Žuta pjega (makula ili foveja) mala je udubina na mrežnici oka, opni koja prima svjetlosne podražaje. U njoj se nalazi najgušća nakupina fotoreceptora koje zovemo čunjićima. Središnji je dio mrežnice koji nam omogućuje da vidimo oštro i detaljno, a ujedno je najznačajniji i najosjetljiviji dio mrežnice.

Njezina je ispravnost neophodna za opću oštrinu vida. Stoga, bolesti makule jako utječu na vidnu oštrinu i kvalitetu vida.

Najčešće među njima su:

• degeneracija žute pjege,
• dijabetička makulopatija (edem makule, dijabetička retinopatija) ili
• vaskularne makulopatije (promjene žute pjege nastale kao posljedica začepljenja ili smanjenog dotoka krvi u žutu pjegu).

Starosna ili senilna degeneracija žute pjege najčešće pogađa ljude starije od 50 godina. No, postoji cijela grupa genetskih bolesti koje na vrlo sličan način pogađaju i mlađu populaciju.

Bolest zahvaća jednu od četiri osobe.

Što je makula ili žuta pjega?

Žuta pjega ili makula nalazi se u središnjem dijelu mrežnice oka. U njoj se nalazi fovea ili udubina s velikim brojem čunjića, odnosno stanica koje nam omogućuju razlikovanje boja i oštar vid. Velika je oko 5 mm.

Upravo se na mjestu žute pjege u zdravom oku nalazi žarište pogleda. Zbog toga se bilo kakve promjene u makuli, za razliku od poremećaja u perifernom vidnom polju, primjećuju vrlo rano.

Makula ima daleku najveću koncentraciju živaca koje nazivamo fotoreceptori. Fotoreceptori su maleni živci koji primaju svjetlost koja ulazi u oko i pretvaraju je u električni impuls koji putuje do mozga s kojim mi zapravo vidimo.

Preciznost svoje žute pjege možete ispitati odmah pomoću Amslerovog testa. On nije zamjena za službeni pregled, ali pomoću njega možete pratiti stanje svog vida.

Amslerov test

Najprije prekrijte jedno oko, a zatim se usredotočite na točku u središtu. Postavite si sljedeća pitanja:

1. Izgledaju li vam neke linije valovito, zamagljeno ili iskrivljeno?
2. Nedostaju li neki dijelovi mreže i postoje li tamna područja na mreži?
3. Vidite li sve uglove i strane mreže?

Napomena: Ako nosite naočale, nosite ih dok testirate svoj vid. Nemojte zaboraviti testirati oba oka.

Sve linije trebale bi biti ravne, sva križanja pod pravim kutom, a svi kvadrati iste veličine.

Ako je mreža pred vama imalo iskrivljena, mogli biste imate problema s makulom ili očnim živcima.

Starosna makularna degeneracija

Degeneracija makule i stražnjeg pola jedan je od najčešćih poremećaja mrežnice, a većinom pogađa ljude u starijoj životnoj dobi, odnosno nakon 50. godine života.

Pretpostavlja se da preko 30% osoba starijih od 75 godina života ima neki oblik ove bolesti.

Zbog toga je se često naziva “starosnom”, “senilnom” ili “godinama uvjetovanom” degeneracijom makule. Ona rezultira gubitkom vida u žarištu vidnog polja.

Onemogućuje čitanje i prepoznavanje lica, ali uz periferni vid je moguće nastaviti s drugim svakodnevnim aktivnostima.

Čimbenici rizika, osim dobi, su:

• genetika (obiteljska anamneza ili svijetla boja očiju),
• pušenje,
• pretilost,
• povišen krvni tlak i masnoće.

Javlja se u dva oblika:

• suha makularna degeneracija i
• vlažna makularna degeneracija.

Suha makularna degeneracija

Suha makularna degeneracija je rani stadij bolesti.

Prouzročena je starenjem i postupnim propadanjem stanica mrežnice. Napreduje sporije od vlažnog oblika makularne degeneracija.

Dijagnosticira se kada se žućkaste mrlje na bjeloočnici počnu nakupljati oko makule.

Ona postupno može uzrokovati gubitak središnjeg vida, ali ipak je blaži oblik bolesti.

Ne može se učinkovito izliječiti. Moguće je samo usporiti njezin razvoj promjenama u prehrani, uzimanjem visokih doza antioksidanata luteina i omega kiselina te nošenjem sunčanih naočala.

