Bronhalna astma, bronhijalna astma (lat. asthma bronchiale) je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do reverzibilne opstrukcije dišnih putova zbog upale i hiperreaktivnosti bronhalnog debla. Bronhalna hiperreaktivnost je svojstvo dišnih putova da pojačano reagiraju na minimalne količine podražaja, koji u zdravih ljudi ne uzrokuju suženje dišnih putova. Reverzibilnost znači da je opstrukcija nije stalna već dolazi i prolazi.

Bolest se javlja u epizodama, izmjenjuju se periodi u kojima nema simptoma astme s periodima akutizacije bolesti – napadaj astme. Do napadaja astme dolazi pri pogoršanju upale, kada je osoba izložena iritirajućem čimbeniku iz okoline. Upala u plućima je stalna, ali kada je niskog intenziteta pacijent nema simptoma, a kada se pojača intenzitet upale javljaju se i simptomi bolesti.

Napadaj astme (bronhoopstrukcija) se očituje kao otežano disanje i nedostatak zraka, pritisak u prsima i nedostatak zraka uz moguće čujno zviždanje prilikom disanja, a katkad se javlja i kašalj.

Astma kod djece

Smatra se da 5% cjelokupne populacije i gotovo 10% djece ima astmu. Astma kod djece je dva puta češća kod muške djece. Astma kod djece je najčešće alergijska astma, a prvi napadaj astme se obično javlja do pete godine života.

U razvijenim zemljama Europe astma je najčešći razlog za prijam u bolnicu u dječjoj dobi, a tijekom posljednjih dvadesetak godina izrazito se povećala učestalost ove bolesti.

Astma je bolest koja pokazuje sklonost nasljeđivanja i češća je u nekim obiteljima. Atopija je pojam koji označava genetski određenu sklonost reakcijama alergijske preosjetljivosti tipa 1 (astma, peludna hunjavica, atopijski dermatitis).

Rizični faktori za razvoj astme kod djeteta su:

• pozitivna obiteljska anamneza o atopijskim bolestima (astma, peludna hunjavica, atopijski dermatitis),
• prenatalni faktori rizika (npr. pušenje majke u trudnoći),
• postnatalni faktori rizika (npr. nedojenje, onečišćenje zraka, česte infekcije),
• neposredni povodi (npr. tjelesni napor, hladan zrak, hiperventilacija, aspirin, emocionalni stresovi).

Astma – uzroci i vrste

Razlikujemo dvije glavne vrste astme prema uzroku nastanka.

Alergijska astma

Alergijska astma je oblik astme u kojemu je astmatični napadaj posljedica reakcije preosjetljivosti tipa 1 (anafilaktički tip), a pobuđen je izlaganjem alergenu iz okoliša. Alergijska astma je najčešći oblik astme.

Karakteristike alergijske astme:

• javlja se u ranijoj dobi, prvi napadaj astme najčešće nastupa do pete godine života,
• postoji obiteljska sklonost razvoju bolesti – atopija,
• pozitivni su testovi na alergene,
• često su prisutne i druge atopijske bolesti (rinitis, dermatitis).

Najčešći alergeni (provocirajući čimbenici za napadaj astme) su:

• alergija na grinje kućne prašine Dermatophagoides pteronyssinus,
• alergija na pelud biljaka (trava, korov, stabla),
• alergija na dlake, perje i epitelni otpadci domaćih životinja,
• alergija na plijesni,
• rjeđe alergije na hranu.

Astma može biti cjelogodišnja kod osoba koje su alergične na grinje i plijesni ili sezonska kod osoba koje su alergične na pelud biljaka.

Napadaj astme mogu uzrokovati i duhanski dim, infekcija dišnih puteva, osvježivači zraka kao i snažne emocionalne reakcije.

Liječenje alergijske astme sastoji se od kombinacije lijeka protiv alergije (antihistaminika) i lijeka za smanjenje otpora u dišnim putovima (npr. Ventolin).

