Dijabetes je kronična bolest koju često nazivamo šećernom bolešću, a očituje se visokim razinama glukoze, odnosno šećera u krvi. Da bi glukoza kao energija stigla do stanica, potreban je hormon inzulin.

Svima nam je poznato da postoje dva tipa dijabetesa – dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Dijabetes tipa 1 je onaj koji izaziva imunološku reakciju organizma. Točnije, imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin. 

Za razliku od tipa 1, na dijabetes tipa 2 utječemo svojim životnim navikama, posebice prehrambenim navikama. Najčešće se javlja u odrasloj dobi. Kod tipa 2 naše tijelo proizvodi inzulin, ali stanice ne pokazuju adekvatnu reakciju na inzulin. 

Međutim, s vremenom gušterača zaista može smanjiti proizvodnju inzulina. Danas je sve više poznata inzulinska rezistencija koja, ako se ne počne tretirati, može dovesti do dijabetesa tipa 2. 

Poznat je još jedan specifični oblik dijabetesa, a to je gestacijski dijabetes koji se javlja u trudnoći, no nestaje nakon poroda. Međutim, gestacijski dijabetes povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. 

Da sumiramo, na dijabetes tipa 1 nemamo utjecaj, međutim, na inzulinsku rezistenciju i prevenciju dijabetesa tipa 2 itekako možemo utjecati. Promjena životnog stila, pravilna prehrana, kvalitetan san i redovita fizička aktivnost osnove su na kojima treba poraditi. 

Ako ne poboljšamo našu prehranu još dok smo zdravi, a u međuvremenu nastupi dijabetes, tada ćemo biti primorani pozabaviti se prehranom. U skladu s tim, dijabetičari itekako trebaju voditi računa o prehrani adekvatnoj za njihovo stanje. 

Zato je najčešće postavljeno pitanje u vezi dijabetesa “Što smiju jesti dijabetičari?“. Zapravo, prehrana dijabetičara itekako slijedi osnovne principe pravilne prehrane. Zabranjena hrana za dijabetičare uglavnom se odnosi na visoko prerađenu hranu. 

Zabranjena hrana za dijabetičare 

Iako baš i nije najbolje koristiti termine poput “zabranjeno”, dijabetičari ipak moraju voditi računa o vrsti namirnica koje jedu. Pritome posebice trebaju biti na oprezu kad je u pitanju hrana koja naglo i brzo može povećati razinu šećera u krvi. 

Važno je napomenuti da se tzv. zabranjena hrana za dijabetičare prvenstveno odnosi na industrijski proizvedenu, visoko procesuiranu hranu. To je sva ona hrana s dugim rokom trajanja, s velikim popisom sastojaka, s puno soli, šećera te je nutritivno siromašna, a kalorijski najčešće bogata. 

Dodani šećer

Za početak, dijabetičari trebaju izbjegavati industrijski šećer, odnosno dodani šećer. Dodani šećer je onaj koji namirnica prirodno ne sadrži, već je dodan u procesu proizvodnje. Primjerice, dodani šećer sadrže:

• slatkiši (čokolade, keksi, bomboni, sladoled itd.)
• kolači i torte
• pekarski proizvodi, posebice oni sa slatkim punjenjima
• proizvodi od bijelog brašna poput bijelog kruha
• sokovi i gazirana pića
• energetske pločice (često se predstavljaju kao zdrav izbor zbog udjela žitarica, no i dalje sadrže puno šećera). 

Naravno, neke od ovih vrsta hrane mogu se kupiti bez dodanog šećera, odnosno sadrže zamjenu za šećer poput stevije, eritritola i sl. Međutim, to ne znači da jedna čokolada bez šećera, a s umjetnim zaslađivačem ima nužno i manje kalorija. 

Sva procesuirana hrana, bilo da ste zdrava osoba ili osoba s dijabetesom, treba se naći rijetko na meniju i u malim količinama. Idući nepoželjni sastojci hrane su previše dodane soli, odnosno natrija:

• čips, krekeri, slani štapići i grickalice
• razni pekarski proizvodi 
• brza hrana (pizza, hamburger, krumpirići itd.)
• mineralna voda.

Zasićene masti

Visoko procesuirana hrana ne sadrži samo pojedine sastojke poput dodanog šećera ili soli, već itekako dolazi u kombinaciji s mastima, najčešće zasićenima, što znatno povećava energetsku ili kalorijsku vrijednost hrane.

Primjerice, keksi na 100 g sadrže oko 550 kalorija, od čega oko 40 g najčešće otpada na šećer. Na masti otpada oko 30 g, od čega je barem polovica tih masti zasićena. Zasićene masti jesu potrebne našem organizmu, ali ne iz slatkiša. 

Zasićene masti trebamo dobiti iz neprocesuiranih namirnica, poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda, te trebaju biti uravnotežene unosom nezasićenih masti poput hladno prešanih biljnih ulja, ribe i morskih plodova te sjemenki i orašastih plodova. 

Zasićene masti, pogotovo ako nisu uravnotežene s unosom protuupalnih nezasićenih masti poput omega-3 masnih kiselina, djeluju proupalno. Drugim riječima, zasićene masti povećavaju upalne reakcije u organizmu, čime se onda i pogoršava zdravstveno stanje koje imamo ili povećava rizik od novih dijagnoza. 

