Bolesti

Rak jednjaka – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

5 komentara
8 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Rak jednjaka je zloćudni tumor sluznice jednjaka. Ovaj karcinom pogađa osobe starije od 50. godina života, a glavni rizični faktori su pušenje, konzumacija alkohola i refluksna bolest (GERB). Rak jednjaka kod mladih je izuzetno rijedak.

Glavni simptomi raka jednjaka su otežano gutanje (disfagija), bol u jednjaku, žgaravica i gubitak na tjelesnoj masi.

Rak jednjaka ima izrazito lošu prognozu jer se uglavnom otkriva u poodmaklom stadiju bolesti, kada tumor nije moguće izliječiti kirurškim putem. Operacija jednjaka je zahtjevna operacija, a potpuni oporavak nakon raka jednjaka je moguće očekivati ako se tumor otkrije u ranoj fazi bolesti.

Saznajte više: Refluks želuca – uzroci, simptomi, liječenje i prehrana

Rak jednjaka – dob i uzroci

Tumor jednjaka može biti dobroćudni tumor (benigni tumor) ili zloćudni tumor (maligni tumor, karcinom jednjaka, rak jednjaka). Od svih tumora jednjaka, 95% je zloćudnih tumora.

Karcinom jednjaka čini 6% svih zloćudnih tumora probavnog sustava, ali su odgovorni za veliki postotak smrti, jer imaju vrlo nepovoljnu prognozu.

Rak jednjaka je bolest starijih osoba. Vrh pojavnosti je u 6. desetljeću života, a rak jednjaka kod mladih je izuzetno rijedak. Četiri puta je češći u muškaraca nego u žena.

Najveća pojavnost karcinoma jednjaka je u Kini i Južnoj Africi, dok je u Europi i Sjevernoj Americi takav rak mnogo rjeđi. Zbog ovih zemljopisnih razlika u učestalosti smatra se da se karcinogeni kriju ili u okolišu ili u hranu.

Najvažniji rizični čimbenici za nastanak raka jednjaka su pušenje i konzumacija alkohola. Rizik pojave raka jednjaka je 30 puta veći u pušača i konzumenata alkohola u odnosu na osobe koje niti piju, niti puše.

Kronična iritacija donjeg dijela jednjaka refluksom želučanog sadržaja zbog slabosti gastroezofagealnog sfinktera (GERB, refluksna bolest) povećava rizik obolijevanja od raka jednjaka, kao i postojanje ožiljaka i striktura jednjaka uzrokovanih opeklinama nakon gutanja kiselina ili lužina (pokušaji samoubojstva ili nesretni slučajevi).

Drugi, rjeđi čimbenici su debljina, nezdrava prehrana, iritacije sluznice vrućom i začinjenom hranom, Plummer-Vinsonov sindrom, ahalazija, divertikuloza i dr.

Saznajte više: Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) – uzroci, simptomi i liječenje

Rak jednjaka – vrste

Postoje dvije vrste raka jednjaka ovisno o vrsti stanica iz kojih je rak nastao.

Planocelularni karcinom jednjaka nastaje iz pločastog epitela (normalni epitel jednjaka) i može se pojaviti u bilo kojem dijelu jednjaka.

Adenokarcinom jednjaka nastaje iz žlijezda Barrettova jednjaka (promijenjen epitel jednjaka zbog refluksne bolesti). Barrettov jednjak nastaje u 10% bolesnika koji boluju od refluksne bolesti (ili GERB, refluksni ezofagitis, gastroezofagealna refluksna bolest). Refluksna bolest je upala jednjaka zbog vraćanja želučanog sadržaja u jednjak, a glavni simptom joj je žgaravica. Normalni planocelularni epitel se zbog kiselosti sadržaja diferencira (promijeni) u cilindrični epitel koji je nalik epitelu crijeva. Ako takav epitel maligno alterira nastaje adenokarcinom jednjaka.

Adenokarcinom jednjaka koji nastaje iz Barrettova jednjaka može se pojaviti samo u donjoj trećini jednjaka.

Saznajte više: Upala jednjaka ili ezofagitis – simptomi

Najvjerojatniji redoslijed zbivanja u nastanku karcinoma jednjaka je sljedeći: kronična upala jednjaka (kronični ezofagitis) > displazija (promjena u građi stanica) > karcinom in situ (najraniji oblik raka koji se nije proširio kroz bazalnu membranu) > rani karcinom > uznapredovali karcinom.

Izgledom, rak jednjaka može biti:

površinski rak – zadebljanje sluznice jednjaka, rani oblik raka,
polipoidni gljivasti oblik – rak koji izgleda kao polip ili masa koja se izbočuje u lumen jednjaka (šupljina kroz koju prolazi hrana), gotovo polovica svih bolesnika,
nekrotični vrijed, čir – rak koji raste kao čir, prema unutrašnjosti jednjaka, suprotno od lumena,
difuzni infiltrativni oblik – prošireni rak.