Saznajte više: Alergijska astma – simptomi, liječenje, skrivene opasnosti

Nealergijska astma

Nealergijska astma je uzrokovana mehanizmima koji nisu imunološke prirode i nisu posredovani preosjetljivosti tipa 1. Sama etiologija bolesti još nije poznata.

Karakteristike nealergijske astme:

• javlja se u kasnijoj dobi,
• nema pozitivne obiteljske anamneze na slična oboljenja,
• testovi na alergene su uredni,
• IgE nije povišen.

Najčešći uzroci bronhospazma (bronhoopstrukcije) i napadaja nealergijske astme su:

• tjelesni napor,
• izlaganje hladnoći (alergija na hladnoću, astma na hladnoću),
• lijekovi (najčešće acetilsalicilna kiselina, aspirin – aspirinska astma),
• kemikalije iz radne sredine,
• plućne infekcije.

Astma – simptomi

Astma je obilježena periodima bez simptoma (faza remisije) i akutizacijom bolesti (astmatski napadaj).

Astma – napadaj

Astmatski napadaj je osnovna karakteristika bronhalne astme. Napadaj astme može biti različite težine, od blagih i kratkotrajnih do teških i dugotrajnih. Napadaj astme se najčešće javlja noću ili pred jutro i javlja se naglo.

Simptomi astme su:

• dispneja, zaduha (nedostatak zraka, glad za zrakom, teško disanje, osjećaj gušenja, otežano disanje, kratki dah, nemogućnost da se izdahne do kraja),
• pritisak u prsima, stezanje u grudima,
• kašalj,
• piskanje – zviždanje u plućima, sviranje u prsima,
• svrbež kože prednje strane vrata,
• ubrzano disanje – tahipneja,
• ubrzan rad srca – tahikardija,
• otežan govor,
• smetenost,
• aktivacija pomoćnih mišića za disanje – bolesnik sjedi nagnut prema naprijed, bori se za dah,
• simptomima alergije kod alergijske astme – kihanje, curenje nosa, svrbež očiju…

Zbog nedostatka zraka tijekom intenzivnih napadaja lice i usne mogu poplaviti i nastaje cijanoza.

Status asmaticus je najteži oblik astmatskog napadaja, a definira se kao astmatski napadaj koji traje više od 12 sati i ne može se suzbiti standardnom antiastmatičnom terapijom.

Saznajte više: Dispneja (zaduha) – značenje, vrste i liječenje

Astma – dijagnoza

Dijagnoza astme se postavlja nakon opsežne obrade pacijenta:

• anamneza – informacije o samom napadaju, drugim alergijskim bolestima, obiteljskoj pojavnosti i sl.,
• klinički nalaza pluća – auskultacija pluća, progresijom bolesti se čuju bronhalni zvižduci,
• laboratorijski nalazi – povećan broj eozinofila u krvi (eozinofilija), određivanje IgE protutijela,
• spirometrija – osnovna metoda u dijagnostici astme, objašnjena detaljnije u tekstu ispod,
• testiranje na nutritivne i inhalacijske alergene – kožni alergotest (ID- test, prick – test).

Spirometrija – testiranje plućne funkcije

Spirometrija je osnovna pretraga za testiranje plućne funkcije kojom se mjeri volumen i brzina izdahnutog zraka.

Spirometrija nam daje definitivnu dijagnozu za dvije najvažnije opstruktivne bolesti pluća: astma i kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB, plućni emfizem i kronični bronhitis).

U opstruktivnom bolestima pluća javlja se smetnja pri prolasku zraka u pluća – opstrukcija (bronhoopstrukcija), kod astme uzrokovana bronhospazmom – stiskanjem mišića u bronhima koji smanjuju promjer kroz koji zrak dolazi u pluća.

Spirometrija je bezbolna pretraga koja traje desetak minuta. Pretraga se izvodi upuhivanjem zraka u spirometar, koji kasnije računalno izračunava volumen pluća i plućne kapacitete.

Najvažnija vrijednost koja se određuje spirometrijom je FEV1, tzv. volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi izdisaja, ekspirija. Vrijednosti FEV1 manje od 80% očekivane normalne vrijednosti za određenu dob i spol smatraju se patološkim.

