravlje, bolje je govoriti o prehrani i zdravlju (zdrava prehrana), što znači da uvijek gledamo cjelokupnu prehranu, a ne pojedinu namirnicu. To je iz razloga što nijedna hrana sama po sebi ne može biti zdrava i nezdrava, već samo prehrana može biti zdrava i nezdrava.
Baš iz tog razloga hranu ne promatramo kao lijek ili otrov. Upravo ti nazivi – “hrana”, “prehrana”, “lijek” i “otrov” – imaju svoje definicije po kojima vidimo da hranu ne možemo svrstati pod lijek ili otrov.
Da to slikovito prikažemo – brokula nas sama po sebi ne može učiniti zdravima, a ni čips ili čokolada nas ne mogu razboljeti. To znači da je sva hrana u trgovini zdrava hrana jer se od nje nećemo otrovati. Hrana koja je otrov je ona hrana koja sadrži prevelike i nedopuštene količine toksina.
Primjerice, pljesniv kruh koji će izazvati mučninu ubraja se u nezdravu hranu, a isto tako i pljesnivo voće, pokvareno meso ili čips kojem je već odavno istekao rok trajanja. Ono na što najčešće mislimo kad govorimo o zdravoj i nezdravoj hrani jesu zapravo nutritivno bogata i nutritivno siromašna hrana, kao i niskokalorična i visokokalorična hrana.
Postoje opće smjernice i preporuke za konzumaciju pojedine vrste hrane. Primjerice, preporuka za ukupni unos šećera je oko 30 g na dan, za vlakna oko 25 – 35 g na dan i slično. Sve preporuke je potrebno individualno prilagoditi jer se u obzir uzima puno više faktora, kao što su:
- dob
- spol
- razina fizičke aktivnosti
- zdravstveno stanje
- intolerancije i alergije
- tjelesna težina
- preferencije
- ciljevi
- posebna stanja poput trudnoće i dojenja.
Pročitajte članke:
- Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe
- “Nezdrava hrana”: Imamo popis namirnica! Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru.
Pogledajte kako izgleda piramida zdrave prehrane.
Što i koliko jesti za zdravlje?
Prema piramidi pravilne prehrane najviše energije bismo trebali zadovoljiti iz skupine žitarica, od čega barem 50 % trebaju biti integralne ili cjelovite žitarice. Kada je u pitanju hrana i zdravlje, namirnice koje biste u svoju prehranu trebali uključiti su:
- kukuruz
- pir
- kus-kus
- ječam
- zobene pahuljice
- kruh i peciva sa sjemenkama ili od cjelovitog brašna
- kvinoju
- proso
- rižu
- (integralnu) tjesteninu.
Rotirajte žitarice kako biste unijeli različite vitamine i minerale. Prehrana nikako ne bi trebala biti jednolična, što znači da ne biste trebali živjeti samo na kruhu i tjestenini, već uvrstiti visokokvalitetne žitarice poput kvinoje ili prosa.
Potom slijedi skupina povrća pri čemu prednost treba dati zelenom lisnatom povrću, ali vodite se pravilom duginih boja – što više različitih boja na tanjuru, to više različitih vitamina, minerala i antioksidansa unosite:
- zeleno lisnato povrće (rikola, matovilac, kelj, zelena salata i sl.)
- narančasto i žuto povrće (batat, mrkva, tikva i sl.)
- bijelo povrće (cvjetača, luk, češnjak, hren, korijen celera i sl.)
- crveno povrće (paprika, rajčica i sos od rajčice).
Slijedi kategorija voća što znači da bismo trebali pojesti minimalno dvije voćke ili oko 300 g voća dnevno. Također se vodite pravilom duginih boja. Unos voća treba uključivati više od banana i jabuka:
- citrusno voće (mandarina, kivi, naranča, limun, grejp)
- bobičasto voće (jagode, kupine, borovnice, maline, ribizl)
- slatko voće (banana, grožđe)
- jabuke, kruške, sezonsko voće (marelice, breskve, trešnje, višnje).
