Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji utječe na kretanje, a nerijetko počinje drhtanjem u jednoj ruci poznatim kao tremor. Zasad se Parkinsonova bolest kontrolira farmakološki, a moguća je i operacija kako bi se regulirao određeni dio mozga.

No, kao i kod svake bolesti, važno je voditi računa o zdravoj prehrani i prilagođenoj suplementaciji. Iako zdrava prehrana neće izliječiti Parkinsonovu bolest, itekako je bitna za opće zdravlje i sprječavanje malnutricije koja može pogoršati simptome.

Ono što je posebno važno reći jest da Parkinsonova bolest može utjecati na nešto kraći životni vijek, ali područja na koja možemo utjecati što može utjecati na kvalitetu i duljinu života su redovito kretanje, pravilna prehrana i prestanak štetnih navika poput pušenja.

Prepoznavanje simptoma Parkinsonove bolesti ne uključuje samo tremor, već su tu i simptomi za koje ne bismo pomislili da to jesu poput problema sa spavanjem ili promjene u rukopisu.

Ako smatrate da se nema smisla hraniti zdravo kad već bolujete od neizlječive bolesti, to ne znači da vas Parkinsonova bolest štiti od drugih bolesti i poremećaja nastalih zbog nezdravog načina života.

Štoviše, prehrana kod Parkinsonove bolesti promatra se s fokusom na individualno prilagođen unos proteina, mediteransku prehranu i sprječavanje konstipacije.

Prehrana kod Parkinsonove bolesti

Kao što smo već spomenuli, mediteranska prehrana, koja se ujedno i smatra najzdravijom na svijetu, preporučuje se kod Parkinsonove bolesti.

Razlog je taj što takva prehrana obiluje vlaknima koja sprječavaju konstipaciju, omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju upale te je ovaj tip prehrane bogat antioksidansima.

Osim prehrane, osobe koje boluju od ove bolesti trebaju se redovito hidrirati, odnosno tijekom cijelog dana piti vodu u malim gutljajima, stoga je navika nošenja boce vode sa sobom nešto što će u tome pomoći. To posebno vrijedi za osobe starije dobi koje često zaborave piti dovoljno vode.

Što se tiče mediteranske prehrane koja se povezuje s neuroprotektivnim učinkom zahvaljujući namirnicama bogatim nutrijentima koje smanjuju upalu, preporučuje se više manjih obroka dnevno u približno isto vrijeme kako bi postojala jasna struktura obroka.

Ono što je posebno važno jest interakcija proteina i lijeka levodope koji se smatra standardom u liječenju Parkinsonove bolesti. Naime, aminokiseline iz proteina se zajedno s levodopom natječu za transport preko crijevne stijenke i krvno-moždane barijere što utječe na učinkovitost terapije.

Stoga je važno dobro raspodijeliti proteine tijekom dana pa se najveći unos proteina preporučuje u večernjem obroku, a manji tijekom dana. Nadalje, konstipacija se često vezuje uz Parkinsonovu bolest kao nemotorički simptom, ali u tome će pomoći namirnice bogate vlaknima i dovoljan unos vode.

Temelj prehrane treba biti povrće i to po mogućnosti u svakom obroku ili barem u glavnim obrocima. Važno je unositi raznoliko povrće po boji i vrsti, od zelenog lisnatog do kupusnjača. Upravo povrće daje glavninu vlakana i antioksidansa. Tome se pridružuju i barem dvije porcije raznog voća dnevno.

Kao podrška stabilnoj energiji jedite cjelovite izvore ugljikohidrata kao što su čiste zobene ili pirove pahuljice, kvinoja, heljda, integralna riža, mahunarke poput slanutka, graška, graha i leće.

Masti su, pak, ključne za mozak i hormone, pri čemu je primarni izbor svakako maslinovo ulje, ali dodajte i nepržene i neslane orašaste plodove i sjemenke te masnu ribu poput lososa, skuše i sardina.

S druge strane, izbjegavajte ili svedite na minimum proupalnu hranu poput slatkiša, pržene hrane, alkohola i zasićenih masti. Imajte na umu da, primjerice, kokosovo ulje sadrži najvećim dijelom zasićene masti.

Dodani šećer, jednostavni ugljikohidrati poput pekarskih proizvoda i grickalice nisu prihvatljive ni općenito u pretjeranim količinama.

Ako lijek uzimate prije doručka, obično 30 – 60 minuta ranije, nakon toga slijedi doručak koji nije bogat proteinima, ali jest vlaknima. Zobene pahuljice s nekoliko komada orašastih plodova, borovnicama i chia sjemenkama u biljnom napitku bez dodanog šećera bit će dobar izbor.