Glavna razlika između astme i KOPB-a je u tome što je astma reverzibilna bronhoopstrukcija (nije stalna već povremena), dok je kod KOPB-a opstrukcija bronha stalna.

Tijekom spirometrije, astma se dijagnosticira tako da se pacijentu da bronhodilatacijski inhalator (najčešće Ventolin) i ako se nakon primjene Ventolina poveća kapacitet pluća i volumen izdahnutog zraka, znači da je opstrukcija reverzibilna i da pacijent boluje od astme.

Bronhoprovokacija – metakolinski test

Metakolinski test se koristi za dijagnosticiranje hiperreaktivnosti bronhalnog debla. Bronhalna hiperreaktivnost je svojstvo dišnih putova da pojačano reagiraju na minimalne količine podražaja, koji u zdravih ljudi ne uzrokuju suženje dišnih putova.

Bronhalna hiperreaktivnost glavna je odrednica astme.

Bronhoprovokacijski test se izvodi tako da se pacijentu da metakolin, a poslije toga se izvodi spirometrija. Kod osoba koje boluju od astme, nakon primjene metakolina doći će do snažnog pada izdisajnog volumena tijekom prve sekunde izdisaja (FEV1).

Saznajte više: Spirometrija – kako se pripremiti za ispitivanje pluća?

Klasifikacija težine astme prema GINA smjernicama (globalna inicijativa za astmu)

Astma se može klasificirati u četiri stupnja prema težini bolesti.

Stupanj astme	Dnevni simptomi	Noćni simptomi	FEV1 (maksimalni volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi)
Povremena astma GINA 1 stupanj	povremeni simptomi, rjeđi od jednom tjedno normalna plućna funkcija između pogoršanja	noćni simptomi rjeđe od dva puta mjesečno	FEV1 veći od 80% očekivanog
Blaga trajna astma GINA 2 stupanj	simptomi češći od jednom tjedno, ali rjeđi od jednom dnevno pogoršanja mogu ometati aktivnosti i spavanje	noćni simptomi češće od dva puta mjesečno	FEV1 veći od 80% očekivanog
Umjerena trajna astma GINA 3 stupanj	dnevni simptomi svakodnevno udisanje beta2 agonista kratkog djelovanja	noćni simptomi češće od jednom tjedno	FEV1 između 60-80% očekivanog
Teška trajna astma GINA 4 stupanj	trajni simptomi česta pogoršanja ograničena fizička aktivnost	česti noćni simptomi	FEV1 manji od 60 % očekivanog

Astma – liječenje

Liječenje astme obuhvaća opće mjere, specifično liječenje i nespecifično liječenje, odnosno primjenu lijekova za ublažavanje simptoma astme.

Napadaji astme se mogu spriječiti ako se otkriju čimbenici koji izazivaju astmu i izbjegava doticaj s njima. Često se napadaji izazvani fizičkim opterećenjem mogu izbjeći prethodnim uzimanjem lijekova.

Liječenje ponajprije ovisi o stupnju težine astme, tj. o pojavnosti simptoma. Jedino povremena astma (GINA 1)  ne zahtijeva trajno liječenje već primjenu lijekova po potrebi.

Lijek za astmu

Lijekovi koji se koriste u liječenju astme se mogu svrstati u dvije osnovne skupine:

• protuupalni lijekovi – suzbijaju upalu, inhalacijski kortikosteroidi (npr. Tafen, Alvesco, Flixotide), antagonisti leukotriena (npr. Singulair),
• bronhodilatatori – šire dišne putove i olakšavaju prolaz zraka kroz njih: beta-2 agonisti (npr. Ventolin, Servent), antikolinergici (npr. Spiriva, Atrovent), teofilini (npr. Teolin).

Postoje i gotove kombinacije lijekova kao što je to npr. kombinacija salmeterola (beta-2 agonist) i flutikazona (kortikosteroid) i zove se Seretide.

