Mediteranska prehrana se temelji na tradicionalnim prehrambenim navikama zemalja poput Grčke, Italije i Španjolske, a naglasak stavlja na biljne namirnice.

U središtu ove prehrane su cjelovite i minimalno obrađene namirnice – voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke (poput leće, graha i kikirikija) te zdrave masti, osobito maslinovo ulje.

Riba, mliječni proizvodi i perad konzumiraju se umjereno, dok se crveno meso i dodani šećeri ograničavaju ili u potpunosti izbjegavaju.

Ovakav način prehrane pridonosi zdravlju srca, mozga i metabolizma – pozitivno utječe na krvni tlak, šećer u krvi, razinu kolesterola i opseg struka.

Kod odabira međuobroka koji su u skladu s mediteranskom prehranom preporučuju se opcije bogate vlaknima, nezasićenim mastima i nemasnim proteinima. Idealni su međuobroci od cjelovitih namirnica, bez nepotrebnih dodataka, a posebno oni biljnog porijekla raznih boja jer sadrže raznolike korisne nutrijente.

Zdravi međuobroci po mediteranskoj dijeti

Evo prijedloga.

1. Grčki jogurt i bobičasto voće

Grčki jogurt je bogat proteinima i probioticima koji pomažu zdravlju probavnog sustava. Uparite ga s borovnicama, malinama ili jagodama i dodajte mljevene lanene ili chia sjemenke za slatkoću, vlakna i dodatne nutrijente.

2. Pečeni slanutak

Slanutak je odličan izvor proteina i vlakana. Lagano pečen u pećnici s maslinovim uljem i začinima poput kumina, paprike i češnjaka postaje hrskav i zasitan međuobrok. Ostatke možete koristiti kao zamjenu za krutone u salatama ili kao dodatak sendvičima.

3. Jabuke i maslac od kikirikija

Ova kombinacija pruža ravnotežu vlakana, zdravih masti i proteina. Birajte prirodni maslac od kikirikija bez dodatnih šećera i ulja. Za zanimljiviju verziju narežite jabuke, prelijte toplim maslacem od kikirikija i posipajte grožđicama ili tamnom čokoladom.

4. Suho voće

Smokve, marelice i datulje prirodno su slatke i bogate vlaknima. Osim vitaminima i mineralima, obiluju antioksidansima.

Uparite ih s orašastim plodovima za ravnotežu šećera, masti i proteina.

5. Avokado na tostu

Cjeloviti tost s pireom od avokada, maslinovim uljem i malo soli i čili pahuljica odličan je međuobrok za zdravlje srca i mozga. Avokado sadrži zdrave mononezasićene masti koje podržavaju rad srca.

6. Povrće i humus

Humus (od slanutka, limunova soka, maslinova ulja i tahinija) bogat je proteinima, vlaknima i zdravim mastima. Poslužite ga s mrkvom, paprikom ili krastavcima za svjež i nutritivan međuobrok. Ostatke humusa iskoristite kao namaz za sendviče.

7. Svježe voće

Svježe voće je uvijek dobar izbor – pruža hidrataciju, vitamine i minerale. Banane su osobito korisne jer sadrže antioksidanse, kalij i vlakna.

8. Datulje punjene bademovim maslacem

Datulje su slatke i bogate antioksidansima, vitaminom C i B skupine, dok bademov maslac dodaje proteine i zdrave masti. Posipajte chia ili konopljinim sjemenkama za dodatnu nutritivnu vrijednost.

9. Pistacije

Pistacije su omiljene u mediteranskoj prehrani zbog kombinacije zdravih masti, proteina i vlakana. Birajte neslane ili lagano soljene varijante za maksimalan učinak.

10. Cjeloviti krekeri i sir

Krekeri od cjelovitih žitarica osiguravaju vlakna, a sirevi poput fete, kozjeg sira ili mozzarelle pružaju proteine i kalcij. Uparite s maslinama ili cherry rajčicama za dodatni okus.

Pročitajte i ove članke:

• 14-dnevni plan obroka za mediteransku dijetu
• Što se događa tijelu nakon 30 dana mediteranske prehrane?
• 2 tipa prehrane za smanjenje triglicerida i lošeg kolesterola.

• mediteranska prehrana
• međuobroci po mediteranskoj dijeti
• zdravi međuobroci

Učitaj više izvora