Dodaci prehrani odavno više nisu tabu tema ili nešto što se uzima kad su ljudi bolesni. Dapače, dodaci prehrani mogu pomoći kada se na temelju nalaza uvidi nedostatak pojedinih vitamina i minerala. 

Važno je naglasiti kako dodaci prehrani nisu lijekovi, zbog čega ih možemo kupiti i bez recepta te u drugim trgovinama osim ljekarni. Dodaci prehrani se ubrajaju u hranu s ciljem nadopune uobičajene prehrane. 

Iako nije dobro bez konzultacije stručnjaka uzimati dodatke prehrani na svoju ruku, neki dodaci prehrani mogu biti od koristi tijekom ljeta, posebice ako tijekom ljeta ne pazimo na dovoljan unos vlakana, često putujemo ili se nastavljamo baviti jačim fizičkim aktivnostima. 

Donosimo kratak pregled dodataka prehrani koji mogu, s obzirom na potrebe i specifična stanja, biti korisni tijekom ljeta.

Magnezij 

Je li vas ikad tijekom ljetnih sparnih noći uhvatio grč u nozi ili, još gore, u moru tijekom plivanja? Osim navedenog, glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogući su simptomi nedostatka magnezija. 

Kao instant rješenje poslužit će voda obogaćena magnezijem, a onda i dodaci prehrani. No, nije svaki oblik magnezija pogodan za specifična stanja. Tako razlikujemo anorganske i organske oblike magnezija te po bioraspoloživosti, odnosno iskoristivosti u organizmu. 

S obzirom na oblik razlikuju se i u cijeni. Magnezij oksid je najčešći, najjeftiniji i najdostupniji, no sama apsorpcija mu nije najbolja. Dodaje se šumećim tabletama te multivitaminskim tabletama. 

Ako ste fizički aktivniji, redovito trenirate čak i za vrijeme vrućina, magnezij malat bit će dobar odabir zbog svoje velike bioraspoloživosti. Osim navedenog, dobar je oblik magnezija za one koji pate od grčeva. Magnezij je koristan za dobru probavu. 

Postoje i drugi oblici magnezija, a općenito je magnezij važan za živčani i mišićni sustav, stvaranje energije, protiv umora i iscrpljenosti, a ubraja se i u elektrolite, minerale važne za hidrataciju organizma. Elektrolite možemo nadoknaditi izotoničnim napitcima. 

Svakako u svoju prehranu uvrstite namirnice bogate magnezijem kao što su:

• banana
• mahunarke
• sjemenke
• orašasti plodovi
• cjelovite žitarice
• zeleno lisnato povrće.

Pročitajte članak “Koliko magnezija dnevno je potrebno konzumirati?“.

Astaksantin

Astaksantin se ubraja u antioksidanse, što znači da djeluje protiv slobodnih radikala. Ubraja se u skupinu karotenoida. Iznimno je dobar za zdravlje kože, a posebice djeluje kao UV zaštita. To znači da astaksantin štiti od ubrzanog starenja kože i stvaranja bora. 

Ne zaboravimo da je danas sunce iznimno jako zbog oštećenja ozonskog omotača. No, i po našim bakama možemo vidjeti koliko sunce utječe na ubrzano starenje kože. Bake koje su nosile marame imaju mladoliku kožu na mjestima gdje je ista štitila kožu.

Osim kože, astaksantin štiti i oči od UV zračenja i plavog svjetla. U hrani ga možemo pronaći u:

• lososu
• rakovima
• krilu
• algama. 

Beta karoten 

Još jedan biljni pigment, antioksidans koji štiti kožu ljeti, je beta karoten. No, također pomaže kod dobivanja preplanulog tena. Najpoznatiji izvor beta karotena u prehrani je mrkva, stoga se na tržištu nude kozmetički proizvodi za dobivanje preplanulosti upravo na bazi mrkve. 

Bez obzira na to, nemojte se izlagati jakom suncu, a ljeti redovito nanosite kreme sa zaštitnim faktorom te ih obnavljajte tijekom dana. U tijelu se beta karoten pretvara u vitamin A. Riječ je o vitaminu topivom u mastima, a također djeluje kao antioksidans. 

U hrani ćemo lako pronaći beta karoten u voću i povrću narančaste, žute i crvene boje:

• mrkva
• batat
• zeleno lisnato povrće
• dinja
• marelice 
• žuta i crvena paprika
• bundeva
• mango. 

Omega-3 masne kiseline 

Ako ne jedete dovoljno ribe, čak i ljeti, tada je važno nadoknaditi omega-3 masne kiseline koje djeluju protuupalno te štite našu kožu od štetnih sunčevih zraka. Osim toga, pridonose elastičnosti kože i štite je od preranog starenja. 

No, bez obzira na ljeto, osobe koje ne unose dovoljno omega-3 masnih kiselina putem prehrane svakako trebaju razmisliti o dodacima prehrani. U hrani najviše omega-3 masnih kiselina imaju ove namirnice:

• masna riba (losos, skuša, srdele, tuna) i morski plodovi
• lanene sjemenke
• chia sjemenke
• orasi
• laneno ulje. 

Imajte na umu da su omega-3 masne kiseline iz životinjskih namirnica veće bioraspoloživosti, odnosno apsorpcije u odnosu na biljne izvore. Naime, biljni izvori sadrže alfa-linolensku kiselinu (ALA) koja se mora najprije konvertirati u EPA i DHA, pri čemu je ta konverzija niska. 

Pročitajte članak “Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama: Imamo popis!“.

Probiotici 

Probiotici se najčešće uzimaju kod terapije antibiotikom, a riječ je o dobrim bakterijama koje pomažu našoj probavi i zdravlju crijevne flore. Kod nekih probava ljeti ne funkcionira dobro pa pate od nadutosti ili drugih probavnih problema. 

Tijekom putovanja pojedinci mogu patiti od putničkog proljeva ili pak zatvora. Infekcije, začinjena hrana po restoranima ili čak mogućnost nelagode nakon konzumacije određene hrane vani tijekom ljeta mogu poremetiti naš probavni sustav. 

Još jedna bitna stavka jest utjecaj neuravnotežene crijevne flore na raspoloženje i mentalno zdravlje. 

Pročitajte i članke:

• Kada piti vitamine i minerale? Nije svejedno! Nutricionistica donosi sve odgovore
• Minerali koje trebamo u tragovima: Krom, selen i mangan
• Koliko se zdravo hranite? Nutricionistica otkriva kako provjeriti gdje ste po tom pitanju.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• dodaci prehrani za ljeto
• savjeti nutricionistice