Sigurno ste pročitali ili čuli kako je sve povezano – od čovjeka i prirode do svih organskih sustava u organizmu. Isto tako, mentalno, emocionalno, fizičko i duhovno zdravlje također se isprepliću. 

Na tržištu postoje knjige koje govore upravo o tome što zapravo znači određena fizička bolest, odnosno koji to mentalni i emocionalni teret nosimo iz kojeg je fizička bolest proizašla kao posljedica. 

Upravo ta međupovezanost, međuovisnost i utjecaj jednog na drugo nazivamo holizmom. No, taj se pojam drugačije tumači, ovisno o kojoj je znanstvenoj grani riječ. Što je holistički pristup najbolje nam govori sam naš organizam koji ima zasebne sustave, ali su svi međusobno povezani i utječu jedan na drugog. 

Tako je i izvan našeg organizma. Povezani smo s okolišem, drugim živim bićima, informacijama, hranom, zrakom, vodom, mislima itd. Kompleksnost našeg zdravlja na svim razinama iznjedrio je holistički pristup životu i holistički pristup zdravlju. 

Holizam – značenje 

Prema enciklopediji holizam u biologiji znači da je naš organizam cjelina, a ne zbir dijelova. Naš organizam je podijeljen na sustave kao što su koštani, mišićni, krvožilni, probavni itd., a svi su oni međusobno povezani. 

U psihologiji se holizam također odnosi na cjelinu i cjelokupnost, a najpoznatiji pravci koji zagovaraju holistički pristup u psihologiji su psihoanaliza i geštalt. 

U konačnici, u sociologiji holizam označava promatranje društvenih pojava kao stvarnost koja prethodi djelovanju pojedinca. 

Dakle, holizam se odnosi na cjelokupnost, cjelovitost, a ne na sastavne izolirane dijelove. Primjerice, s biološkog stajališta znači da hormonski sustav nije sustav sam za sebe, već utječe i na druge sustave u tijelu. 

Kada je u pitanju holistički pristup životu, u obzir uzimamo kompleksnost čimbenika. Trebamo sagledati sve faktore koji utječu na čovjeka:

• okoliš u kojem živimo
• društvo u kojem živimo i krećemo se
• genetika
• životni stil 
• prehrana
• emocionalno, duhovno i mentalno zdravlje
• pogled na svijet.

Ovi faktori podrazumijevaju i holistički pristup zdravlju, što znači da se određena bolest ne gleda izolirano, već cjelovito. Primjerice, ako je narušeno zdravlje jetre, pate i drugi organi i sustavi u tijelu. 

Zato je važan holistički pristup liječenju koji ne podrazumijeva samo terapiju, odnosno lijekove, već traženje uzroka.

U tom smislu holistički pristup pacijentu podrazumijeva ne samo traženje uzroka i adekvatne terapije, već sagledavanje svih drugih faktora koji vode do bolesti. To uključuje i okoliš u kojem obitavamo, prehranu, način života, ali i odnos prema životu.

Važno je ponovno uspostaviti mentalnu, duhovnu, fizičku i emocionalnu ravnotežu. Naravno da postoji genetska predispozicija za određene bolesti i poremećaje. No, iako ne možemo birati gene koje smo dobili, itekako možemo kontrolirati ono što utječe na gensku ekspresiju.

Genska ekspresija znači da okolišni faktori mogu biti okidači za aktivaciju ili deaktivaciju određenih gena. Primjerice, ako u obiteljskoj anamnezi postoji veći rizik za dijabetes tipa 2, svojim životnim stilom utječemo na to hoće li se takvi geni aktivirati ili ne. 

Okolišni faktori koji utječu na gensku ekspresiju, a koje možemo kontrolirati i holistički uzeti u obzir jesu:

• prehrana (nutritivni deficiti, pojedine komponente poput omega-3 masnih kiselina, fitoestrogena itd.)
• fizička aktivnost
• toksini (kemikalije, pesticidi, teški metali)
• stres, raspoloženje, traume
• dnevni ritam (smjene u kojima radimo, vremenske zone, izmjena dana i noći)
• kvaliteta sna 
• alkohol, droga, pušenje i dr. štetne navike. 

Pročitajte članak “Kako spriječiti rak? Genetika nije jedini krivac! Najmanje 1/3 zloćudnih tumora može se spriječiti! Evo koji su rizični čimbenici koje možete mijenjati“.

Holistički pristup 

Holistički pristup proizlazi iz kompleksnosti našeg organizma, ali i svijeta u kojem živimo. U prirodi je sve međusobno povezano pa je tako i unutar i izvan nas. Mi smo dio cjeline pa najslabija karika ne utječe samo na sebe, već i na druge. 

Uzmimo za primjer jednu tipičnu svakodnevicu. Odlazite na posao i svaki dan vam je sve stresnije, napetije i ne uspijevate uhvatiti ritam s količinom posla. Zbog toga ostajete duže na poslu i kući dolazite umorni. 

Odlažete svoje privatne interese i obveze, nemate snage pripremiti kvalitetan obrok i sve što želite je samo utišati glad i otići na spavanje. Tijekom noći se budite jer vas muče svi oni stresori na poslu. 

Postajete napetiji i nervozniji pa dolazite i u sukob s ukućanima nemajući strpljenja i snage za njihove zahtjeve i potrebe. Ova se situacija odvija nekoliko mjeseci, počinjete osjećati sve veći umor, napetost i opterećenost, a i primjećujete da ste sve više skloni čestim prehladama. 

