Je li Parkinsonova bolest nasljedna? Evo što trebate znati
- Budite prvi i komentirajte!
 - 2 min čitanja
 
					
				Ako se pitate je li Parkinsonova bolest nasljedna, trebate znati da nastaje zbog kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Može biti obiteljska, s nasljednom poveznicom, ili idiopatska, bez jasnog uzroka. Većina slučajeva je idiopatska i javlja se nakon 60. godine života.
Međutim, 10 – 15 % slučajeva ima obiteljsku povijest bolesti, a često se pojavljuje ranije, između 21. – 50. godine. Juvenilni Parkinson, rjeđi oblik, javlja se prije 21. godine. Rana pojava Parkinsonove bolesti povezana je s obiteljskom poviješću u 20 – 30 % slučajeva, u usporedbi s 10 – 15 % kod kasne pojave.
Parkinsonova bolest – nasljednost
Genetske mutacije mogu povećati rizik od Parkinsonove bolesti u različitom stupnju, no njihovo prisustvo ne jamči razvoj bolesti. Specifični geni povezani su s obiteljskim, ranopojavnim i idiopatskim Parkinsonom.
Ova otkrića pridonose boljem razumijevanju nasljeđivanja, progresije i potencijalne prevencije Parkinsonove bolesti.
Ključni geni povezani s Parkinsonovom bolešću su:
- SNCA – povezan s ranom pojavom bolesti, kodira alfa-sinuklein, protein koji formira štetne nakupine u mozgu
 - LRRK2 – mutacije u ovom genu uzrokuju 1 – 2 % slučajeva, a češće se javljaju kod Aškenazi Židova i Sjevernoafričkih Berbera
 - PARK2 – povećava rizik za ranu pojavu Parkinsonove bolesti, često kod osoba u 20-ima ili 30-ima
 - PARK7 i PINK1 – oba su povezana s ranopojavnim i obiteljskim Parkinsonom te doprinose zaštiti stanica i razgradnji otpada
 - GBA1 – najčešći genetski čimbenik rizika, prisutan u 5 – 15 % slučajeva, utječe na pojavu, progresiju i težinu bolesti.
 
Vrste genetskog nasljeđivanja su sljedeće:
- izravno nasljeđivanje – mutacije u genima kao što su SNCA, LRRK2, PARK7, PINK1 i PRKN izravno povećavaju rizik od Parkinsonove bolesti
 - neizravno nasljeđivanje – određene mutacije, poput onih u genu GBA1, povećavaju rizik, ali ne moraju nužno dovesti do bolesti; npr. mutacija GBA1 povećava vjerojatnost Parkinsonove bolesti 20 – 30 puta, ali ne jamči njezinu pojavu.
 

Epigenetski i okolišni utjecaji
Nisu sve genetske promjene nasljedne. Epigenetske promjene – modifikacije aktivnosti gena izazvane okolišnim čimbenicima – također mogu pridonijeti razvoju Parkinsonove bolesti. Toksini poput pesticida, herbicida i industrijskih zagađivača poznati su kao čimbenici koji utječu na te promjene.
Okolišni čimbenici koji mogu povećati rizik od Parkinsonove bolesti uključuju:
- izloženost pesticidima i herbicidima
 - kemijska bojna sredstva
 - otapala poput trikloretilena
 - ponavljane ozljede glave
 - zagađenje zraka i industrijske toksine.
 
Genetsko testiranje i upravljanje rizikom
Testiranje na genetske mutacije povezane s Parkinsonovom bolešću može pružiti uvid, ali i izazvati zabrinutost.
Samo u 10 – 15 % slučajeva je Parkinsonova bolest nasljedna, a pozitivan genetski test ne znači da će se simptomi sigurno razviti. Savjetovanje s genetskim stručnjakom može pomoći u tumačenju rezultata i istraživanju preventivnih strategija, poput vježbanja, koje može smanjiti rizik.
Parkinsonova bolest – nasljedna, ali ne mora biti
Iako neki pojedinci nasljeđuju genetske mutacije koje povećavaju rizik od Parkinsonove bolesti, većina slučajeva nema poznatu obiteljsku povijest. Nasljeđivanje mutacija u određenim genima (npr. SNCA ili LRRK2) od jednog roditelja može povećati rizik od razvoja bolesti do 30 %.
Mutacije u genima PARK7, PINK1 ili PRKN zahtijevaju dvije kopije, pri čemu oba roditelja moraju biti nositelji. Važno je napomenuti da, čak i uz genetske promjene, mnogi pojedinci nikada neće razviti Parkinsonovu bolest.
Razumijevanje genetskih i okolišnih čimbenika Parkinsonove bolesti ključno je za njezinu prevenciju, upravljanje i razvoj potencijalnih tretmana.
Pročitajte i ove članke:
- Parkinsonova bolest: Drhtanje, usporeno kretanje i ukočenost mišića samo su neki od simptoma! Otkrijte što je uzrokuje i koje su posljedice
 - Kako nastaje Parkinsonova bolest? Psihologinja otkriva glavni uzrok
 - Napravljen revolucionaran i bezbolan test pomoću kojeg se može dijagnosticirati Parkinsonova bolest u svega 3 minute.
 
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
	
	7 namirnica bogatih proteinima koje žene starije od 50 godina trebaju jesti svaki tjedan
- Tomislav Stanić
 - 2 min čitanja
 
- Brazier, Y. (2024). Is Parkinson’s Disease Hereditary? Everyday Health.
 - Causes-Parkinson’s disease. (2022). NHS.
 - The Genetic Link to Parkinson’s Disease. Johns Hopkins Medicine.