Bosiljak je biljka koja se često koristi u kulinarske svrhe, a najbolji je kad je svjež. Uzgoj bosiljka nije zahtjevan i može vam poboljšati okus gotovo svakog jela. Koristi se i u medicinske svrhe za smirenje. Više o tome kako uzgojiti ovu aromatičnu biljku saznajte u nastavku.

Bosiljak – vrste

Postoji više od 60 vrsta bosiljka koje možete uzgojiti. Razlikuju se po izgledu, okusu, a ponekad i po načinu uzgoja. Većina vrsta bosiljka je zelene boje, iako postoje i vrste koje su ljubičaste i crvene boje.

Neke od poznatijih vrsta bosiljka koje se uzgajaju su sljedeće:

• slatki bosiljak – ova vrsta bosiljka najrasprostranjenija je u kulinarstvu, klasičnog je izgleda, slatkog okusa i često se koristi u talijanskoj kuhinji
• bosiljak Genovese – također je jedna od najpopularnijih vrsta i pogodna za pripremu pesta zbog blago slatkastog okusa, jedna je od većih vrsta s listovima dugim oko šest centimetara, razlikuje se od slatkog bosiljka jer ima šiljastije i plosnatije listove koji su aromatičniji
• sveti bosiljak (Tulsi) – velika primjena ove vrste bosiljka je u Indiji za medicinske svrhe, u kulinarske svrhe se smatra boljim kad je kuhan jer sirov ima blago gorki okus
• Thai bosiljak – okusom podsjeća na anis i metvicu, a popularan je u azijskoj kuhinji, ima manje i tamnije listove.

Postoje i različite vrste bosiljka koje imaju arome, npr. bosiljak s aromom limuna (lat. basilicum citriodorum) ili s aromom cimeta (lat. ocimum basilicum).

Bosiljak – uzgoj u teglici

Sjemenke ili mlade biljke bosiljka najbolje je posaditi prije velikih vrućina, sredinom ili krajem proljeća. Sjemenke zakopajte u vlažnu zemlju, na otprilike pet milimetara dubine.

Novu sadnicu bosiljka možete uzgojiti i pomoću već zrele biljke. Potrebno je odrezati 10 cm dijela zrelog bosiljka koji još nije procvao i staviti ga u vodu. Nakon tjedan dana pustit će korijenje i možete ga presaditi u teglicu.

Ako uzgajate više biljaka bosiljka zajedno u teglici ili vrtu, neka između bude 30 – 40 cm razmaka. Bosiljak možete posaditi i u vrtu sa sadnicama rajčice ili peršina.

Možete ga presaditi u veću teglicu ili u vrt kada naraste oko osam centimetara.

Briga za bosiljak

Bosiljak nije zahtjevna biljka za brigu, ali postoji par stvari na koje treba obratiti pozornost.

Ako sadite bosiljak u teglici, važno je da teglica ima dobru odvodnju. Teglicu je najbolje smjestiti blizu prozora gdje će dobivati puno sunčevih zraka (ali ne preblizu kako se ne bi osušio). Biljka bosiljka voli toplu klimu i oko šest sati sunca dnevno. Najniža temperatura koju većina vrsta bosiljka tolerira je oko 10 °C.  

Bosiljak zalijevajte tek onda kada primijetite da je zemlja suha. Izbjegavajte polijevanje listova i zalijevajte biljku što bliže dnu stabljike. U vrijeme ekstremnih vrućina bosiljak možete zalijevati i svaki dan.

Preporučuje se gnojiti zemlju jednom mjesečno ako uzgajate bosiljak u zatvorenom prostoru. Važno je jedino izbjegavati gnojenje ako su temperature ispod 16 °C. Bosiljak voli bogatu zemlju koja ima dobru odvodnju.

Kako rezati bosiljak?

Važno je znati i kako trgati bosiljak ako želite da biljka nastavi rasti. Nemojte trgati listove dok ih nema puno i nemojte odrezati sve listove odjednom. Nikada nemojte ukloniti više od 2/3 listova odjednom.

Listove možete rezati kada biljka ima barem šest listova i kada je narasla 15 – 20 cm. Najbolje je rezati novije listove s vrha kako bi osigurali rast novih listova.

Odrežite listove škarama kada ih budete trebali jer se brzo suše nakon rezanja. Listove možete i osušiti i usitniti kako bi ih kasnije mogli dodati u razna jela ili zamrznuti.

Kada bosiljak počne proizvoditi cvjetove, možete redovito rezati listove kako biste potaknuli rast novih listova i dobili bogatu biljku bosiljka. Cvjetove ostavite za pčelice, a sjemenke možete prikupiti za nove sadnice. Možete i rezati cvjetove (također su jestivi) kako biste još više potaknuli rast listova.

Bosiljak – upotreba

Najčešće se koristi u prehrambene svrhe, ali poznat je i po primjeni u ayurvedskoj medicini.

Bosiljak se okusom odlično slaže s namirnicama kao što su rajčica, sir mozzarella i paprika. Možete ga posuti po vrhu nekog jela (pizza, tjestenina s rajčicom itd.) ili ga uklopiti unutar nekog jela (sendvič, quiche, salata, juha). Ako kuhate s bosiljkom, uvijek ga dodajte na kraju kuhanja.

Bosiljak je i glavni sastojak za pripremu poznatog talijanskog umaka – pesta. Za ovaj umak potrebno je izblendati dosta bosiljka s maslinovim uljem, pinjolima ili orasima i parmezanom.

Može se koristiti i u ljekovite svrhe za umirivanje želuca, relaksaciju, glavobolju, regulaciju krvnog šećera itd. U te svrhe može se koristiti i kao čaj ili esencijalno ulje. Čaj se može pripremiti od svježih ili osušenih listova.

Listovi bosiljka se mogu dodati i u različite koktele kako bi doprinijeli okusu. Tako svježe listove bosiljka možete dodati u džin i tonik ili mojito.

Pročitajte i članke:

• Otkrijte kako začinsko bilje djeluje na vaše zdravlje
• Sedam čudotvoraca: Namirnice koje pomažu kod raznih zdravstvenih tegoba
• Uzgoj začinskog bilja u kuhinji ili na balkonu
• Sadnja ružmarina – na balkonu, u tegli, u vrtu, reznicama, iz sjemena.

• bosiljak
• uzgoj biljaka