Blagdansko raspoloženje svake godine počinje sve ranije. Tako nas ponesu božićna glazba, razni mirisi i okusi s adventskih kućica, ali i neodoljivo zapakirani prigodni slatkiši. Naravno, tu je i sve više ideja za blagdanske delicije na pomno ukrašenom stolu. 

Domjenci, druženja, pokloni – sve nas to uroni u neki poseban svijet gdje želimo probati sve, pogotovo ako nas podsvjesno muči da će nešto nestati s blagdanskog stola pa moramo čim prije ugrabiti taj kolačić koji izgleda primamljivo. 

Ono što je posebno zanimljivo jest da prejedanje počinje puno prije Božića i protegne se na skoro više od mjesec dana. Kada prođu blagdani, realnost koja nas dočeka katapultira nas na drugu stranu kontinuuma onog prvotnog blagdanskog veselja. 

Pročitajte članak “Blagdansko prejedanje: Svake godine pretjerate i onda danima trpite posljedice? Nutricionistica otkriva kako to izbjeći, a uživati“.

Osim nakupljanja suvišnih kilograma, uslijed prejedanja i prekomjernog unosa visoko prerađene, slatke i masne hrane možemo patiti od umora te osjetiti posljedice takve prehrane na kosi i koži koju dodatno iritiraju suhi zrak i hladnoća. 

Dodajmo tome i da se smanji planirana fizička aktivnost, u smislu odlaska u teretanu ili na sport na koji inače redovito idemo. Zaboravljamo da i razna pića, poput kuhanog vina, toplog slatkog kakaa i sl. također sadrže kalorije. Posebice se to odnosi na alkohol koji je kaloričniji od ugljikohidrata. 

Još jedna posljedica koja nas dočeka nakon blagdana je osjećaj krivnje i predbacivanja nakon što smo pretjerali u hrani. Ovo može biti i znak emocionalnog prejedanja, posebice ako su za nekoga blagdani okidač za osjećaj usamljenosti, umjesto osjećaja veselja. 

Kao što vidimo, puno faktora se ovdje isprepliće, ali da sumiramo situaciju koja izgleda tipično za osobu koja se prejeda tijekom blagdana i izgubi kontrolu nad prehranom:

• prestanak treniranja i redovne fizičke aktivnosti tijekom blagdanskog raspoloženja
• veća dostupnost blagdanske hrane i slatkiša kojima je teško odoljeti
• dodatne kalorije iz pića poput kuhanog vina 
• veća količina hrane dostupna kod kuće i na raznim druženjima poput domjenaka
• pokloni koji uključuju slatkiše 
• opravdanja samome sebi da su blagdani, da je sve dopušteno, da treba “malo” uživati i da će od prvog siječnja biti sve drugačije 
• osjećaj hitnosti u smislu da moramo sve probati i kušati te da će nestati s blagdanskog stola
• prejedanje kao rezultat usamljenosti tijekom blagdana ili pak totalne anarhije zbog blagdanskog raspoloženja. 

Priznajte, prepoznali ste se barem u jednoj od ovih točaka. Ono posljednje što treba jest osjećati krivnju i proglasiti se nekarakternom osobom jer nemamo kontrolu nad hranom. Bit blagdana, između ostalog, jest uživanje u hrani. Međutim, itekako možemo uživati u hrani bez posljedica koje nas zapljusnu nakon blagdana. 

Ako ste se već prejeli blagdanskog ručka ili ste polako počeli osvještavati svoja prehrambena ponašanja tijekom blagdana, onda ste napravili prvi i najvažniji korak – osvještavanje i priznanje. Dok nismo iskreni sa sobom, nijedan prehrambeni savjet neće uroditi plodom. 

Sada pogledajmo kako se ponašati i što napraviti kad smo već utvrdili da smo se prejeli i da nije u redu to što si radimo samo zato što su blagdani. Kratkotrajno pretjerano uživanje u hrani nije vrijedno dugotrajnog saniranja posljedica. 

Ovdje valja naglasiti “pretjerano uživanje”, a ne “uživanje” jer nitko ne kaže da ne smijemo pojesti kolač, probati čokoladnog snjegovića ili novi okus fritula na adventskim kućicama. Bit je u tome da se nađe ravnoteža, a evo i kako. 

Kako si pomoći nakon prejedanja?

Prvi korak je osvještavanje i priznanje da ste pretjerali. Dok god negiramo činjenicu da to nije bilo puno, a istovremeno jedva dišemo od punoće želuca, nećemo poduzeti ništa konkretno. Zaboravite na drastične rezove i revoluciju odmah od prvog siječnja ili od ponedjeljka. 

Naše tijelo ne voli ekstreme pa tako ne treba iz prejedanja uskočiti u gladovanje ili popularne detoks programe. Naime, kod prejedanja opterećujemo naše organe, posebice jetru. Zato mnoge iznenadi kada saznaju da im je jetra masna, odnosno da imaju nealkoholnu masnu jetru. 

Ovo se događa kada jetra nije u stanju preraditi toliku količinu masti pa ih počne skladištiti. Zaboravljamo da se obilje masti, od margarina i maslaca do kokosovog ulja, nalazi u kolačima. Pored zasićenih i trans masti, prevelika količina šećera i procesuirane hrane također će zamastiti jetru. 

No, vratimo se planu pomoći nakon prejedanja. Ako inače imate problem s prejedanjem, a ne samo za blagdane, svakako se konzultirajte sa stručnom osobom. Ako ste netko tko se prejede samo tijekom blagdanskog ručka, onda su ovo savjeti kako si pomoći. 