Simptomi bolesti, koji uključuju otežano čitanje i prepoznavanje lica te smanjivanje intenziteta boja, mogu biti neprimjetni godinama.

Vlažna makularna degeneracija

U oko 10% slučajeva suha degeneracija makule napreduje do štetnog oblika – vlažne makularne degeneracije. Kod vlažne makularne degeneracije nove krvne žile rastu ispod retine te propuštaju krv i tekućinu.

To propuštanje uzrokuje trajno oštećenje osjetljivih svjetlosnih stanica mrežnice (čunjića) koje umiru i stvaraju slijepe točke u središnjem vidu.

Ako se ovo stanje ne liječi, tijekom samo nekoliko tjedana ili mjeseci stvaraju se ožiljci te nastaju trajna i nepopravljiva oštećenja žute pjege, odnosno središnjeg vida.

Vlažna degeneracija makule – simptomi

• slabljenje vida,
• otežano čitanje ili nemogućnost čitanja,
• sjene ili gubitak dijela slike u središtu pogleda,
• ne mogu se vidjeti crte lica,
• iskrivljene linije (npr. prilikom rješavanja križaljki),
• slabije snalaženje u prostoru,
• problemi s prepoznavanjem boja i
• slabljenje prilagodbe vida pri prelasku iz svijetle u tamnu prostoriju.

Naprosto dolazi do slabljenja centralnog vida, dok širina vidnog polja ostaje ista.

Vlažna degeneracija makule – dijagnoza

Iako iskusni oftalmolog već samim širenjem zjenica i pregledom makule može utvrditi promjene na žutoj pjegi, potvrda dijagnoze dobiva se tijekom OCT-a.

Optička koherencijska tomografija ili OCT je postupak snimanja mikroskopskih slojeva mrežnice, vidnog živca i rožnice uz pomoć laserske tehnologije.

Taj je postupak danas neophodan za otkrivanje bolesti mrežnice i vidnih živaca, a posebno glaukomskih bolesti (glaukom).

Vlažna degeneracija makule – liječenje

Iako vlažna degeneracija, za razliku od suhe, uzrokuje brz gubitak vida, danas postoje vrlo učinkoviti lijekovi koji smanjuju krvarenje i istjecanje tekućine ispod makule te poboljšavaju vid.

Lijekovi se moraju primijeniti u obliku injekcija u oko, odnosno intraokularne injekcije. One se daju s lokalnom anestezijom u sterilnim uvjetima i nisu bolne.

Sama primjena traje oko 15 minuta, a pacijent dobiva povez preko oka s kojim odlazi kući.

Nekoliko se vrsta lijekova koristi s istom svrhom, a oni se značajno razlikuju u cijeni. Najjeftiniji je Avastin.

S obzirom na to da tretman traje nekoliko mjeseci ili čak nekoliko godina, a da se injekcije daju svakih mjesec dana, riječ je o vrlo skupom liječenju. U većini slučajeva pokriva ga HZZO.

Fotodinamička terapija je hladni laserski tretman koji se još koristi za liječenje osoba s vlažnom formom degeneracije žute pjege, iako mnogo rjeđe sada kada su dostupni ostali lijekovi. 

Zbog svega navedenog, ali i činjenice da se savjetovanjem i pravovremenim pregledima bolest može otkriti na vrijeme, savjetuje se učiniti pregled žute pjege u sklopu oftalmološkog pregleda iza 40. godine života.

Degeneracija makule – operacija

Osim injekcija u oko, degeneracija žute pjege se u određenim slučajeva liječi i primjenom lasera, direktno ili uz pomoć tvari osjetljivih na svjetlo. No, ponekad je jedino moguće rješenje operacija žute pjege.

Operacije mrežnice, odnosno vitrektomije, pripadaju najsloženijim operacijama u oftalmologiji i medicini općenito.

Priprema za samu operaciju uključuje nekoliko dodatnih pregleda i pretraga.

Duljina operativnog zahvata ovisi o kompleksnosti i intenzitetu oštećenja, a oporavak traje dva do tri tjedna, ovisno o težini stadija bolesti te o osnovnom stanju operiranog oka.

Makularna degeneracija – prehrana

Dokazana pretpostavka je da će ljudi čija je prehrana bogata voćem i povrćem imati manje šanse da u kasnijoj životnoj dobi pate od problema uzrokovanih starosnom makularnom degeneracijom.

