Postoji velika količina podataka o povezanosti pušenja i zdravstvenih tegoba koje proizlaze iz kliničkih opažanja o raku pluća, prvoj bolesti koja je definitivno povezana s uporabom duhana. Otad su objavljene brojne studije koje potvrđuju snažnu povezanost uporabe duhana s nizom štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a najistaknutije bolesti uzrokovane pušenjem su rak i kardiovaskularne bolesti.

Pušenje cigareta smatra se glavnim faktorom rizika u razvoju raka pluća, koji je glavni uzrok smrti od raka kod muškaraca i žena u svijetu. Veliki napredak postignut je primjenom suvremenih genetskih tehnologija za ispitivanje odnosa između izloženosti duhanskom dimu i razvoja bolesti u ljudskoj populaciji.

Na karakteristike poput spola, dobi i genetike nemoguće je utjecati, no životne navike poput nepušenja, redovitog vježbanja, zdrave prehrane i smanjenog unosa alkohola pomažu u borbi i prevenciji čitavog niza bolesti koje mogu biti pogubne.

Hrvatski dan bez duhanskog dima i dan nepušenja ove godine održava se 14. veljače. Svake se godine održava na prvi dan korizme, pepelnicu, dan kada mnogi razmišljaju o tome da se odreknu nečega. Glavni je cilj usvajanje pozitivnog stajališta da je moguće prestati pušiti, kao i stvaranje pozitivnog i potpornog okruženja za sve pušače koji žele prestati pušiti.

Bolesti uzrokovane pušenjem

Evo što nikotin radi organizmu i koje su posljedice pušenja duhana.

Rak, i to ne samo rak pluća

Pušenje uzrokuje oko 20 % svih karcinoma i oko 30 % svih smrti od raka u SAD-u. Oko 80 % slučajeva raka pluća, kao i oko 80 % svih smrtnih slučajeva od raka pluća posljedica je pušenja. Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj.

Godišnje se otkrije više od 3.000 novih slučajeva raka pluća, većinom u pušača. Gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Oko 90 % svih bolesnika s karcinomom pluća su pušači ili bivši pušači.

Pušenje također povećava rizik od raka:

• usne šupljine
• larinksa
• ždrijela
• jednjaka
• bubrega
• cerviksa
• jetre
• mjehura
• gušterače
• želuca
• debelog crijeva/rektuma.

Također povećava rizik od akutne mijeloične leukemije. Cigarete, cigare i lule mogu uzrokovati rak. Ne postoji siguran oblik duhanskog dima.

Bolesti pluća

Pušenje oštećuje dišne puteve i male zračne vrećice u plućima. Ovo oštećenje počinje ubrzo nakon što netko počne pušiti, a funkcija pluća nastavlja se pogoršavati sve dok osoba puši. Ipak, mogu proći godine dok problem ne postane dovoljno uočljiv da bi se mogla dijagnosticirati bolest pluća.

Oštećenje pluća dimom može dovesti do ozbiljnih dugotrajnih bolesti pluća, kao što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). Pušenje također može povećati rizik od plućnih infekcija, poput upale pluća i tuberkuloze, te može pogoršati neke postojeće plućne bolesti, poput astme.

KOPB, koji je jedan od vodećih uzroka smrti u SAD-u, uključuje i kronični bronhitis i emfizem. Većina ljudi s KOPB-om ima oba ova stanja, ali težina svakog od njih varira od osobe do osobe.

Kod KOPB-a oštećenje malih dišnih puteva u plućima otežava plućima da dopreme kisik do ostatka tijela. Pušenje je daleko najčešći uzrok KOPB-a. Rizik raste što osoba više i duže puši.

Neki od ranih znakova i simptoma KOPB-a mogu uključivati zvukove u prsima (kao što su piskanje, zveckanje ili zviždanje), otežano disanje kada je osoba aktivna i iskašljavanje sluzi (sluzi). S vremenom KOPB može otežati disanje i u mirovanju, ponekad čak i kada osoba dobiva kisik kroz masku ili nosnu cjevčicu.

KOPB se s vremenom pogoršava, osobito ako osoba nastavi pušiti. Ne postoji lijek za KOPB, iako neki lijekovi mogu pomoći kod simptoma.

Kronični bronhitis čest je problem kod ljudi koji dulje puše. U ovoj bolesti dišni putovi stvaraju previše sluzi, što tjera osobu da je pokuša iskašljati. Dišni putovi postaju upaljeni (natečeni), a kašalj postaje kroničan (dugotrajan).

Simptomi se ponekad mogu poboljšati, ali kašalj se stalno vraća. S vremenom dišni putovi mogu biti blokirani ožiljnim tkivom i sluzi, što može dovesti do ozbiljnih infekcija pluća (upala pluća). Ne postoji lijek za kronični bronhitis, ali prestanak pušenja može pomoći u održavanju simptoma pod kontrolom i pomoći da se šteta ne pogorša.

Kod emfizema zidovi između sićušnih zračnih vrećica u plućima se razgrađuju, što rezultira s manje vrećica. To smanjuje količinu kisika koja dolazi u krv. Tijekom vremena te se vrećice mogu razgraditi do točke u kojoj bi osoba s emfizemom mogla imati problema s dobivanjem dovoljno zraka, čak i kada miruje.

Ljudi s emfizemom su izloženi riziku od mnogih drugih problema povezanih sa slabom funkcijom pluća, uključujući upalu pluća. U kasnijim stadijima bolesti pacijentima je često potrebna maska za kisik ili cijev koja im pomaže pri disanju. Emfizem se ne može izliječiti, ali se može liječiti i usporiti ako osoba prestane pušiti.

