Svakodnevna konzumacija visokog udjela ultraprocesirane hrane povezana je s dugotrajnom depresijom, bez obzira na čimbenike kao što su spol, dob, težina, bračni status, način života ili tjelesna aktivnost, pokazalo je istraživanje u Australiji. Ljudi u Australiji, SAD-u i Velikoj Britaniji posebno su ovisni o ultraprocesiranoj hrani, kojoj često nedostaje nutritivna vrijednost i prepuna je aditiva.

Detalji studije

Studija je uključivala analizu podataka 23.299 osoba u dobi 27 – 76 godina. Ispitanici koji su na početku studije pokazivali psihološku uznemirenost bili su isključeni, a emocionalno blagostanje sudionika procijenjeno je tijekom 13 – 17 godina pomoću Kesslerove ljestvice psihološkog distresa. Kako bi se dobila šira perspektiva o konzumaciji ultraprocesirane hrane, studija je uključila i povećala uzorke imigranata iz južne Europe, gdje ta hrana ima manju ulogu u svakodnevnoj prehrani.

Istraživanje je otkrilo da su adolescenti koji redovito konzumiraju ultraprocesiranu hranu imali veću vjerojatnost da će pokazivati simptome depresije desetljeće kasnije u usporedbi s onima koji su se hranili zdravije.

Dr. Melissa Lane, glavna autorica studije, primijetila je da, iako Australci konzumiraju značajnu količinu ultraprocesirane hrane, ova studija je prva koja je utvrdila vezu između velike konzumacije ove hrane i povećanog rizika od depresije u australskoj populaciji. Međutim, važno je prepoznati da ovo promatračko istraživanje ne može definitivno utvrditi uzročnost.

André de Oliveira Werneck, istraživač koji nije bio uključen u studiju, istaknuo je da su istraživači isključili sudionike koji su bili podvrgnuti liječenju depresije na početku studije te tako smanjili mogućnost obrnute uzročnosti.

Nejasna poveznica koja se i dalje istražuje

Točna poveznica između ultraprocesirane hrane i psihičkog stresa ostaje nejasna, ali dr. Lane je sugerirala da toj hrani često nedostaju esencijalni hranjivi sastojci poput proteina i vlakana, dok sadrži prekomjerne količine ugljikohidrata, zasićenih masti i kalorija. Ovi čimbenici povezani su s problemima crijeva i upalom, a koji su povezani s depresijom. Osim toga, određeni aditivi i spojevi koji nastaju uslijed intenzivne obrade ili pakiranja hrane mogu utjecati na mentalno blagostanje svojim djelovanjem na crijeva i imunološki sustav.

Konzumacija značajnog udjela kalorija iz ultraprocesirane hrane češća je u određenim regijama, poput sjevernoameričkih, australskih i zapadnoeuropskih zemalja, za razliku od zemalja poput Brazila.

Iako mnogi ne mogu promijeniti svoje prethodne prehrambene izbore, prestanak konzumacije ultraprocesirane hrane potencijalno može imati koristi za mentalno zdravlje u budućnosti. U tijeku je kliničko ispitivanje SMILES Trial, koje vode dr. Lane i kolege, gdje ispituju utjecaj promjena prehrane na simptome depresije kod osoba s depresijom. Preliminarni rezultati su obećavajući te pokazuju da smanjenje konzumacije ultraprocesirane hrane može smanjiti simptome depresije.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju
• Mozak i crijeva: Neraskidiva veza koja može biti i destruktivna! Psihologinja otkriva što joj najviše šteti i kako si pomoći
• Problemi s crijevima mogu biti rani znak teške bolesti za koju nema lijeka! Evo koji su znakovi upozorenja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Popularan oblik pripreme obroka

Zdravi smoothie za večeru: Nutricionistica donosi pet uravnoteženih recepata

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• depresija
• istraživanje
• procesirana hrana
• ultraprocesirana hrana