Najprije odredite jedan obrok u danu koji će biti kvalitetan s obiljem povrća, kvalitetnim proteinima i cjelovitim žitaricama. Možete započeti npr. s kvalitetnim doručkom jer su veće šanse da ćete se onda potruditi i oko kvalitetnog ručka. 

Kad dobro započnemo dan, obično želimo da to i potraje. Drugo, podsjetite se na unos vode, ali pomoći će i biljni čajevi, posebice čajevi dobri za jetru i probavu. Valja naglasiti da to trebaju biti čisti biljni čajevi, a ne voćni čajevi s dodatkom šećera. 

Pročitajte članak “Čajevi za čišćenje jetre: Glavna je za izbacivanje toksina, a štetimo joj nezdravim načinom života! Ovih pet biljaka ubrzat će njezinu obnovu“.

Drugo, krenite u laganu šetnju na svježi zrak. Šetnja pomaže probavi, dok konstantno sjedenje ne samo da se negativno odražava na probavu, već i na unutarnje organe i kralježnicu. 

Uvedite svaki dan barem jednu šalicu običnog jogurta ili kefira. Svakako birajte obične, a ne voćne verzije s dodanim šećerom. Tako ćete unijeti dobre bakterije i obnoviti crijevnu floru. Naš imunitet se gradi u crijevima – zato je važno vratiti ravnotežu crijevne flore. 

Ovo možda niste očekivali – napunite zdjelu za voće tropskim voćem. Tropsko voće obiluje enzimima koji će pomoći u probavi:

• papaja
• mango
• ananas
• kivi.

Papaja je poznata po enzimu papainu koji pomaže u probavi proteina. Ovaj enzim dostupan je i kao dodatak prehrani. Mango pak sadrži enzim amilazu koji razgrađuje škrob. Osim manga, i ananas sadrži istoimeni enzim. Kivi sadrži obilje vlakana i vitamin C koji je neophodno svakodnevno unositi jer ga naše tijelo ne može proizvesti. 

Posebno je važno da se opet ne prejedamo, nego postupno smanjujemo količinu hrane. Kombinacija kretanja, većeg unosa vode i biljnih čajeva te povećani unos svježeg voća i povrća prirodno će istisnuti procesuiranu i nutritivno siromašnu hranu. 

Povrće i voće je nešto što bismo svakodnevno trebali jesti. Niskokalorično je, nutritivno bogato i sadrži vlakna koja daju veću sitost. Osim toga, povrće i voće su velikog volumena zahvaljujući vlaknima i velikom udjelu vode pa time unosimo puno manje kalorija, a punimo želudac. 

Ako vas zbog prejedanja muči probava, poput nadutosti, zatvora i sl., možete razmisliti o dodatku probavnih enzima ili pak probiotika. U ovom slučaju posavjetujte se sa stručnom osobom koja će vas savjetovati u izboru odgovarajućih dodataka prehrani. 

Važno je zaustaviti se!

Vjerojatno ste primijetili da je odluku o promjeni prehrane najlakše donijeti baš nakon prejedanja. To je i logično jer smo se toliko najeli da nam se odluka o odlasku na dijetu čini vrlo racionalna. No, sami znate da ste, čim ponovno osjetite glad ili hrana napusti želudac, spremni za novu rundu ostataka od ručka i kolačića. 

Dogovorite se sa sobom da ćete si dopustiti još koji kolačić, ali najprije ćete pojesti koju krišku ananasa ili konkretan uravnotežen obrok. Možda ćete htjeti popiti šalicu čaja ili vode. 

Nakon toga pojedite kolačić. Tako ćete se uspjeti zadržati na manjem broju kolačića, umjesto da vam blagdanske delicije postanu zamjena za kompletan obrok. Dakle, važno je uložiti i malo mentalnog napora i samokontrole, ali bez striktnih zabrana jer će one samo pogoršati situaciju i odvesti vas u začarani krug prejedanja i krivnje. 

Ako primijenite ovakav pristup, s vremenom će vam prirodno doći da pojedete samo jednu kockicu čokolade ili samo jedan kolačić. Dok god idemo iz krajnosti u krajnost, od potpunog prejedanja pa do potpunih restrikcija, taj scenarij će se ponavljati. 

Strpljenje, mali koraci, mijenjanje navika korak po korak dovest će vas do toga da izgradite zdrav odnos s hranom i da za vrijeme blagdana uživate u hrani bez prejedanja. Ako baš ne možete odoljeti tolikoj količini i vrstama hrane, napravite mali plan. 

Najprije odredite veći broj manjih obroka. Sve je dopušteno, ali tek nakon što provedete jednu dobru odluku. Primjerice, sada ću pojesti ručak, a kolačiće ću pojesti nakon što se vratim iz šetnje. 

Drugi primjer može biti da vam se baš sad jede nešto slatko ili masno, ali zadatak je popiti šalicu biljnog čaja i pričekati 15 – 30 minuta. Nakon toga možete pojesti kolačiće. Vidjet ćete da ćete izgubiti želju za jelom ili ćete pojesti puno manje.

Neka ovo budu promjene kroz ležeran pristup u obliku igre. Osim toga, bit ćete ponosni na sebe što ste uspjeli u malim dnevnim pobjedama. Zapamtite, ovo radite jer volite svoje tijelo, a ne zato što ga ne volite. 

Pročitajte i ove članke:

• Što se događa s našim tijelom kad se prejedamo?
• Kako se riješiti težine u želucu? Blagdansko prejedanje sa sobom nosi brojne posljedice! Ovo su prirodni lijekovi koji će smanjiti pritisak
• Poremećaji u prehrani: Raste broj nespecifičnih oblika, sa sobom nose psihičke poremećaje i dugo se liječe.

• blagdansko prejedanje
• pretjerano uživanje u hrani
• savjeti