Hrana bogata dopaminom koja će vas prirodno opustiti

Hrana bogata dopaminom

Hormoni sreće nam nisu nepoznanica, a neki koji se najčešće spominju su serotonin i dopamin. Dopamin je zapravo neurotransmiter koji služi prijenosu signala između živčanih stanica. 

Ubraja se u tzv. hormone sreće jer je zaslužan za osjećaj zadovoljstva, nagrade i motivacije, a pored regulacije raspoloženja, bitan je i za fokus, učenje, pamćenje i kontrolu pokreta. 

Primjerice, za onaj dobar osjećaj zadovoljstva kada nešto postignemo ili pojedemo nešto ukusno zaslužan je dopamin.

Također, kada smo fokusirani na neki zadatak i imamo mentalnu bistrinu, to znači da imamo i dovoljno dopamina. 

Manjak dopamina - simptomi
FOTO: Shutterstock

Obrnuto, manjak dopamina povezuje se s rizikom od Parkinsonove bolesti, ali i depresije te manjka energije. Postoji nekoliko indikatora koji će utjecati na smanjenje dopamina, a usko su vezani uz stil života:

Ako se pitate što na popisu rade društvene mreže, one povećavaju dopamin, ali dugoročno iscrpljuju njegove rezerve. Isto je i s ovisnostima poput pušenja, droge i alkohola.

Zapravo, ono nas podsjeća na inzulin koji se naglo diže kod konzumacije npr. slatkiša, ali se ubrzo i naglo spušta te osjećamo prvotno nalet pa pad energije. 

S druge strane, evo nekoliko načina kako povećati dopamin

  • prehrana bogata aminokiselinom tirozin 
  • slušanje glazbe
  • redovita tjelesna aktivnost
  • druženje s dragim ljudima i smijeh
  • boravak na otvorenom i izloženost blagom suncu 
  • hladan tuš i kupke
  • ostvarivanje zadanih ciljeva. 

Također, u nastavku otkrivamo postoji li hrana bogata dopaminom.

Manjak dopamina – simptomi 

Kakvi će se simptomi manjka dopamina razviti ovisi o njegovoj koncentraciji u tijelu. No, neki od simptoma manjka dopamina mogu se podijeliti u nekoliko kategorija – fizički, emocionalni i mentalni te ponašajni. 

Neki od fizičkih simptoma manjka dopamina su:

Neki od mentalnih i emocionalnih simptoma manjka dopamina su:

  • nedostatak motivacije i teško započinjanje zadataka
  • loše raspoloženje
  • osjećaj praznine
  • izostanak radosti oko stvari koje su prije veselile osobu 
  • osjećaj tjeskobe i anksioznosti bez nekog pravog razloga
  • izostanak želje za druženjem 
  • teže fokusiranje na posao i zadatke. 

U konačnici, tu su i ponašajni simptomi koji se oslanjaju na prethodne, a neki od njih su:

Hrana bogata dopaminom
FOTO: Shutterstock

Hrana bogata dopaminom 

Kao što vidimo, izbor prehrane utječe na razine dopamina. S jedne strane, hrana bogata šećerom (za koju mnogi pogrešno kažu da je hrana bogata dopaminom), kao i visoko procesuirana hrana, pridonijet će smanjivanju njegovih razina, dok hrana bogata aminokiselinom tirozin povećava njegove razine jer je preteča dopamina. 

Hrana koja sadrži aminokiselinu tirozin za proizvodnju dopamina je:

Dodatne namirnice ili pića koja će potaknuti proizvodnju dopamina su:

Važno je naglasiti u kontekstu prehrane kako brze nagrade u obliku hrane, npr. nagrađivanje slatkišima, nije dobro. Dopamin ćemo povećati ostvarivanjem ciljeva i nagradama koje nisu hrana. 

Hrana je potreba, a ne sustav nagrađivanja. Osim što će brze male nagrade potaknuti iscrpljivanje dopamina, obično se nagrađujemo hranom koja ga dodatno smanjuje, poput hrane bogate šećerom. 

Ova navika se, nažalost, stječe već u djetinjstvu kada roditelji koriste slatkiše kao sustav nagrade, što stvara dopaminsku ovisnost te emocionalnu vezanost za hranu. Važno je gledati na hranu kao na osnovnu životnu potrebu, a nagrade pronaći u drugim stvarima

Ako smatrate da se već dovoljno hranite navedenim namirnicama, važno je obratiti pažnju i na druge moguće uzroke niske razine dopamina. Važno je potražiti pomoć ako se osoba prepoznaje u simptomima te oni duže traju.

Liječnik će napraviti neurološku i psihološku procjenu pri čemu će se uključiti više stručnjaka, od neurologa do psihijatra. Testovi krvi i urina pokazat će pak razinu dopaminskih metabolita. 

Moguće je da nedostatak određenih nutrijenata uzrokuje niske razine dopamina, kao i sjedilački način života te štetne navike i ovisnosti. Neki ljudi imat će i genetsku predispoziciju. Važno je i u kakvom je stanju mikrobiom crijeva gdje je ponovno prehrana važan faktor. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu