Kad je u pitanju osjetljivost na gluten reakcije nastaju zbog glutena, proteina prisutnog u pšenici, ječmu i raži. Iako, kada je u pitanju osjetljivost na gluten, simptomi mogu biti isti kao i kod celijakije, ona ne uzrokuje dugoročne zdravstvene probleme i oštećenje crijeva.

Kako bi se razlikovala od celijakije, često se naziva necelijakična osjetljivost na gluten.

Osjetljivost na gluten – simptomi

Simptomi se obično javljaju nekoliko sati do jednog dana nakon konzumacije i nestaju kada se gluten izbaci iz prehrane. Najčešći simptomi su:

• bol u trbuhu
• proljev ili zatvor
• mučnina
• umor
• glavobolje
• poteškoće s koncentracijom (“moždana magla“)
• anksioznost ili depresija
• neuropatija
• anemija.

Neki ljudi također iskuse ono što se neformalno naziva “glutenski trbuh“, što uključuje nadutost, bolove u želucu i vidljivo oticanje abdomena.

Što uzrokuje osjetljivost na gluten?

Točan uzrok osjetljivosti na gluten još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Za razliku od celijakije, koja izaziva specifičan imunološki odgovor i povezana je s genetskim i okolišnim faktorima, osjetljivost na gluten je složenija.

Neka istraživanja sugeriraju da bi mogla biti povezana s intolerancijom na određene ugljikohidrate koji se često nalaze uz gluten ili s povećanom propusnošću crijevne stijenke (“propusna crijeva”), što omogućuje ulazak glutena i bakterija u krvotok.

Koliko je osjetljivost na gluten česta?

Točan broj slučajeva osjetljivosti na gluten teško je utvrditi, a procjene se kreću 0,5 – 13 % populacije.

Razlika između osjetljivosti na gluten i celijakije

Celijakija je autoimuna bolest kod koje gluten pokreće snažan imunološki odgovor, što dovodi do oštećenja crijeva. Simptomi celijakije mogu nalikovati simptomima osjetljivosti na gluten, uključujući probavne tegobe, probleme s koncentracijom i promjene raspoloženja.

Međutim, celijakija može izazvati i dodatne simptome, poput:

• nenamjernog gubitka težine
• žgaravice
• pretjerane nadutosti
• intolerancije na laktozu
• usporavanja rasta i kasnog puberteta kod djece
• problema s plodnošću ili menstrualnih poremećaja
• dermatitis herpetiformis – mjehurastog osipa koji svrbi
• problema sa zubima.

Neka istraživanja sugeriraju da celijakija može dovesti i do neuroloških problema, uključujući kognitivni pad i mentalne poremećaje, no potrebno je dodatno istraživanje kako bi se bolje razumjeli učinci celijakije na mozak.

Alergija na pšenicu i osjetljivost na gluten

Alergija na pšenicu može uzrokovati simptome slične osjetljivosti na gluten, ali uključuje drugačiji imunološki odgovor. Uobičajeni simptomi alergije na pšenicu su:

• curenje nosa i kihanje
• suzne oči
• svrbež kože, osip ili urtikarija
• grčevi u trbuhu, mučnina ili povraćanje
• glavobolje
• vrtoglavica.

U težim slučajevima alergija na pšenicu može izazvati anafilaksiju, po život opasnu reakciju. Za razliku od osjetljivosti na gluten, alergiju na pšenicu izazivaju isključivo proteini iz pšenice, što znači da osobe s ovom alergijom mogu jesti druge žitarice koje sadrže gluten, poput ječma i raži.

Iako su alergije na pšenicu češće kod djece, mogu se javiti i kod odraslih.

Dijagnosticiranje osjetljivosti na gluten

Ne postoji specifičan test za dijagnosticiranje osjetljivosti na gluten. Međutim, osobe koje sumnjaju na osjetljivost mogu pratiti svoje simptome vođenjem dnevnika prehrane i bilježenjem reakcija nakon konzumacije glutena. Liječnik može pomoći u dijagnosticiranju kroz:

• fizikalni pregled
• pregled prehrambenih navika i simptoma
• krvne pretrage kako bi se isključila celijakija
• biopsiju tankog crijeva, ako je potrebno.

U nekim slučajevima pacijente se može uputiti gastroenterologu na dodatne pretrage.

Kako upravljati osjetljivošću na gluten?

Osnovni način liječenja osjetljivosti na gluten je pridržavanje prehrane bez glutena. Za razliku od celijakije, osjetljivost na gluten možda nije doživotno stanje.

Kako biste se lakše prilagodili bezglutenskoj prehrani, preporučuje se:

• konzumiranje više svježeg voća i povrća
• jedenje čistog mesa, peradi i ribe bez dodataka i marinada
• odabir bezglutenskih žitarica poput riže i kvinoje
• korištenje krumpira i kukuruza kao priloga
• korištenje alternativnih brašna, poput lanenog, chia ili orašastih brašna.

Prilikom kupovine i objedovanja izvan kuće važno je provjeravati deklaracije proizvoda i tražiti jela koja su potpuno bez glutena.

Kako učiniti bezglutensku prehranu pristupačnijom?

Pridržavanje bezglutenske prehrane ne mora biti financijski opterećujuće. Nekoliko savjeta za uštedu uključuje:

• donošenje vlastite hrane na okupljanja gdje se poslužuju jela s glutenom
• provjeru popisa bezglutenskih proizvoda u trgovinama kako bi se pronašle povoljnije opcije
• kupovinu na tržnicama i lokalnim proizvođačima hrane.

Planiranjem obroka i pametnim odabirom namirnica osobe s osjetljivošću na gluten mogu se pridržavati prehrane bez glutena bez velikih troškova. 

Pročitajte i ove članke:

• Je li gluten loš za vas? Evo tko ga treba izbjegavati
• Vaši problemi s crijevima možda nisu osjetljivost na gluten
• Kako otkriti celijakiju? Ova se bolest skriva iza raznih simptoma, a testiranje uključuje dvije metode koje će potvrditi dijagnozu.

• Osjetljivost na gluten - simptomi

Učitaj više izvora