Kada netko spomene makrobiotičku prehranu, obično se pomisli na to da je riječ o alternativi ili čak nadriliječništvu. Drugi će pak pomisliti da je riječ samo o još jednoj dijeti. No, makrobiotička prehrana je više od prehrane. Oni koji je odabiru biraju makrobiotičku prehranu kao stil života. 

Makrobiotička prehrana svoje korijene vuče iz japanske filozofije. Svoju popularnost stječe u 20. stoljeću zahvaljujući japanskom filozofu i reformatoru Georgeu Ohsawi. Međutim, pojam makrobiotike potječe još iz doba Hipokrata prema grčkim riječima “macros” što znači “duži” i “bios” što znači “život”. 

Nadalje, motiviran konceptima kineske filozofije i yin yangom Ohsawa razvija filozofiju makrobiotike koja, pored prehrane, uzima u obzir stil života, mentalno zdravlje i druge aspekte u životu čovjeka. 

Osnove makrobiotike

Budući da makrobiotička prehrana podrazumijeva cjelokupan pristup zdravlju i životu, neki od njezinih osnovnih koncepata su:

• cjelovite, neprocesuirane namirnice
• uravnoteženost yina i yanga
• vježbanje i kretanje
• meditacija
• svjesnost i duhovnost
• izbjegavanje određenih vrsta namirnica i navika. 

Namirnice koje uključuje makrobiotička prehrana su:

• cjelovite žitarice
• povrće i voće
• soja i druge mahunarke 
• alge
• sjemenke
• orašasti plodovi 
• juhe
• sezamovo ulje
• morski plodovi. 

Pritom cjelovite žitarice čine oko 50 – 60 % udjela u svakom obroku, a odnosi se na žitarice kao što su:

• proso
• raž
• heljda
• kukuruz.

Proizvodi od žitarica poput kruha ili tjestenine konzumiraju se rijetko. Povrće se najčešće jede sirovo, a u obroku treba biti zastupljeno oko 30 %. Dopušteno je konzumirati povrće pripremljeno na pari, kuhano ili pečeno. 

Mahunarke se jedu kuhane, čine oko 10 % dnevnog unosa, a dopušteni su i proizvodi na bazi mahunarki, kao što su tofu ili tempeh. Sjemenke i orašasti plodovi dopušteni su u umjerenim količinama. 

Alge se preporučuju u svakom obroku. Od zaslađivača su dopušteni ječmeni slad i sirup od smeđe riže. Nadalje, sva hrana treba biti uzgojena na organski način. Kofein se izbjegava, a voda koja se pije treba se pročistiti.

Juhe se konzumiraju u količini od jedne do dvije šalice dnevno. Unos voća se gleda na tjednoj bazi, no tropsko voće poput papaje ili ananasa se ne preporučuje. Što se tiče ulja, prednost se najviše daje sezamovom ulju. 

Također, za postizanje ravnoteže koriste se elementi kao što su vatra, voda, zemlja, zrak i eter. 

Ostali savjeti u vezi prehrane su da se ne pretjeruje u količini hrane i da se konzumira više manjih obroka dnevno. Također, hranu treba dobro sažvakati, a prilikom konzumacije hrane potiče se i onaj duhovni dio u smislu uživanja u obroku i zahvalnosti na istom. 

Budući da makrobiotička prehrana isključuje pojedine namirnice, može biti nedostatna po pitanju određenih nutrijenata kao što su kalcij, vitamin D, željezo i vitamin B12. Trudnice, dojilje i osobe u pubertetu trebale bi se savjetovati sa stručnjakom prije prelaska na makrobiotiku. 

Ovdje je važno naglasiti da pojedine namirnice mogu sadržavati određene nutrijente, no to nije dovoljno. Važna je bioraspoloživost tih nutrijenata. Primjerice, željezo iz namirnica životinjskog porijekla bolje se apsorbira u odnosu na željezo iz namirnica biljnog porijekla. 

Makrobiotička prehrana i rak

Danas se makrobiotička prehrana promovira kao holistički pristup zdravlju. Zato se za ovaj tip prehrane, ali i stil života ponajviše odlučuju osobe koje imaju zdravstvenih problema, posebice one koje boluju od karcinoma. 

Osobe koje boluju od raka odlučuju se za makrobiotičku prehranu kao dio njihova cjelokupnog liječenja, dakle kao dodatak medicinskom liječenju. Ovakav način prehrane svakako djeluje preventivno na karcinom i bolesti srca. 

No, ovisno o vrsti i stadiju raka, ne znači nužno da prehrana može djelovati kao lijek, već kao potpora imunitetu i organizmu da lakše podnese tretmane i medicinsko liječenje. Zasad nema dovoljno znanstvenih dokaza da se nedvosmisleno može tvrditi kako makrobiotička prehrana liječi rak. 