I tako korak po korak manifestirate, primjerice, probleme sa štitnjačom. Dobivate lijek, ali se vraćate svojoj tipičnoj svakodnevici. Smatrate da je lijek dovoljan i da ne treba ništa drugo mijenjati, a na situaciju u svojem privatnom i poslovnom životu već ste se navikli i ne smatrate je izvorom sve više narušenog zdravlja. 

No, kako nastavljate živjeti ovim obrascem, stanje sa štitnjačom se pogoršava i trebate jaču terapiju. Primijetili ste da ste počeli osjećati probleme sa želucem. Osim toga, vaša krvna slika daje vam do znanja da imate povišeni kolesterol. 

Kao što vidite, jedna tzv. domino pločica, u ovom primjeru kronični stres na poslu, aktivirala je i druge pločice u slijedu. Holistički pristup vraća se na uzrok. Vlastiti izbor da ostanete na stresnom poslu doveo vas je do problema sa zdravljem, ali i kvalitetom sna te međuljudskim odnosima. 

To znači da se vaše zdravlje može povratiti ne samo terapijom, već promjenom na drugim poljima. U tom smislu govorimo o različitim vrstama holističkog pristupa, pa je tako jedan od njih i holistički pristup poslu. 

Ovdje nije važan samo vaš osobni holistički pristup poslu, već holistički pristup poslu samih organizacija i poduzeća. Tako će pojedina poduzeća angažirati stručnjake koji će im pomoći da sagledaju svoju poslovnu sredinu kao cjelinu, a ne kao dijelove. 

Primjerice, standardni poslovni principi temelje se na odjelima, npr. odjel za menadžment, financijski odjel i sl. No, holistički pristup ih sagledava povezano kao cjelinu. 

To znači suradnju i okupljanje radnika iz svih odjela, zajedničko traženje rješenja. Vaš osobni holistički pristup poslu odnosi se na to da posao nije ovdje samo da vam osigura egzistenciju. Vaše zadovoljstvo poslom bitno će utjecati na vaše zdravlje i općenito zadovoljstvo u životu jer posao uzima velik dio našeg vremena i energije. 

Holistički pristup prehrani 

Jedan od najvažnijih čimbenika koji direktno utječe na zdravlje, ali i raspoloženje (zbog hormonske ne/ravnoteže) jest pravilna prehrana. Mnogima je ovo najveći izazov, hraniti se zdravo u kontinuitetu.  

Holistički pristup prehrani znači sagledati vaš život i obaveze kao cjelinu. Ako radite i imate djecu, zasigurno nemate puno vremena na raspolaganju. Jedemo više puta dnevno svaki dan i zdrava prehrana od nas zahtijeva organizaciju. 

Zato zdravu prehranu prilagodite ne samo smjernicama pravilne prehrane, već i svojem vremenu koje imate na raspolaganju za pripremu obroka, preferencijama, potrebama i ciljevima. 

Ako imate samo 30 minuta u danu za pripremu svih obroka, napravit ćete popis ideja za obroke koji mogu biti spremni za toliko vremena. Da biste postigli holistički pristup prehrani, trebate razmišljati još jedan korak unatrag.

Ne možemo pojmiti da zdravi obroci mogu biti gotovi za 15 minuta ako imamo uvjerenje da zdrava prehrana znači provesti tri sata u kuhinji. I upravo se tu na djelu nazire holistički pristup, kao i način razmišljanja i uvjerenja koja imamo, a koja posljedično utječu na akcije koje poduzimamo i kako si organiziramo život. 

Drugi primjer holističkog pristupa prehrani jest kada osoba radi u noćnoj smjeni. Iako je preporuka konzumirati zadnji obrok najkasnije 2 – 3 sata prije spavanja, ovo pravilo ne vrijedi za osobu koja kreće u noćni rad. Ovdje se prehrana dodatno individualno prilagođava. Ovo je jedan od razloga zašto univerzalne dijete i prehrambeni režimi ne funkcioniraju. 

Pročitajte članak “Analiza popularnih dijeta: Nutricionistica objašnjava zašto je pravilna prehrana bolji izbor“.

Holistički pristup ne znači samo sagledavanje cjeline i konteksta u kojem trenutno živimo i djelujemo, već uzimanje u obzir individualne potrebe, ciljeve i želje. Cilj holističkog pristupa je ravnoteža na svim poljima, a ovdje svatko treba pronaći svoju ravnotežu. 

Također, iako je prehrana jedan od najvažnijih čimbenika, svakako nije jedina bitna za očuvanje zdravlja i ravnotežu u životu. Više tome pročitajte u članku “Zdrava prehrana nije dovoljna: Na ovih 10 stvari trebate paziti da biste bili zdravi“.

To nam upravo govori kako se ne možemo pobrinuti samo za jednu stavku u životu. Primjerice, potpuna posvećenost karijeri bez ikakve posvećenosti prehrani i zdravlju ubrzo će nas dovesti i do stagnacije u karijeri. 

Imajte to na umu kada mislite da netko brže napreduje i da biste se morali odreći vježbanja ili negdje drugdje ukrasti vrijeme da i vi radite više, brže i bolje. Sjetite se da sprinteri ne mogu trčati na duge staze i da pregore. Holistički pristup je maraton, napredak u skladu sa sobom, ne vanjskim kriterijima i usporedbama. 

Pročitajte i članke:

• Hrana i zdravlje: Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• Zdrava prehrana nije dovoljna: Na ovih 10 stvari trebate paziti da biste bili zdravi
• Debljina je bolest i ne liječi se dijetom: Nutricionistica otkriva kako trajno promijeniti životni stil, navike i uvjerenja o hrani i tijelu.

• holistički pristup liječenju
• holistički pristup pacijentu
• holistički pristup poslu
• holistički pristup prehrani
• holistički pristup zdravlju
• holistički pristup životu