Rak jednjaka – metastaze

U vrijeme postavljanja dijagnoze obično je prožeta cijela stijenka jednjaka, a često je i širenje u susjedne strukture prsnog koša. Karcinom jednjaka stvara poveznice s dušnikom.

Karcinom je zloćudni tumor zbog svoje mogućnosti širenja limfom u bliske limfne čvorove ili širenja krvlju u udaljene organe tijela (hematogena metastaza).

Jednjak je dugačak organ koji se proteže od vrata do donjeg dijela prsnog koša. Topografski, jednjak se može podijeliti u 3 dijela, na vratni te gornji i donji torakalni dio jednjaka. Ovisno o lokaciji raka jednjaka, on se lako može proširiti (metastazirati) u brojne limfne čvorove:

limfni čvorovi vrata,
supraklavikularni limfni čvorovi (limfni čvorovi iznad ključne kosti)
limfni čvorovi uz aortu (paraaortalni limfni čvorovi),
limfni čvorovi medijastinum,
limfni čvorovi želuca (oko male krivine).

Saznajte više: Limfadenopatija – značenje, vrste, uzroci i dijagnoza

Zbog ovih karakteristika, kao i činjenice da je jednjak jedini dio probavnog sustava koji nema serozu (podsluznicu), rak jednjaka se vrlo lako širi. Operativni zahvat je stoga moguć u rijetkim slučajevima lokaliziranog tumora.

Rak jednjaka može metastazirati i krvlju (hematogena metastaza), najčešće kao metastaza u jetri, metastaza u pluća, metastaza u kosti.

Rak jednjaka – simptomi

Najčešći simptomi raka jednjaka su žgaravica, otežano gutanje (disfagija) i krvarenje, a poslije dolazi do povraćanja, boli u prsima i gubitka tjelesne mase.

Otežano gutanje (disfagija) krute hrane najčešći je prvi simptom raka jednjaka i nastaje zbog suženja lumena jednjaka (šupljina kroz koju prolazi hrana). Daljnji rast tumora pogoršava suženje jednjaka te u kasnijem tijeku bolesti je otežano gutanje tekućine. Uz otežano gutanje javlja se i bol u jednjaku.

Saznajte više: Disfagija (otežano gutanje) – uzroci, simptomi i liječenje

Zbog nemogućnosti gutanja hrane, bolesnici gube na tjelesnoj težini, a kasnije se pojavljuju i simptomi pothranjenosti, malnutricije – anemija, opća slabost i drugi poremećaji metabolizma. Ovakvo stanje u konačnici dovodi do tumorske kaheksije (opsežan gubitak masnog tkiva i mišića).

Saznajte više o ovim pojmovima:

Osim otežanog gutanja (disfagija) česti su i bolni grčevi prilikom gutanja (odinofagija) i gastroezofagealni refluks, žgaravica. Kasnije dolazi i do povraćanja hrane.

Širenje tumora i pritisak na dušnik može uzrokovati kašalj ili čak hemoptizu (iskašljavanje krvi). Ako tumor zahvati povratni živac (lat. nervus laryngeus recurrens) dolazi do pareze glasnica i popratne promuklosti. Širenjem tumora u prsni koš nastaje neugodna bol u prsima.

Saznajte više: Iskašljavanje krvi – uzroci, testovi i liječenje

Metastaza u jetri će uzrokovati povećanu jetru (hepatomegalija) i žuticu (ikterus), vodu u trbuhu (ascites). Metastaza u plućima će stvarati vodu u plućima (pleuralni izljev) i otežano disanje (dispneja, zaduha), dok će u kostima stvarati bolove u kostima.

Saznajte više: Dispneja (zaduha) – uzroci, simptomi i liječenje

Kako otkriti rak jednjaka?

Rano postavljanje dijagnoze ključno je u liječenju i prognozi bolesnika s rakom jednjaka. Nažalost, u trenutku postavljanja dijagnoze, polovica bolesnika već ima metastatsku, uznapredovalu bolest.

Postavljanje dijagnoze i definiranje stadija bolesti temelji se na sljedećim metodama:

anamneza – medicinski intervju o rizičnim čimbenicima (alkohol, pušenje) i simptomima bolesnika (otežano gutanje, bol u jednjaku, gubitak tjelesne mase),
fizikalni pregled – eventualno uočavanje povećanih limfnih čvorova, uvećane jetre ili vode u plućima (pleuralni izljev),
RTG jednjaka s kontrastom – otkriva suženje jednjaka i njegovu lokalizaciju, koristi se kod sumnje na tumor jednjaka,
endoskopski ultrazvuk jednjaka – procjenjuje dubinu zahvaćenosti stijenke jednjaka i zahvaćenost okolnih limfnih čvorova,
CT prsnog koša (CT toraksa) – procjenjuje proširenost tumora i odnosa prema drugim strukturama,
CT abdomena (trbušna šupljina) – procjenjuje proširenost bolesti, osobito za tumore donje trećine jednjaka),
ezofagoskopija (početni dio gastroskopije)– endoskopska pretraga koja omogućava izravan prikaz tumora putem fleksibilne cijevi uvedene u jednjak i biopsiju lezije jednjaka,
biopsija lezije jednjaka – uzimanje uzorka za patohistološku analizu koja se obavlja prilikom ezofagoskopije.