U voće ubrajamo i sok od voća te suho voće, no uvijek dajte prednost cijelom voću zbog unosa vlakana. Sok i suho voće sadrže više kalorija od cjelovitog voća.
Zatim slijedi jedna tanka žuta linija u piramidi pravilne prehrane, a odnosi se na masti. Svakako izbjegavajte transmasti, a prednost dajte nezasićenim mastima:
- omega-3 masne kiseline (riba, lan, chia)
- nezasićene masti (maslinovo, bučino ulje)
- zasićene masti (životinjski proizvodi, kokosovo ulje, palmino ulje).
Nakon masti slijedi plava linija koja uključuje mliječne proizvode kako bismo zadovoljili potrebe za kalcijem, ali i vitaminom D:
- obični mliječni jogurt
- kefir
- acidofilno mlijeko
- mlijeko obogaćeno vitaminom D
- nemasni izvori sireva
- skyr
- quark
- biljne zamjene za mlijeko obogaćene kalcijem, vitaminom D i B12.
U pravilu bismo trebali pojesti oko 2 – 3 porcije mliječnih proizvoda dnevno, npr. jednu čašicu jogurta, jednu šalicu mlijeka i oko 30 g sira.
Tek se zadnja, ljubičasta linija odnosi na životinjske proizvode i mahunarke.
Pravilnom prehranom protiv bolesti
U piramidi pravilne prehrane ne vidimo slastice i slatkiše, ali vidimo uključenu fizičku aktivnost. To nam sugerira da pravilna prehrana nije dovoljna za zdravlje, već moramo obuhvatiti i ostale faktore. Više o tome pročitajte u članku “Zdrava prehrana nije dovoljna: Važan je cjelokupni životni stil! Na ovih 10 stvari trebate paziti da biste bili zdravi“.
To ne znači da slatkiši nisu dopušteni, već trebamo pripaziti na njihovu učestalost i količinu konzumiranja. Pretjerani unos šećera negativno se odražava na naše crijevne bakterije, a velik dio imuniteta izgrađuje se upravo u crijevima. Prevelik unos šećera smanjuje sposobnost našeg imuniteta u borbi protiv bolesti.
Pravilnom prehranom želimo postići sljedeće:
- očuvati postojeće zdravlje
- održati hormonski sustav u ravnoteži
- spriječiti nutritivne deficite
- preventivno djelovati na određene bolesti
- smanjiti rizik za velik broj bolesti i rak
- skratiti vrijeme oporavka od bolesti i operacija
- održati dobro raspoloženje
- održati dobru razinu energije (hrana za energiju i zdravlje).
Poseban je naglasak na prevenciji tzv. civilizacijskih nezaraznih bolesti koje su u direktnoj vezi s nepravilnom prehranom:
- pretilost koja se definira kao bolest
- dijabetes tipa 2
- visoki krvni tlak
- povišeni trigliceridi i kolesterol.
Ako ne vodimo računa o pravilnoj prehrani i zdravom životnom stilu, tada riskiramo:
- manjak energije tijekom dana
- češće prehlade
- hormonsku neravnotežu i PCOS
- slabiju kvalitetu noktiju, kose i kože
- umor, bezvoljnost i slabiju koncentraciju
- veći rizik od povećanog visceralnog masnog tkiva
- nutritivne deficite
- povišenu tjelesnu masu.
Pročitajte i članke:
- Debljina je bolest i ne liječi se dijetom: Nutricionistica otkriva kako trajno promijeniti životni stil, navike i uvjerenja o hrani i tijelu
- Analiza popularnih dijeta: Nutricionistica objašnjava zašto je pravilna prehrana bolji izbor
- Mitovi o hrani koji vas sabotiraju: Nutricionistica otkriva sve.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja