Kao starija osoba ili njegovatelj starijeg roditelja možda ste poduzeli sve potrebne mjere kako biste spriječili padove, od nošenja sigurne obuće do održavanja tjelesne kondicije.

Ipak, unatoč tim naporima, došlo je do pada koji je rezultirao prijelomom kuka. Kada vas liječnik u hitnoj službi pita što je uzrokovalo pad, ostali ste zbunjeni jer nije bilo prepreka ni tipičnih uvjeta koji su obično povezani s padovima. To je zbunjujuća situacija koja treba objašnjenje.

Zastrašujuća statistika

Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, više od 25 % odraslih osoba starijih od 65 godina doživjet će pad ove godine, a 3,5 milijuna njih zahtijevat će liječenje u hitnoj službi.

Kako starite, vjerojatnost da ćete posjetiti ambulantu raste. Da stvar bude još gora, padovi su vodeći uzrok smrti povezane s ozljedama među odraslima starijim od 65 godina, a učestalost ozbiljnih padova raste.

Zašto ljudi padaju?

Nacionalni institut za starenje SAD-a nudi opsežan popis više od 20 uzroka ozbiljnih padova, među kojima su česti faktori kao što su slaba mišićna snaga, prepreke u okolini, interakcije lijekova i loš vid.

U znanosti uvijek tražimo teoriju koja može objasniti više događaja. Kada je riječ o padovima, trebamo li svaki od više od 20 uzroka smatrati posebnim faktorom ili postoji zajednička poveznica koja ih sve ili mnoge povezuje?

U svojem radu sa starijim osobama, uz osobno iskustvo kao osobe u ranim fazama Parkinsonove bolesti, Stan A. Goldberg, profesor emeritus na Državnom sveučilištu San Francisco i autor na portalu Psychology Today, vjeruje da ključni faktor predstavlja ometanje automatskih ponašanja.

Što su automatska ponašanja?

Mnogi od naših svakodnevnih fizičkih postupaka su automatski, što znači da zahtijevaju minimalno svjesno razmišljanje. Procjenjuje se da je oko 40 – 50 % naših ponašanja automatsko. Ova ponašanja uključuju niz malih pokreta koji, s vremenom, postaju rutinski i mogu se izvoditi s minimalnim mentalnim naporom.

Hodanje je izvrstan primjer. Većina ljudi hoda od djetinjstva i ponavljaju taj postupak milijune puta. Unatoč složenoj koordinaciji potrebnoj za hodanje, malo ljudi svjesno razmišlja o svakom koraku, kao što je ustajanje, podizanje noge ili stavljanje stopala na tlo. Ipak, ove radnje izvodimo tisuće puta dnevno bez aktivnog razmišljanja o njima.

Kako se stvaraju automatska ponašanja?

Ponovnim izvođenjem ponašanja ono postaje automatsko. Poznati primjer je navika. Broj ponavljanja koji je potreban da bi ponašanje postalo automatsko može varirati.

Primjerice, kako navodi Goldberg, košarkaš Steph Curry prije svake utakmice izvede barem 500 šuteva. Goldberg je, kada mu je prvi puta dijagnosticirana Parkinsonova bolest, morao poduzeti više od 50.000 koraka tijekom tri mjeseca kako bi naučio trčati bez da “vuče” noge.

Svaki put kada se ponašanje ponovi, mozak jača pamćenje obrasca pokreta. S vremenom radnja postaje toliko usađena da za nju nije potrebno mnogo svjesnog razmišljanja. Ponekad samo inicijalni pokret može pokrenuti cijeli niz, poput prve note u pjesmi koju ste zapamtili.

Drugi automatski postupci uključuju hodanje, trčanje ili uzimanje predmeta. Kako djeca uče hodati, njihovi pokreti postaju precizniji i fluidniji kroz ponavljanje, slično kao slojevi boje na kući koji s vremenom postaju intenzivniji.

Mozak vjerojatno “grupira” povezane informacije, poput koraka u hodanju, u jedan obrazac. Kada morate hodati, mozak pristupa “obrascu hodanja” i šalje signal kroz živce da izvrši pokret.

Što se događa kada su automatska ponašanja ometena?

Mozak treba oko 0,4 milisekunde da pošalje signale do stopala i nogu – gotovo instantan prijenos. No, što se događa ako se taj signal odgodi? Primjerice, ako vam preko puta pretrči razigrana štenad, vaš obrazac hodanja možda neće odmah prestati zbog malog kašnjenja u prijenosu signala. To može dovesti do pada, kao što se dogodilo Goldbergu kada je poderao medijalni meniskus.

Dok se oporavljao, proveo je neformalnu anketu među starijim osobama koje su nedavno pale. Činilo se da mnogi od njih nisu uspjeli odmah zaustaviti svoje pokrete ili prilagoditi se promjenama u okolini. Primjerice, nisu shvatili da moraju usporiti jer je prednji dio mase prestao hodati, što je uzrokovalo spoticanje i padanje. 

Pročitajte i ove članke:

• Jedna od četiri osobe godišnje završi na hitnoj zbog pada! Evo kako možete značajno smanjiti rizik
• Za procjenu kako starite pokušajte stajati na jednoj nozi!
• Vježbe za umirovljenike: Nikad nije prekasno za fizičku aktivnost! Ove vježbe doprinose tjelesnom i mentalnom zdravlju.

• automatska ponašanja
• pad opasan po život

Učitaj više izvora