Parkinsonova bolest nije smrtonosna sama po sebi, ali može smanjiti očekivani životni vijek zbog komplikacija poput aspiracijske pneumonije ili padova.

Na životni vijek osoba s Parkinsonovom bolešću utječe niz faktora, uključujući dob pri dijagnozi i vrstu bolesti. Kod nekih osoba to može značiti značajan gubitak godina života, dok drugi mogu doživjeti prosječan ili gotovo normalan životni vijek.

Kada su u pitanju Parkinsonova bolest i životni vijek, evo što možete očekivati.

Parkinsonova bolest – životni vijek

Istraživanja pokazuju da Parkinsonova bolest može skratiti životni vijek, no rezultati su različiti – neka istraživanja ukazuju na veći utjecaj, dok su druga manje pesimistična.

Jedna od najopsežnijih studija iz 2020. godine je analizirala podatke iz stvarnog života, prateći odrasle osobe tijekom 12 godina. Od 12.789 ispitanika njih 279 razvilo je simptome Parkinsonove bolesti.

Nakon usporedbe osoba s Parkinsonovom bolešću i bez nje, uzimajući u obzir spol, dob, prisutnost demencije, rak i srčane bolesti, rezultati su pokazali sljedeće:

• u dobi od 65 godina Parkinsonova bolest može skratiti životni vijek za 6,7 godina
• kod osoba koje dožive 85 godina, smanjenje očekivanog životnog vijeka je samo 1,2 godine.

Parkinsonova bolest – smrtnost

Godine 1967. prosječno trajanje života nakon dijagnoze Parkinsonove bolesti bilo je manje od 10 godina. Danas je produljeno za oko 55 %, na više od 14,5 godina.

Aspiracijska pneumonija

Ova infekcija pluća nastaje zbog udisanja hrane ili tekućine i jedan je od glavnih uzroka smrtnosti kod osoba s Parkinsonovom bolešću. Rizik je povećan zbog disfagije (poteškoća s gutanjem), koja pogađa više od 80 % oboljelih, osobito u kasnijim fazama bolesti.

Prema nekim istraživanjima, do 70 % ranih smrti povezanih s Parkinsonovom bolešću može se pripisati aspiracijskoj pneumoniji.

Demencija

Demencija se javlja kod čak 80 % osoba s Parkinsonovom bolešću i značajno utječe na sposobnost donošenja odluka i komunikacije s njegovateljima. Zato se neki inače izlječivi problemi, poput upale pluća ili infekcije mokraćnog sustava, mogu neprimijećeno razviti u ozbiljne, po život opasne komplikacije.

Padovi

Padovi su česti kod osoba s Parkinsonovom bolešću, a polovica ih završava ozbiljnim ozljedama. Rizik je veći kod osoba s demencijom, posebno kada se izgube ili se ne mogu sigurno kretati po neravnim površinama.

Starije osobe bez Parkinsonove bolesti koje dožive prijelom kuka nakon pada imaju 25 % šanse da preminu unutar godinu dana, što dodatno pokazuje ozbiljnost ovih ozljeda.

Faktori koji utječu na životni vijek

Kada je u pitanju Parkinsonova bolest, životni vijek ovisi o nekoliko faktora.

Dob dijagnoze

Općenito, što je osoba mlađa u trenutku dijagnoze, to je veći rizik od skraćenog životnog vijeka. Jedna studija iz 2020. godine je iznjedrila prosječne preostale godine života nakon dijagnoze:

• osobe 20 – 39 godina – 36,5 godina
• osobe 40 – 49 godina – 26,2 godine
• osobe 50 – 59 godina – 21,1 godina
• osobe 60 – 69 godina – 15,2 godine
• osobe 70 – 79 godina – 11,4 godine
• osobe starije od 80 godina – 8,5 godina.

Iako osobe s ranom pojavom Parkinsonove bolesti imaju dulje preostale godine života nakon dijagnoze, njihov ukupni životni vijek često je kraći nego kod osoba koje razviju bolest u starijoj dobi.

Podtip bolesti

Postoje tri podtipa Parkinsonove bolesti – blagi, umjereni i teži oblik. Osobe s blažim oblikom imaju duži očekivani životni vijek od onih s težim oblikom bolesti.

Studija iz 2017. godine je pokazala da prosječan životni vijek ovisi o tipu Parkinsonove bolesti:

• blagi oblik – 20,2 godine
• umjereni oblik – 13,1 godina
• teški oblik – 8,1 godina.

Napredovanje bolesti

Parkinsonova bolest napreduje kroz pet stadija, pri čemu su prvi i drugi stadij blagi, treći umjeren, a četvrti i peti teški.

Napredovanje kroz stadije u prosjeku traje 13 godina, iako neki ljudi napreduju brže, a kod drugih bolest napreduje sporije.

Parkinsonova bolest i atipični parkinsonizam

Atipični parkinsonizam obuhvaća stanja poput demencije s Lewyjevim tjelešcima ili multiplu sustavnu atrofiju, koja imaju slične simptome Parkinsonove bolesti, ali slabije reagiraju na liječenje levodopom.

Studija iz 2016. godine je pokazala da osobe s atipičnim parkinsonizmom imaju kraći životni vijek nakon dijagnoze:

• Parkinsonova bolest – 7,8 godina
• atipični parkinsonizam – 2,7 godina

Unutar tri godine od dijagnoze 46 % osoba s atipičnim parkinsonizmom je preminulo, dok je kod osoba s Parkinsonovom bolešću ta brojka bila 21 %.

Kako poboljšati životni vijek?

Iako se neki faktori ne mogu promijeniti, postoje stvari koje osobe s Parkinsonovom bolešću mogu učiniti kako bi poboljšale svoje zdravlje:

• pravilna prehrana – prehrana bogata vlaknima iz svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki može smanjiti rizik od srčanih bolesti i spriječiti zatvor, čest kod osoba s Parkinsonovom bolešću
• redovita tjelesna aktivnost – iako Parkinsonova bolest može otežati kretanje, važno je uključiti vježbe koje podižu puls, jačaju mišiće i poboljšavaju ravnotežu
• prestanak pušenja – iako postoje izvještaji da nikotin može privremeno ublažiti ukočenost i tremor, dugoročno pušenje povećava rizik od bolesti srca i pluća; prestanak pušenja može značajno poboljšati zdravlje i produljiti život.

Pročitajte i ove članke:

• Parkinsonova bolest: Drhtanje, usporeno kretanje i ukočenost mišića samo su neki od simptoma! Otkrijte što je uzrokuje i koje su posljedice
• Kako nastaje Parkinsonova bolest? Psihologinja otkriva glavni uzrok
• Je li Parkinsonova bolest nasljedna? Evo što trebate znati.

• parkinsonova bolest smrtnost
• parkinsonova bolest životni vijek

Učitaj više izvora