Dodaci prehrani – što su i kako ih koristiti?

dodaci prehrani

Najbolji način dobivanja svih hranjivih tvari je putem uravnotežene prehrane, ali postoji niz čimbenika u stvarnom životu koji to mogu spriječiti.

Zapadnjačka prehrana je postala visoko kalorična, ali nutritivno siromašna. Zbog toga nam, u određenim slučajevima, trebaju dodaci prehrani poput vitamina i minerala.

Evo nekoliko smjernica i pravila koje trebate razmotriti prije početka uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani.

Vitamini za energiju

Foto: Photospin

Što su dodaci prehrani?

Prema Pravilniku o dodacima prehrani, oni su: “pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja“.

Hranjive tvari su u ovom smislu vitamini i minerali, a druge tvari mogu biti:

  • ekstrakti biljaka,
  • aminokiseline,
  • mikroorganizmi, gljive i alge,
  • vlakna,
  • esencijalne masne kiseline.

Dodatke prehrani na tržištu možete naći u doziranim oblicima kao što su tablete ili kapsule te u oblicima kao što su prahovi, granule, tekućine i drugo.

S obzirom na sastav, dodaci prehrani se dijele na:

  • dodatke prehrani koji sadrže samo vitamine i minerale,
  • dodatke prehrani koji sadrže vitamine, minerale i druge sastojke koji nisu biljnog podrijetla,
  • dodatke prehrani koji sadrže aktivne komponente biljnog i ne biljnog podrijetla,
  • dodatke prehrani koji sadrže samo tvari biljnog podrijetla.

Trebaju li vam zaista dodaci prehrani?

Ako ste dobrog zdravlja i nemate nikakve zdravstvene probleme, ne trebaju vam nikakvi suplementi. Sitne smetnje u organizmu radije pokušajte popraviti promjenom plana prehrane.

Ako pak patite od ozbiljnijeg zdravstvenog stanja ili imate veći rizik od bolesti kao što su bolesti srca ili dijabetesa zbog životnog stila ili obiteljske anamneze, možda želite uzeti u obzir uzimanje dodataka prehrani.

Veoma je važno da se prije uzimanja dodataka prehrani savjetujte s liječnikom, ljekarnikom ili nutricionistom. Najbolje bi bilo za početak utvrditi deficit ili rizik od nedostatka nekog nutrijenta, a zatim razraditi plan suplementacije.

Dodaci prehrani – privremeno rješenje

Suplementi nisu trajno rješenje i nisu zamjena za uravnoteženu prehranu. Služe za popravljanje deficita, poboljšanje zdravstvenog stanja ili kao preventivna mjera od nastanka bolesti.

Nedostaci određenih nutrijenata se mogu utvrditi laboratorijskim analizama ili pojavom raznih simptoma kroz dulje vrijeme. To mogu biti:

  • anemija,
  • učestale infekcije i pad imuniteta,
  • umor i slabost,
  • slaba kvaliteta kože, kose i noktiju,
  • sporo zacjeljivanje rana,
  • potištenost i bezvoljnost,
  • smanjeni apetit,
  • grčenje mišića. 

Dodatke prehrani koristite dok ne postignete zadani cilj, a zatim provjerite svoj vitaminsko – mineralni profil. Razmislite o tome kako složiti prehranu kojom unosite dovoljno svih nutrijenata.

zelatinske kapsule

Foto: Photospin

Dodaci prehrani – faktori kvalitete

Nema idealnog dodatka prehrani, no u nastavku vam donosimo djelomičan popis nekih od karakteristika koje morate tražiti u “savršenom” proizvodu:

  • potvrđeno sigurnim za upotrebu od strane neke agencije za hranu i lijekove, kao što je npr. EFSA (European Food Safety Authority),
  • deklaracija mora biti jasna i čitljiva,
  • rok upotrebe mora biti jasno otisnut,
  • svaki sastojak dodatka prehrani mora biti jasno otisnut i sortiran u padajućem nizu po koncentraciji u kojoj se nalazi u suplementu,
  • uz sastojke mora pisati koliki preporučeni dnevni unos tog sastojka osigurava jedna kapsula dodatka prehrani,
  • proizvod mora biti testiran na teške metale,
  • poželjno je da ne sadrži umjetne arome, boje ili konzervanse,
  • poželjno je da proizvod ne sadrži alergene i da je vegan – friendly.

Vitamini topljivi u mastima (A, D, E i K) u proizvodu ne smiju biti zastupljeni u dozama koje su veće od preporučenih dnevnih unosa.

Vitamini B i C smiju biti zastupljeni u dozama i trostruko većim od preporučenih dnevnih unosa.

Dodaci prehrani – posljedice pretjerane konzumacije

Neki ljudi na svoju ruku uzimaju istodobno više vrsta raznih dodataka prehrani. Osim ako vam takvo nešto nije pripisao liječnik, onda to nije poželjna praksa.

Evo što predoziranje određenim nutrijentima može učiniti vašem tijelu:

  • previše vitamina A = toksično oštećenje jetre, problemi s vidom, bol u kostima,
  • previše vitamina D = problemi s probavom, mučnina, problemi u radu bubrega, slabljenje kostiju,
  • previše vitamina B6 = živčana preosjetljivost,
  • previše ribljeg ulja = gastrointestinalni poremećaji i povećanje lošeg kolesterola (LDL),
  • previše cinka = gubitak okusa i mirisa, problemi s probavom i mučnina, sniženje koncentracije “dobrog” kolesterola,
  • previše željeza = zatvor, bol u trbuhu, visok šećer u krvi, izostanak menstruacije, slabost, gubitak težine, promjena boje kože, slaba funkcija štitnjače,
  • previše magnezija = proljev, bol u trbuhu, slabost u mišićima, nepravilni otkucaji srca, letargija,
  • previše joda = problemi sa štitnjačom.

Postoje neka istraživanja koja indiciraju da pretjerani dugotrajni unos vitamina može rezultirati pojavom kroničnih bolesti, poput raka.

Znanstveni rad, objavljen 2014. godine u časopisu World Journal of Diabetes, upućuje na to da bi nepotrebno pretjerani unos vitamina kroz duže vrijeme mogao uzrokovati sve veću pojavu pretilosti u općoj populaciji. 

Stoga je bitno da dodatke prehrani uzimate promišljeno i planirano te jedino ako su vam oni zaista potrebni.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Food supplements. (2018) EFSA – European Food and Safety Authority.
  2. Geoffrey P. Webb (2006) Dietary supplements and functional foods, Blackwell Publishing Ltd, UK.
  3. Pravilnik o dodacima prehrani. (2013) Narodne novine.
  4. Zhou, S., Zhou, Y. (2014) Excess vitamin intake: An unrecognized risk factor for obesityWorld J Diabetes. 5(1): 1–13.

Saznajte više o imunitetu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   2

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu