Kada putevi našeg probavnog ili mokraćnog sustava ne mogu normalnim putem izbacivati sadržaj van tijela, tada se pristupa stvaranju kirurškog otvora stome na trbušnoj stijenci. Tako se stoma koja izlazi iz debelog crijeva naziva kolostoma, ona iz tankog crijeva ileostoma, a iz mokraćovoda urostoma.

Stoma nema mišiće koji kontroliraju pražnjenje sadržaja, pa stoga osobe koriste vrećice za prikupljanje urina ili stolice. Postoje brojni uzroci zašto bi osobe imale potrebe za kirurškom stomom, a neki od njih su ozljede i upalne bolesti crijeva, karcinom, teške infekcije i sl.

Nažalost, iako stoma spašava život, s njome nije lako živjeti jer će utjecati na samopouzdanje i sliku o sebi. Također, moguće su promjene u probavi i apsorpciji, a može se javiti i preosjetljivost na određene namirnice.

U skladu s tim organiziraju se javnozdravstvene akcije i edukacije kako bi se podigla svijest o životu sa stomom i razumijevanjem bolesnika.

U nastavku otkrijte kako izgleda prehrana bolesnika sa stomom.

Stoma – prehrana

Odmah na početku treba razjasniti kako nema univerzalne dijete za osobe sa stomom. Ponekad će liječnik reći da se može sve jesti, no osobe koje imaju stomu ubrzo će vidjeti koje namirnice im odgovaraju, a koje ne. Prehrana kod stome uzima u obzir nekoliko bitnih stvari:

• osigurati dovoljno energije i svih makronutrijenata
• osigurati adekvatnu razinu hidratacije i elektrolita
• spriječiti zatvor, dijareju i nadutost
• smanjiti plinove
• prehranom održavati normalnu tjelesnu težinu.

Isto tako, kada osobe tek idu na operaciju kako bi im se formirala stoma, u prva dva tjedna prehrana bi trebala biti blaga s lako probavljivim namirnicama. Uglavnom se radi o namirnicama poput bijele riže i bijelog kruha, pire krumpira, kuhanog povrća bez ljuski, bistrih sokova.

Nakon što prođe otprilike dva tjedna od operacije, iduća dva tjedna uvode se jedna po jedna namirnica kako bi se pratila reakcija stome i moguća intolerancija. Vlakna se pažljivo doziraju i prati reakcija, posebice od ileostome.

Ono što svakako može pomoći jest pisanje dnevnika prehrane kako bi se lakše utvrdilo koje potencijalne namirnice izazivaju probleme. Dugoročno je prehrana fleksibilna i prilagodljiva svakoj osobi s obzirom na reakcije tijela i stome.

Prehrana bolesnika sa stomom – što dalje?

Nadalje, prehrana bolesnika sa stomom može se zajednički svesti u kategoriju namirnica koje većina dobro podnosi i namirnice koje su češće prepoznate kao intolerantne. Namirnice koje se dobro podnose su:

• kuhani bijeli krumpir, riža i tjestenina
• bijeli kruh
• piletina, puretina
• riba
• jaja
• tofu
• blago kuhano povrće poput tikvica i mrkve
• voće bez kore
• pečena jabuka
• kompot od breskve
• blagi čajevi
• izotonična pića (s elektrolitima).

S druge strane, namirnice koje mogu pojačati nadutost i neugodne mirise stolice su:

• češnjak i luk
• grah i općenito mahunarke
• rakovi
• gljive
• žvakaće gume
• mesne prerađevine, posebice dimljene
• dimljeni riblji proizvodi
• jaki začini.

Kod nadutosti mogu pomoći ove namirnice i tekućine:

• plodovi i sok od brusnice i borovnice
• kim i njegovi proizvodi (ulje, čaj)
• bosiljak
• lovor
• jogurt
• čaj od komorača i anisa.

Osim navedenog, brusnice i borovnice, uz peršin, zelenu salatu, đumbir, sok naranče i rajčice smanjuju neugodne mirise. Od začina je najbolje koristiti one prirodne i mediteranske, kao što su ružmarin, bosiljak i majčina dušica.

Vrlo je važno osigurati dovoljno količine vode kroz dan, barem dvije litre, čak i tri, a osim vode mogu se piti negazirana mineralna voda, biljni čajevi, blage i ne preslane riblje i povrtne juhe. Ako se masti lošije probavljaju, mogući su dodaci prehrani MCT.

Prehrana kod stome i mogući problemi

Kada nastupi iritacija, važno je izbjegavati jake začine, citrusno i bobičasto voće, rajčicu i ukiseljeno povrće. Kao što vidimo, sve su ovo inače poželjne namirnice, ali kada područje oko stome previše iritira, smanjuje se njihova konzumacija.

Ovisno o stanju, osobe koje imaju stomu mogu imati problema s adekvatnom razinom kalija, pa je svakako poželjno, koliko je to moguće, konzumirati banane, sušene marelice, dinje, krumpir ili rajčicu. Svu hranu koja se jede treba pažljivo i dobro sažvakati.

Neki drugi suplementi koje može preporučiti liječnik ili nutricionist su vitamin D, magnezij, probiotici, multivitamini, željezo, vitamin B12 i kalcij. U suštini, uz pomoć dnevnika prehrane i praćenjem područja oko stome svaka osoba će prilagoditi svoju prehranu.

Kako svi volimo uživati u hrani i družiti se s dragim ljudima, osobe koje imaju stomu mogu povremeno uživati u brzoj hrani i slatkišima, no opet je sve individualno. Manje količine takve hrane i ne na prazan želudac su neki od savjeta kako jesti takvu hranu.

Pročitajte i ove članke:

• Kolostoma i ileostoma: Kad se postavljaju i kako se njeguju?
• “Bez moje stome danas ne bi bilo ni mene!”: Svojim portalom širi svijest o stomi i upalnim bolestima crijeva na temelju vlastitih iskustava
• Znanstvenici pronašli terapiju koja bi mogla uvelike pomoći osobama koje pate od upalnih bolesti crijeva.

• prehrana bolesnika sa stomom
• prehrana kod stome
• stoma - prehrana