Nadutost je osjećaj punoće ili otečenosti u trbuhu koji najčešće nastaje zbog nakupljanja plinova u probavnom sustavu. Svi progutamo malo zraka dok jedemo ili pijemo, ali prekomjerno gutanje može dovesti do viška plinova, nadutosti i učestalog podrigivanja.

Određene namirnice i pića mogu dodatno uzrokovati nadutost. U nekim slučajevima trbuh može izgledati veće nego inače, što se naziva distenzija. Iako nadutost može biti neugodna ili čak bolna, obično nije ozbiljan zdravstveni problem i često se može izbjeći jednostavnim promjenama u prehrambenim navikama.

Najbolji način za smanjenje nadutosti nakon jela

Jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje nadutosti jest jesti sporije i temeljito žvakati hranu. To smanjuje količinu progutanog zraka, što je posebno korisno za one koji često podriguju.

Usvajanje ove navike je jednostavno – možete koristiti manji pribor, uzimati manje zalogaje, raditi kratke pauze tijekom obroka i piti vodu između zalogaja. Ovakav pristup također pomaže u kontroli porcija i stvaranju osjećaja sitosti, što može doprinijeti održavanju zdrave tjelesne težine.

Budući da mozgu treba otprilike 20 minuta da registrira sitost, sporije jedenje može spriječiti prejedanje. Nasuprot tome, brzo jedenje je povezano s dobivanjem na težini.

Osim toga, svjesno jedenje – usredotočivanje na okus, teksturu i miris hrane bez ometanja – može smanjiti stres i poboljšati probavu održavajući tijelo u stanju opuštenosti.

Dodatne strategije za sprječavanje i ublažavanje nadutosti

Još jedan koristan način za smanjenje nadutosti jest konzumacija manjih obroka tijekom dana, čime se sprječava preopterećenje probavnog sustava. Također, sjedenje tijekom jela, umjesto konzumacije hrane u hodu, može pomoći u sprječavanju brzog jedenja i prejedanja.

Redovita tjelesna aktivnost, osobito hodanje, može poboljšati probavu i smanjiti nadutost. Masaža trbuha, posebno u smjeru s desna nalijevo, može pomoći u oslobađanju zarobljenih plinova.

Za ublažavanje simptoma mogu se koristiti i lijekovi bez recepta, poput simetikona ili aktivnog ugljena. Međutim, važno je napomenuti da ugljen može privremeno potamniti stolicu, što je bezopasna nuspojava.

Osobe koje osim nadutosti imaju i zatvor trebale bi se obratiti liječniku.

Iako hrana bogata vlaknima pomaže u reguliranju probave, neka netopiva vlakna – koja se nalaze u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama – mogu uzrokovati dodatnu nadutost. S druge strane, topiva vlakna, poput psylliuma, obično su lakša za probavu.

Navike i namirnice koje mogu pogoršati nadutost

Određene navike mogu povećati unos zraka, što pridonosi nadutosti. To uključuje:

• žvakanje žvakaće gume
• cuclanje tvrdih bombona
• pijenje gaziranih pića
• korištenje slamke za piće
• razgovaranje dok jedete ili pijete.

Određena hrana također može uzrokovati višak plinova jer sadrži ugljikohidrate koje tijelo teško probavlja. Među njima su:

• voće poput jabuka, breskvi i krušaka
• povrće poput luka, češnjaka, brokule, cvjetače, kelja i raštike
• mahunarke, uključujući grah, grašak i leću
• mliječni proizvodi poput mlijeka, sladoleda i jogurta
• cjelovite žitarice poput zobi, raži i cjelovitog pšeničnog brašna
• pića s visokim udjelom fruktoznog sirupa, poput voćnih sokova, gaziranih i energetskih pića
• bomboni, žvakaće gume i proizvodi koji sadrže šećerne alkohole (npr. eritritol, sorbitol, ksilitol).

Također, prevelik unos vlakana ili masne hrane može pogoršati nadutost.

Ako sumnjate da vam određena hrana uzrokuje nelagodu, posavjetujte se s liječnikom ili nutricionistom kako biste prepoznali problematične namirnice i pritom održali uravnoteženu prehranu.

Kada se obratiti liječniku?

Povremena nadutost je česta i obično bezopasna, no ako postane kronična ili izrazito neugodna, mogla bi ukazivati na ozbiljniji problem. Obratite se liječniku ako nadutost prati neki od sljedećih simptoma:

• bol u trbuhu
• krv u stolici ili tamna, katranasta stolica
• proljev
• povraćanje
• neobjašnjiv gubitak težine
• pogoršanje žgaravice.

Dugotrajna nadutost može biti povezana s poremećajima poput zatvora, gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), intolerancije na laktozu, sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu (SIBO).

Stručna medicinska procjena može pomoći u utvrđivanju uzroka i preporuci odgovarajućeg liječenja. 

Pročitajte i ove članke:

• Nadutost: Koja hrana je izaziva, a koja je liječi?
• Prirodni lijekovi za nadutost: Smanjite je uz kućne metode
• Tri joga poze koje pomažu protiv nadutosti.

• nadutost nakon jela
• savjet za nadutost
• sporije jednje
• sprječavanje nadutosti
• svjesno jedenje

Učitaj više izvora