Duhanski dim sadrži mnoge kemikalije i čestice koje mogu nadražiti gornje dišne putove i pluća. Kada osoba udahne te tvari, tijelo ih se pokušava riješiti stvaranjem sluzi i izazivanjem kašlja.

Ranojutarnji kašalj koji je uobičajen kod ljudi koji puše događa se iz mnogo razloga. Normalno, sitne strukture nalik na dlake (zvane cilije) u dišnim putevima pomažu u uklanjanju štetnog materijala iz pluća, ali duhanski dim usporava ovo čišćenje, tako da dio sluzi i čestica u dimu ostaje u plućima i dišnim putevima.

Dok osoba spava (i ne puši), neke cilije se oporave i ponovno počnu raditi. Nakon što se probudi, osoba kašlje jer pluća pokušavaju očistiti iritanse i sluz nakupljene od prethodnog dana.

Kardiovaskularne bolesti

Pušenje duhana oštećuje srce i krvne žile (kardiovaskularni sustav), povećavajući rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Pušenje je glavni uzrok koronarne bolesti srca, u kojoj arterije srca ne mogu opskrbiti srčani mišić s dovoljno krvi bogate kisikom. Ishemična bolest srca je glavni uzrok srčanih udara i vodeći uzrok smrti u SAD-u.

Pušenje uzrokuje visoki krvni tlak, smanjuje sposobnost vježbanja i povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi. Također, smanjuje razinu HDL (dobrog) kolesterola u krvi. Sve su to faktori rizika za srčani i moždani udar.

Pušenje povećava rizik od aneurizme aorte. Ovo je izbočina nalik balonu u aorti, glavnoj arteriji koja prenosi krv iz srca u druge organe. Uzrokuje je slabljenje stijenke aorte. Aneurizme aorte mogu se s vremenom povećati i mogu biti opasne po život ako rupturiraju (puknu).

Pušenje može uzrokovati ili pogoršati slab protok krvi u rukama i nogama, što se naziva periferna vaskularna bolest. To može dovesti do bolova u nogama pri hodu i otvorenih rana koje ne zacjeljuju.

Budući da pušenje utječe na protok krvi, može smanjiti sposobnost tijela da zacijeli od posjekotina. Zato mnogi liječnici neće raditi određene operacije na pacijentima ako ne prestanu pušiti.

Reproduktivne bolesti

Upotreba duhana može oštetiti reproduktivno zdravlje žene. Primjerice, žene koje puše imaju veću vjerojatnost da će imati problema sa začećem.

Pušenje tijekom trudnoće također može dovesti do zdravstvenih problema koji mogu utjecati i na majku i na dijete:

• izvanmaternična trudnoća (embrij se implantira izvan maternice), koja može ugroziti život majke
• problemi s posteljicom, organom koji povezuje majku i fetus; posteljica se može nalaziti na pogrešnom mjestu (placenta previa) ili se može prerano odvojiti od maternice (abrupcija posteljice): ovi problemi mogu dovesti do ozbiljnog krvarenja, prijevremenog poroda (preranog poroda) ili drugih problema s porodom, od kojih neki mogu zahtijevati hitan carski rez
• prijevremeni porod i beba male porođajne težine
• pobačaj i mrtvorođenčad
• beba s rascjepom usne, rascjepom nepca i mogućim drugim urođenim manama
• bebe majki koje puše tijekom i nakon trudnoće također imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS).

Pušenje može oštetiti krvne žile bilo gdje u tijelu. Protok krvi u penisu ključni je dio muške erekcije. Muškarci koji puše imaju veći rizik od erektilne disfunkcije. Taj se rizik povećava što više i dulje puše.

Druge bolesti

Pušenje može utjecati na zdravlje osobe i na mnoge druge načine, oštećujući gotovo svaki organ u tijelu. Evo nekoliko primjera drugih načina na koje pušenje duhana može utjecati na vaše zdravlje:

• povećan rizik od bolesti desni i gubitka zuba
• smanjena funkcija imunološkog sustava
• povećan rizik od dijabetesa tipa 2
• smanjeni osjet mirisa i okusa
• prerano starenje kože
• loš zadah i obojeni zubi
• niža gustoća kostiju (tanje kosti), što znači veći rizik od prijeloma kostiju, uključujući prijelom kuka
• veći rizik od reumatoidnog artritisa
• povećan rizik od katarakte (zamućenja očnih leća)
• povećan rizik od degeneracije makule povezane sa starenjem, što može dovesti do sljepoće
• dulje zacjeljivanje rana.

Mnogi zdravstveni problemi povezani s pušenjem mogu smanjiti kvalitetu života osobe. Bolest povezana s pušenjem može otežati disanje, kretanje, rad ili igru. Prestanak pušenja, osobito u mlađoj dobi, može smanjiti invaliditet povezan s pušenjem.

Pročitajte i članke:

• Više od osam milijuna ljudi svake godine umre od pušenja, a 1,2 milijuna od pasivnog pušenja! Sve veći broj zemalja poduzima mjere, a evo kako stoji Hrvatska
• Pušenje u tinejdžerskoj dobi povezano je s manjom moći mozga! Evo što to točno znači
• Ovisni ste o cigaretama? Evo koje stvari trebate učiniti umjesto pušenja kako biste se lakše odviknuli.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Češća je kod žena

Stresna (Takotsubo) kardiomiopatija: Brka se sa srčanim udarom! Liječnik otkriva uzroke i kako se dijagnosticira

• Hrvoje Pinoza
• 4 min čitanja

• bolesti uzrokovane pušenjem
• posljedice pušenja
• što nikotin radi organizmu