U tom smislu svatko treba odlučiti za sebe u što vjeruje i djeluje li mu nešto smisleno. Kod bilo koje bolesti važno je sagledati svoju prehranu i napraviti promjene kako bi se dala podrška organizmu. To je najbolje raditi u suradnji sa stručnom osobom. 

Makrobiotička prehrana – recepti 

Oni koji su već duže vrijeme u makrobiotici znaju da je to za njih životni stil. Za one koji su samo znatiželjni i žele isprobati kako izgleda takva hrana, evo nekoliko recepata. 

Primjer doručka

Krećemo s doručkom. Nutricionistička preporuka je dodati i neki izvor proteina, poput kockica tofua kako bi obrok bio kompletan. 

Sastojci:

• pola šalice kuhane smeđe riže
• 1 šalica cvjetova brokule
• 1 šalica špinata
• 1 šalica mladog kelja
• 2 čajne žličice tamari umaka
• 1 čajna žličica rižinog octa
• pola avokada (narezanog na kockice)
• prstohvat soli. 

Priprema

1. Povrće dinstajte na malo vode tako da najprije dodate brokulu i kelj, pa nakon kratkog kuhanja dodajte špinat.
2. Zatim dodajte kuhanu smeđu rižu, tamari i rižin ocat. Miješajte oko dvije minute, dok obrok ne postane topao.
3. Na kraju dodajte kockice avokada i malo soli. 

Primjer ručka

Za ručak vrlo jednostavan recept koji predstavlja uravnotežen obrok jer sadrži sva tri makronutrijenta.

Sastojci:

• 1 šalica heljde
• 200 g tofua (narezanog na kockice)
• 1 jušna žlica sezamovog ulja 
• 2 čajne žličice tamari umaka
• pola šalice crvene paprike (nasjeckane)
• pola šalice brokule (narezane na cvjetove)
• 1/4 šalice luka (nasjeckanog)
• 1 režanj češnjaka (nasjeckani) 
• crni papar
• sol.

Priprema

1. Heljdu skuhajte prema uputama.
2. Kockice tofua prelijte tamari umakom i pustite ga da se marinira.
3. Na sezamovom ulju dinstajte luk i češnjak, potom dodajte papriku i brokulu te dinstajte još koju minutu. 
4. Na kraju dodajte marinirani tofu, popaprite i posolite. 

Primjer večere

Za večeru gotovu u 15 minuta trebat će vam, naravno, raznoliko povrće, tofu i ovaj put sjemenke. 

Sastojci:

• 130 g dimljenog tofua (narezanog na kockice)
• 1 mrkva (narezana na trakice)
• nekoliko komada cherry rajčica
• 1 šalica mahuna
• 1 crvena paprika (narezana na trakice)
• 1 čajna žličica suncokretovih sjemenki 
• prstohvat soli
• 1 čajna žličica rižinog octa. 

Priprema

1. Na kojoj kapi maslinovog ulja ili na vodi dinstajte mrkvu i papriku. 
2. U zdjelu dodajte kockice tofua, prokuhane mahune i cherry rajčice, a onda i dinstanu papriku i mrkvu.
3. Dodajte suncokretove sjemenke, sol i rižin ocat te pomiješajte. 

Primjer deserta

Ako ste mislili da su u makrobiotici zabranjeni deserti, varate se. Dopušteno je pojesti 2 – 3 deserta tjedno. Doduše, to se većinom odnosi na voće i zaslađivače. 

Sastojci:

• 2 oguljene jabuke (narezane na kriške)
• 1 čajna žličica cimeta
• 2 jušne žlice rižinog sirupa
• sok jednog limuna. 

Priprema

1. Zagrijte pećnicu na 180 °C.
2. U zdjeli pomiješajte cimet, rižin sirup i limunov sok, a zatim uvaljajte jabuke. 
3. Obložite lim za pečenje papirom za pečenje te na njega posložite kriške jabuke. 
4. Pecite jabuke oko 20 minuta. 

Pročitajte i članke:

• Vaša novogodišnja odluka je veganstvo? Nutricionistica otkriva o čemu trebate posebno voditi računa
• “Jedite dugu”: Metoda koja je važnija od broja kalorija i veličine porcije! Evo o čemu je riječ
• Zdrava prehrana je skupa? Nutricionistica donosi vodič za uštedu i kupovinu kvalitetne hrane.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pogađaju milijune diljem svijeta

Kako smanjiti bolove u leđima? Evo 14 načina

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• makrobiotička prehrana
• makrobiotička prehrana - recepti
• makrobiotička prehrana i rak
• osnove makrobiotike