Alkohol

Pored dodanog šećera, natrija i zasićenih masti, stanje dijabetesa pogoršava i unos alkohola. Alkohol je kaloričan jer sadrži sedam kalorija po gramu alkohola. Po kalorijskoj vrijednosti je odmah iza masti koje sadrže devet kalorija po gramu masti. 

Alkohol nikako nije opcija za dijabetičare, pogotovo ako je riječ o likerima i sličnim slatkim verzijama alkoholnih pića. Posebice je štetno piti alkohol na prazan želudac. 

Voće – da ili ne?

Upravo prethodno nabrojana hrana je ona vrsta hrane na koju treba staviti najveći naglasak (odnosno ono što se podrazumijeva kao “zabranjena hrana za dijabetičare“), ne samo kad je u pitanju prehrana za dijabetičare, već i cjelokupno zdravlje te prevencija metaboličkih bolesti. 

Međutim, najviše je od cjelovitih namirnica “nastradalo” voće zbog udjela šećera. Međutim, voće sadrži prirodno prisutan šećer, a ne dodani šećer. To znači da 100 g voća ima znatno manje šećera od 100 g čokolade. 

No, šećer nije jedini sastojak na kojem se valja zaustaviti kada analiziramo voće u dijabetičkoj prehrani. Voće je nutritivno bogata i nerijetko kalorijski siromašna namirnica. Sadrži vitamine, minerale i vlakna koja snižavaju nagli skok šećera u krvi. No, kod većine voća dominantni sastojak je upravo voda. 

Pročitajte članak “Voće za dijabetičare: Nutricionistica otkriva na što trebate obratiti pozornost i postoji li zabranjeno voće za dijabetičare“.

Najbolja hrana za dijabetičare 

Suprotno navedenom, najbolja hrana za dijabetičare jest ona koja održava stabilnu glikemiju, minimalno je procesuirana te je riječ o cjelovitoj hrani. To je sva ona hrana koju, kada vidimo, tako izgleda i u svojem izvornom obliku.

To znači da dijabetičari smiju jesti ugljikohidrate, ali s naglaskom na složene ugljikohidrate u koje ubrajamo:

• cjelovite žitarice (ječam, heljda, kvinoja, pir, zob itd.)
• škrobno povrće (krumpir, batat, mrkva itd.)
• voće (posebice ono s manjim udjelom šećera poput bobičastog voća, jabuka, agruma i sl.)
• mahunarke (grašak, mahune, grah, slanutak, leća i sl.).

Važno je uključiti i nemasne proteine kao i nemasne mliječne proizvode poput:

• piletine i puretine
• jaja
• jogurta, kefira, zrnatog sira.

Svakako uključite nezasićene masti koje djeluju protuupalno, ponajviše omega-3 masne kiseline. Nezasićene masti nalazimo u:

• raznim sjemenkama (lan, suncokret, bučine sjemenke, chia sjemenke, konopljine sjemenke)
• orašastim plodovima (orasi, bademi, indijski oraščići; važno je da su neslani i neprženi)
• hladnim prešanim uljima (bučino, maslinovo)
• plavoj ribi (skuša, srdela, losos). 

Namirnice kao što su voće i povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi povoljne su za dijabetičare zbog udjela vlakana. Vlakna, osim što pridonose zdravlju probavnog sustava, pomažu u regulaciji šećera u krvi. 

Pored svega, vrlo je važno znati napraviti uravnotežen obrok. To je posebice važno za dijabetičare jer, unatoč tome što jedna namirnica može imati viši glikemijski indeks, on se može sniziti u kombinaciji s namirnicom niskog glikemijskog indeksa. 

Međutim, nije dovoljno gledati samo glikemijski indeks. Bitno je vidjeti i koliki udio vlakana i proteina sadrže namirnice. Primjerice, kuhana kvinoja u kombinaciji s ribom ili mesom te velikom porcijom salate uravnotežen je obrok koji će osigurati stabilnu glikemiju. 

U dijabetičkoj prehrani nikako nije cilj u prehranu dominantno uvrstiti gotove zamjene bez šećera ili ih jesti neograničeno samo zato što je na proizvodu istaknuto da je pogodan za dijabetičare. Takvi proizvodi se uglavnom odnose na slatkiše. 

Pravilna i uravnotežena prehrana prvenstveno bazirana na cjelovitim namirnicama, svakodnevnom unosu vlakana, svježeg voća i povrća, dovoljno proteina i nezasićenih masti i dalje treba biti primaran izbor. 

Pročitajte i ove članke:

• Recepti za dijabetičare: Ugljikohidrati nisu zabranjeni! Imamo jednostavne i fine recepte koji će šećer držati pod kontrolom
• Prehrana trudnica s povišenim šećerom: Liječnik otkriva kako treba izgledati jelovnik za gestacijski dijabetes
• Prirodni lijek za dijabetes: Ovih 10 biljaka koristi se u narodnoj medicini za prirodno snižavanje šećera u krvi.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Imaju slične simptome, ali ...

Pet zdravstvenih stanja koja imitiraju reumatoidni artritis

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• najbolja hrana za dijabetičare
• što smiju jesti dijabetičari
• zabranjena hrana za dijabetičare