Kad imunitet pretjera

Test na alergije: Kako saznati da imate određenu alergiju? Liječnik otkriva kada je potrebno testiranje, koje vrste postoje i kakvi mogu biti rezultati

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Test na alergije provodi se kako bi se utvrdilo reagira li imunološki sustav pretjerano na određene tvari (alergene).

Ako imate alergijsku reakciju, to znači da imate alergiju.

Ljudi mogu biti alergični na tvari u okolišu poput plijesni, peludi i peruti kućnih ljubimaca. Neki ljudi imaju alergijske reakcije na ubode pčela ili lateks. Osobe s alergijama na hranu možda neće moći tolerirati kikiriki, mlijeko ili soju.

Alergijski test mjeri odgovor tijela na specifične alergijske okidače ili alergene. Ako imate alergiju, imunološki sustav pretjeruje u upalnom odgovoru. Proizvodi protutijela koja se nazivaju imunoglobulin E (IgE), a koja pokreću oslobađanje kemikalija koje uzrokuju alergijsku reakciju, a vide se u obliku crvenila, svrbeža i osipa na koži.

Test na alergije – kada je potreban?

Testiranje na alergije se radi ako postoje simptomi alergije koji vam smetaju i kod osoba koje imaju astmu. Test može identificirati okidače alergije koji mogu pogoršati simptome astme ili dovesti do teškog napada astme. Kod ljudi koji su imali tešku alergijsku reakciju zvanu anafilaksija također se ponekad preporučuje alergijsko testiranje.

Simptomi alergija koje ljudi najčešće doživljavaju su:

kožni simptomi – kao što su urtike, oticanje lica, usana ili jezika, generalizirani svrbež
dišni simptomi – kao što su kašalj, teško disanje, otežano disanje, stezanje u prsima ili grlu
simptomi probavnog trakta – kao što su mučnina i povraćanje, bolovi u trbuhu i grčevi, povraćanje i proljev
kardiovaskularni simptomi – kao što su blijeda koža, slab puls, vrtoglavica i omaglica, osjećaj lupanja srca.

Testiranje na alergije kod djece i beba

Nekad se smatralo da kod djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Danas se zna da već kod dojenčadi kožni test na alergije može dokazati preosjetljivost na različite alergene hrane i da u slučaju kliničke indikacije nije potrebno odgađati alergološko testiranje.

Prije provođenja alergijskih testova ponekad je potrebno prekinuti uzimanje pojedinih lijekova koji mogu utjecati na rezultate. Porazgovarajte sa svojim liječnikom o tome koje lijekove uzimate.

Test na alergije – vrste

Postoje različiti načini testiranja na alergije. Liječnik će odabrati najbolju metodu na temelju kombinacije simptoma i sumnjivih alergena.

Test uboda kože (“skin prick test“) – koristi se tanka iglu za ubod kože na podlakticu ili leđa s 10 – 50 različitih potencijalnih alergena ili se mogu staviti kapljice potencijalnih alergena na kožu i koristiti uređaj za grebanje, uzrokujući ulazak tekućine u kožu. Reakcije poput crvenila obično se javljaju unutar 15 minuta od izlaganja. Reakcija može biti osip ili povišena, okrugla mjesta koja označavaju mjesto reakcije. Ovaj test provjerava alergije u zraku, alergije na hranu i alergije na penicilin.
Intradermalni test – koristi se ako su rezultati testa uboda kože negativni ili neuvjerljivi. Prilikom testa se ubrizgavaju male količine alergena u vanjski sloj kože (epidermis). Ovaj test provjerava alergije na nadražujuće tvari u zraku, lijekove i ubode insekata.
Flaster test (“patch test”) – ovaj test određuje uzrok kontaktnog dermatitisa. Tijekom testa stavljaju se kapi alergena na kožu na ruku, a zatim se pokriva područje zavojem. Nakon 48 – 96 sati dolazi se na pregled rezultata. Uklanja se zavoj kako bi se provjerilo ima li osipa na koži ili drugih reakcija.
Test krvi (IgE) (test na alergiju iz krvi) – uzorak krvi šalje se u laboratorij na analizu. U laboratoriju se dodaju alergeni u uzorak krvi i mjere razine IgE protutijela. Krvni testovi mogu imati veću stopu lažno pozitivnih rezultata.
Test provokacije – ovaj se test provodi samo pod izravnim, osobnim nadzorom liječničkog tima. Osobe sa sumnjom na alergije na hranu ili lijekove unose malu količinu spomenutog alergena. Alergolog, liječnik specijaliziran za alergije, obično provodi ovaj test. Medicinski nadzor je obavezan. Ako se razvije anafilaksa, brzo se daje potreban lijek za daljnje postupanje.

Testiranje na alergije – rezultati

Rezultati alergijskih testova mogu biti:

negativni – niste alergični na tu tvar; rijetkost je dobiti lažni negativan rezultat alergijskog testa (što znači da test kaže da nemate alergiju, a zapravo je imate)
pozitivni – alergični ste na tu tvar; imajte na umu da čak i kada testovi ispravno pokažu da imate alergiju, to ne znači nužno da ćete reagirati na taj alergen; moguć je i lažno pozitivan rezultat testa, posebno iz testa krvi (IgE); lažno pozitivno znači da test pokazuje da ima alergije, iako je zapravo nema.

Testiranje na alergije – HZZO

Alergološko testiranje na uputnicu može se obaviti u zagrebačkom KBC-u Rebro u ambulanti za alergologiju i kliničku imunologiju, a na testiranje se prosječno čeka od nekoliko dana do dva tjedna.