Područje konvencionalne zapadne medicine prvenstveno se usredotočuje na fizičko zdravlje, zanemarujući aspekt duhovnog blagostanja. Međutim, naginje se promjeni perspektive jer sve više dokaza ukazuje na to da duhovnost i vjera mogu značajno utjecati na zdravlje, posebice mentalno zdravlje.

Istraživanja pokazuju da su više razine duhovnosti i vjerskog angažmana povezane sa smanjenom razinom depresije, suicidalnih tendencija i zlouporabe droge.

Sudjelovanje u stalnim duhovnim praksama kao što su pohađanje vjerskih službi, molitva, meditacija i altruistička djela mogu poslužiti kao zaštitni čimbenici protiv stanja poput posttraumatskog stresnog poremećaja i olakšati psihološki rast nakon stresnih iskustava.

Vjera i zdravlje – utjeha u vremenu očaja

Prema dr. Lisi Miller, osnivačici Spirituality Mind Body Institute na Učiteljskom koledžu Sveučilišta Columbia, ove prakse mogu pružiti osjećaj podrške i utjehe u vremenu očaja. Oni koji smisao i svrhu izvlače iz svoje duhovnosti imaju tendenciju izići iz poteškoća osjećajući se bolje opremljenima za suočavanje s budućim izazovima.

Štoviše, kod pojedinaca koji redovito sudjeluju u vjerskim obredima bilježe se niže stope hospitalizacija i kraći boravak u bolnici u usporedbi s onima koji to ne čine. Čak i među pojedincima koji se suočavaju s teškim bolestima, poput raka, održavanje duhovne prakse u korelaciji je s izvješćivanjem o višoj kvaliteti života.

Neuroznanstvena istraživanja sugeriraju da bavljenje vjerskim ili duhovnim aktivnostima može izazvati vidljive promjene u mozgu. Određena područja mozga povezana s emocijama, uvidom i transcendentnom sviješću aktiviraju se tijekom takvih iskustava.

Osim toga, pojedinci kojima je duhovnost prioritet tijekom i nakon oporavka od depresije često pokazuju deblje regije mozga povezane s emocionalnim blagostanjem.

Dok točni mehanizmi koji stoje iza ovih moždanih promjena ostaju nejasni, očito je da je dosljedna duhovna praksa ključna za potpunu korist navedenog, slično redovitoj praksi bihevioralnih intervencija, poput kognitivno-bihevioralne terapije.

Dokazana je i važnost održavanja duhovnog angažmana tijekom vremena, pokazujući da je kod pojedinaca koji su doživjeli “duhovno buđenje” i kontinuirane duhovne prakse manja vjerojatnost da će u budućnosti razviti depresiju.

Duhovnost i zdravlje – ne trebate pripadati nekoj religiji, postoje drugi načini

Duhovnost ne podrazumijeva nužno privrženost organiziranoj religiji, ali može uključivati povezanost s višom silom/transcendentnim ili osjećaj nečega većeg od sebe. Kaže se da ova svijest aktivira univerzalni neuralni put svojstven svim pojedincima, bez obzira na vjersku pripadnost ili sustav vjerovanja.

Prema dr. Brandonu Vaidyanathanu formalna vjerska uvjerenja i prakse nisu obavezni za duhovno ispunjenje. Uključivanje u djela zahvalnosti, suosjećanja, služenje zajednici ili provođenje vremena u prirodi mogu doprinijeti duhovnom blagostanju.

Prepoznajući društveni aspekt duhovnosti, Vaidyanathan naglašava važnost zajednice i pripadnosti. Dok vjerske zajednice često pružaju osjećaj pripadnosti i podrške, nereligiozne duhovne zajednice, poput meditacijskih grupa, mogu ponuditi slične dobrobiti. Međutim, bitno je priznati da nisu sva iskustva unutar vjerskih ili duhovnih zajednica pozitivna.

Neki liječnici mentalnog zdravlja integriraju religijske ili duhovne prakse u terapiju, što se pokazalo obećavajućim u upravljanju različitim stanjima mentalnog zdravlja. Psihijatrica Anna Yusim, dr. med., uključuje pojedinačna vjerska ili duhovna uvjerenja u kognitivno-bihevioralnu terapiju, prepoznajući važnost zadovoljavanja duhovnih potreba za sveukupnu dobrobit.

Yusimin pristup uključuje integraciju praksi kao što su molitva, sveti tekstovi ili vjerske službe kod pojedinca s vjerskim uvjerenjima, dok za one bez posebnih vjerskih uvjerenja preporučuje meditaciju, jogu i rad na disanju.

Ukratko, sve veće prepoznavanje odnosa između duhovnosti i zdravlja naglašava važnost integracije duhovne prakse u medicinske i terapijske pristupe za postizanje holističkog blagostanja.

Pročitajte i ove članke:

• Meditacija za početnike: Riješite se stereotipa! Psihologinja otkriva što znači meditacija za zdravlje i savjete
• Joga vježbe za početnike: Ne znate otkud krenuti? Uz ove jednostavne poze povećajte fleksibilnost i smanjite stres
• Tehnike disanja: Za smirenje, snižavanje tlaka, bolji san i jaka pluća! Ove jednostavne vježbe disanja možete prakticirati bilo kada.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Popularan oblik pripreme obroka

Zdravi smoothie za večeru: Nutricionistica donosi pet uravnoteženih recepata

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• duhovnost i zdravlje
• religioznost i zdravlje
• vjera i zdravlje