Sumnju na rak jednjaka daje klinička slika i anamnestički podaci (dugogodišnji alkoholičari, pušači i sl.) Dva osnovna dijagnostička postupka u bolesnika s otežanim gutanjem (posebice ako su stariji od 40 godina) jesu radiološki kontrastni pregled jednjaka (pokazuje suženje) i ezofagoskopija uz mogućnost biopsije jednjaka.

Biopsija jednjaka i PHD nalaz (patohistološka dijagnoza) promatran pod mikroskopom jedini je siguran dokaz karcinoma jednjaka. Slikovne metode (rendgen, CT) nam govore o proširenosti bolesti kako bi mogli odrediti stadij bolesti i vrstu liječenja.

Uzorak tkiva raka jednjaka može se testirati na HER2 receptore. Neke stanice raka jednjaka mogu imati povišene ove receptore koji pomažu u rastu tumorskih stanica. Ako je osoba pozitivna na HER2 receptore, postoji opcija liječenja s „pametnim lijekom“ trastuzumab (Herceptin) koji ciljano uništava HER2 + stanice.

Saznajte više: Što je gastroskopija i kako se pripremiti?

Rak jednjaka – krvna slika

Ne postoji tumorski marker koji bi otkrio rak jednjaka što uvelike otežava dijagnozu bolesti.

Krvna slika u raku jednjaka može eventualno pokazati anemiju (manjak eritrocita i hemoglobina) koja je posljedica krvarenja iz raka jednjaka.

Jetreni enzimi mogu biti povišeni kod bolesnika koji imaju metastaze u jetri.

Saznajte više: Povišeni enzimi jetre

Rak jednjaka – liječenje, operacija jednjaka

Liječenje raka jednjaka sastoji se od kirurškog i onkološkog pristupa.

Izbor operacijske metode ovisi o operabilnosti tumora, lokalizacije tumora i općeg stanja bolesnika.

Metoda kirurškog izbora je ezofagektomija (djelomično ili potpuno odstranjenje jednjaka) s rekonstruktivnim zahvatom (rekonstrukcija jednjaka želucem ili crijevom). Katkad je potrebno odstraniti i dušnik (laringektomija) i učiniti trajnu traheostomu (otvor na prednjoj stijenci dušnika za disanje). Nužno je odstraniti i limfne čvorove (limfadenektomija). Kao što vidite, operacija jednjaka je zahtjevna operacija.

Nakon operacije jednjaka potrebno je provesti dodatno liječenje zračenjem i/ili kemoterapijom.

Saznajte više: Radioterapija (zračenje) – vrste, postupak i nuspojave

Kod bolesnika koji se liječniku jave u trenutku kada nije smisleno izvoditi operaciju (neoperabilni rak jednjaka) provodi se kemoradioterapija (zračenje i kemoterapija). Prilikom odluke o vrsti liječenja potrebno je dobro procijeniti opće stanje bolesnika, jer je riječ o izrazito agresivnom liječenju s očekivanim brojnim nuspojavama (kaheksija, podložnost infekcijama, hematološke nuspojave).

Ako pacijent nije kandidat za agresivno liječenje s mogućnosti izlječenja, preostaje palijativno liječenje (zahvat koji ne dovodi do izlječenja, ali olakšava simptome bolesniku i produžuje život).

Pacijenti s metastatskom bolesti liječe se kemoterapijom u cilju produženja života.

Saznajte više: Kemoterapija – djelovanje, vrste i nuspojave

Oporavak nakon rak jednjaka

Rak jednjaka ima visoku stopu smrtnosti jer se dijagnoza postavlja relativno kasno, kada nije moguće provesti kirurško izlječenje. Samo 25 do 40% bolesnika javi se liječniku u operabilnom stadiju bolesti.

Petogodišnje preživljenje iznosi oko 20%.

Rak jednjaka kod mladih je izuzetno rijedak jer se bolest uglavnom pojavljuje nakon 50. godine života.

Potpuni oporavak nakon raka jednjaka moguće je očekivati kod bolesnika koji su tumor otkrili u ranom stadiju.

Nakon liječenja, nužno je redovito kontroliranje bolesnika svaka 3 mjeseca (klinički pregled i biokemijske pretrage), a kontrolna endoskopija i CT prsnog koša (CT toraksa) moraju se učiniti bar 2 put godišnje.

Rak jednjaka – prevencija

Primarna prevencija svakako podrazumijeva edukaciju stanovništva o mogućim rizicima i posljedicama štetnih životnih navika, kao što su pušenje, konzumacija alkoholnih pića i nezdrava prehrana.

Bolesnici kojima je dijagnosticiran Barrettov jednjak moraju se redovno kontrolirati (ezofagoskopija i biopsija) čime je moguće otkriti čak 75 % adenokarcinoma jednjaka.