Zdrave masti dobivamo iz chia sjemenki i orašastih plodova poput oraha, vlakna iz istih namirnica, uključujući i borovnice te zobene pahuljice, a antioksidanse nam pružaju gotove sve namirnice u većoj ili manjoj količini. Za međuobrok pojedite komad voća i 10 – 15 badema.

Za ručak pojedite manju količinu mahunarki po izboru uz raznovrsno povrće te krumpir ili neku žitaricu po izboru s maslinovim uljem. Iako bi prema principima pravilne prehrane ovdje trebalo nadomjestiti proteine, podsjetimo, zbog lijeka unos proteina je i dalje niži budući da se lijek uzima više puta dnevno.

Za popodnevni međuobrok birajte opet komad voća, a večera je prilika za nadomjestak proteina budući da su oni i najvažniji makronutrijent. Odaberite meso poput puretine ili piletine, losos, u kombinaciji sa zdjelicom miksa salate s maslinovim uljem te pečenim batatom ili kvinojom.

Prije spavanja, prema potrebi, možete popiti kefir ili jogurt ili još neki proteinski snack. Ne zaboravite kroz dan na redovan unos vode, a svoju razinu hidracije pratite po boji urina koja treba biti svjetložute boje. No, imajte na umu da voda u WC-u razrijedi boju urina za 1 – 2 nijanse.

Dakle, ključne smjernice kod prehrane u vezi Parkinsonove bolesti jest raspored proteina kroz dan, dovoljan i redovit unos vode, kao i vlakana, sprječavanje konstipacije i pothranjenosti te individualna prilagodba količine proteina.

Dodaci prehrani kod Parkinsonove bolesti

Dodaci prehrani, baš kao i kod generalne zdrave prehrane, mogu biti potpora, ali ne i zamjena za lijek ili način liječenja bolesti. Savjeti za dodatke prehrani kod Parkinsona su slični kao i za većinu ljudi, s kojim dodatkom prehrani više.

Tako je važno provjeriti status vitamina D i sukladno tome prilagoditi suplementaciju.

Ako se utvrdi manjak, liječnik će propisati terapijske doze, najčešće vitamin D u dozi od oko 20.000 IU u obliku ampula koja se uzima na tjednoj bazi, a kod održavanja statusa vitamina D bit će dobar izbor vitamin D3 s oko 2.000 IU u slobodnoj prodaji.

Uzimanje dodataka vitamina D uzmite u obzir tek nakon njegove provjere, ako se izlažete vrlo rijetko suncu i ako ste starija osoba.

Nadalje, vitamini B skupine podrška su živčanom sustavu, djeluju preventivno na neuropatiju, ali i reguliraju homocistein koji može biti povećan uslijed primjene lijeka.

Uzimanje B kompleksa ima opet smisla kod starijih osoba i kod povišene razine homocisteina. Ako ste vegan, a bolujete od Parkinsonove bolesti, tada svakako uzimajte vitamin B12, a prema potrebi i druge vitamine B skupine, odnosno B kompleks.

Omega-3 masne kiseline već su standard kada govorimo o dodacima prehrani. Ovdje je važno da uzimate dobar omjer EPA-e i DHA-e, provjerene i visoko pročišćene omega-3 i u dozi prema savjetu stručne osobe.

U slučaju kronične konstipacije, nadutosti i probavnih smetnji probiotici mogu biti od pomoći. Opet, prije uzimanja na svoju ruku, odaberite soj prilagođen vašem stanju. Za kraj ponegdje možete pronaći savjet u vezi uzimanja koenzima Q10.

Međutim, zasad nema dokazane koristi od ovoga suplementa u vezi Parkinsonove bolesti, točnije dosadašnja istraživanja nisu potvrdila teorijsku korist kod oboljelih. Uzmite savjete i smjernice uz ovoga članka kao orijentir, a za bilo kakvu primjenu preporuka je posavjetovati se s nutricionistom i liječnikom.

Pročitajte i ove članke:

• Kako su povezani kofein i Parkinsonova bolest?
• Prirodni lijek za Parkinsonovu bolest: Koje su mogućnosti?
• “Parkinsonovu bolest stvorio je čovjek, a tragedija je u tome što mi to čak ni ne pokušavamo spriječiti”.

• dodaci prehrani kod Parkinsonove bolesti
• prehrana kod Parkinsonove bolesti