Pritom će najviše dobrobiti imati od prehrane bogate listanim tamnozelenim povrćem.

Osim zelenila, pomoći može i redovito konzumiranje ribe te sljedećih namirnica:

• namirnice bogate vitaminom E – bademi i bademov maslac, pšenica, lješnjaci, repa, brokula, canola ulje, maslinovo ulje, sjemenke suncokreta i suncokretovo ulje…
• namirnice bogate vitaminom C – paprika, guava, naranče, grejp, ananas, repa, grašak šećerac, grah, papaja…
• namirnice bogate vitaminom B – divlji losos i pastrva, pistacije, banane, avokado, rakovi, školjke, jogurt, mlijeko, jaja, sir…
• namirnice bogate beta-karotenom – mrkva i butternut tikvice, batat, bundeva, kelj, šparoge, kupus, špinat…
• namirnice s cinkom – kamenice, jastozi, puretina, školjke, leća, kikiriki i maslac od kikirikija…
• namirnice bogate karotenoidima (lutein i zeaksantin) – špinat, kelj, gorušica, repa, maslačak, brokula…
• namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama – losos, haringa, skuša, sardina, pastrva, inćuni, chia sjemenke, orasi, sjemenke lana, mahunarke, soja, alge…

Potrebno je usvojiti zdrav način prehrane te odbaciti prerađene šećere i brzu hranu. Dobra vijest je da se kave i vina, u ograničenim količinama, ne morate odreći.

Dapače, oni dugoročno mogu pozitivno djelovati na zdravlje vaših očiju.

Degeneracija makule kod mladih

Iako se većina slučajeva makularne degeneracije javlja kod starijih ljudi, postoji vrsta makularne degeneracije koja se javlja kod mladih ljudi. Neki je još nazivaju i makularna distrofija.

Mladenačka ili makularna distrofija odnosi se na bolesti koje su naslijeđene i koje pogađaju mlade i djecu.

Dva su glavna oblika mladenačke makularne degeneracije:

• Stargardtova bolest i
• Bestova bolest.

Stargardtova bolest

Ovo je najčešći tip mladenačke makularne degeneracije. Stanje se obično manifestira prije dvadesete godine, ali većina oboljelih neće izgubiti središnji vid sve dok ne dođe u 30-e.

Stanje se često dijagnosticira pomoću žutih mrlja na bjeloočnici. To su naslage koje stvaraju stanice koje propadaju.

Važni simptomi su crne ili sive točke u središnjem vidu i otežano čitanje.

Bolešću su obično pogođena oba oka, a gubitak središnjeg vida je siguran. Dok neki vid izgube u nekoliko mjeseci, drugi ga postupno gube godinama. Teško je vidjeti i razlikovati boje.

Periferni vid se ne gubi. Isto tako, većina oboljelih ne gubi noćni vid. Međutim, često se teško prilagoditi promjeni svjetla.

Lijek ne postoji, ali neki tretmani mogu usporiti razvoj bolesti.

Bestova bolest

Drugi mogući oblik mladenačke degeneracije makule je Bestova bolest. Ova bolest najčešće postaje očigledna u dobi između 3 i 15 godina. Međutim, neki ljudi je razviju puno kasnije.

Ona također uzrokuje gubitak središnjeg, oštrog i detaljnog vida. Prenosi se genetski.

Jedan od glavnih simptoma je nakupina žutog masnog tkiva koje nalikuje žumanjku.

Ona se lako primjećuje u rutinskom pregledu oka, posebice kada se počne raspadati. Gubitak vida može ili ne mora biti znak bolesti jer se stupanj slabljenja vida značajno razlikuje od osobe do osobe.

Ljudi se mogu žaliti na simptome slične kao i kod Stargardtove bolesti. Međutim, brzina kojom bolest napreduje ovisi o pojedincu. Opcije liječenja variraju, ali vrlo su slične kao i kod starosne degeneracije makule.

Lijekovi koji se koriste ne liječe stanje, već omogućuju kratkotrajno poboljšanje vida. Također, uz pomoć različitih povećala i uređaja se olakšava čitanje te prepoznavanje objekata u daljini.

• bestova bolest
• degeneracija makule
• degenerativne bolesti
• makularna degeneracija
• mrežnica
• očne bolesti
• oct
• oko
• stargardtova bolest
• žuta pjega