Jedino u povremenoj astmi (GINA 1) nije potrebna trajna protuupalna terapija, dok je ona za sve ostale stupnjeve potrebna (trajna astma). Redovita uporaba lijekova smanjite će napadaje astme i olakšat će Vam kontrolu bolesti. Nemojte prestati uzimati terapiju ako se osjećate bolje, osjećate se bolje upravo zbog terapije!

Ovi lijekovi se primjenjuju putem inhalatora za astmu. Inhalacijska terapija je najdjelotvorniji oblik terapije astme jer dovodi lijek izravno u pluća (jako lokalno djelovanje) i izbjegavaju se moguće sistemne nuspojave.

Katkad je nužna i peroralna primjena kortikosteroida.

Kako se rabi dozirani inhalator, pumpica za astmu?

Slijedite sljedeće upute:

• protresite inhalator za astmu,
• izdišite 12 sekundi,
• stavite inhalator za astmu u usta ili 5 cm ispred usta i počnite polako disati,
• u času početka udisanja, pritisnite vrh inhalatora,
• udišite polako sve dok se pluća ne napune (5 do 6 sekundi),
• zadržite dah 4 do 6 sekundi,
• izdahnute i nakon 5 minuta ponovite postupak.

Astma kod djece se liječi istim lijekovima. Za djecu su posebno napravljene maske za primjenu inhalacijske terapije kako bi se maksimalno olakšala uporaba lijeka.

Alergen specifična imunoterapija – hiposenzibilizacija

Reakcija preosjetljivosti tipa 1 može se suzbiti postupkom hiposenzibilizacije.

Hiposenzibilizacija se koristi u liječenju alergijske astme, alergijskog rinitisa te kod osoba osjetljivih na ubode insekata pod vodstvom liječnika specijalista alergolog i nije pokrivena osnovnim zdravstvenim osiguranjem.

Svrha ove metode je povećanje praga tolerancije na alergen primjenom postupnog povećanja terapijske doze alergena. Započinje se dozom privikavanja dok se ne postigne doza tolerancije, a kroz duže vrijeme se nastavlja dozom održavanja (3 do 4 godine).

Hiposenzibilizacijom je moguće postići dugotrajnije poboljšanje, a ponekad i potpuni nestanak bolesti.

Saznajte više: Smjernice za primjenu alergen specifične imunoterapije u djece s astmom

Liječenje astme prirodnim putem

Opće mjere liječenja astme uključuju izbjegavanje okolnosti i alergena koji dovode do pojave napadaja. Prirodni put u liječenju bolesti je uvijek prva opcija i kod nekih bolesnika će biti dovoljno slijediti dolje navedene mjere. Međutim, nemojte podcjenjivati vlastitu bolest, ako je astma jaka, nužni su Vam lijekovi da bi smanjili simptome i mogli voditi normalan život.

Slijedite sljedeće savjete:

• izbjegavajte poznate alergene što je više moguće (npr. uklanjanje tepiha iz sobe, mijenjanje posteljine, izbacivanje jastuka punjenih perjem u domu, redovito usisavanje, isprobajte pročišćivače zraka s antialergijskim filterima),
• izbjegavajte boravak u zadimljenim prostorijama,
• nemojte početi pušiti, ako pušite potražite pomoć za prestanak pušenja,
• provjetravajte prostorije,
• održavajte optimalnu vlažnost zraka u domu,
• izbjegavajte uzimanje acetilsalicilne kiseline (aspirin),
• održavajte normalnu crijevnu floru (probiotici),
• konzumirajte pravilnu i uravnoteženu prehranu (prehrani dodajte đumbir, cimet, ružmarin, batat, alge, med, češnjak i kurkumu),
• isprobajte crni kim, majčinu dušicu, gingko biloba, gavez i zeleni čaj za astmu,
• boravite na svježem zraku i suncu – upijajte dovoljne količine vitamina D,
• isprobajte vježbe disanja i autogeni trening za opuštanje i meditaciju.

Saznajte više: Autogeni trening – vježbe, ciljevi i učinci

• alergijska astma
• astma
• astma kod djece
• bolesti pluća
• inhalator
• kronična opstruktivna bolest pluća
• nealergijska astma
• spirometrija