Blagdansko prejedanje: Svake godine pretjerate i onda danima trpite posljedice? Nutricionistica otkriva kako to izbjeći, a uživati

Blagdansko prejedanje

Ako blagdane koristite kao izgovor za opuštanje i pretjerivanje u vrsti i količini hrane, a onda požalite kad blagdansko raspoloženje prođe, znajte da postoji rješenje kako uživati bez grižnje savjesti i bez nekoliko kilograma viška

U zapadnom konzumerističkom svijetu već se uvriježio termin “blagdansko prejedanje” koji ukazuje prije svega na pretjerivanje. Neodoljiva i ukusna hrana na blagdanskom stolu nas mami, a prejedemo se lako jer jedemo s nogu i često se zapričamo s članovima obitelji. 

Godišnji i slobodni dani dodatno nas tjeraju da se opustimo, zalegnemo na kauč i svaki trenutak posegnemo za kolačićem ili kojim slatkišem. Tu su i ostaci od blagdanskog ručka, a ako je ručak bio skuplji, “šteta da se baci”. 

Tako otprilike izgleda kontekst u kojem se nađemo, opustimo i ne razmišljamo, već trpamo u sebe. Nadutost, umor, zadržavanje vode i stvaranje masnih naslaga ubrzo nas sustignu jer ipak se božićni i novogodišnji blagdani rastegnu kroz cijeli prosinac. 

Osim toga, božićna glazba na svakom koraku i crvena boja koja dominira na ukrasima i koja je simbol Božića dodatno pojačavaju apetit. Osim hrane, tu su i zaslađena pića poput kuhanog vina, vruće čokolade i sl. pa unesemo i dodatne kalorije, a da toga nismo ni svjesni. 

Naravno, to ne znači da se ne trebamo opustiti, ali bit blagdana nije prejedanje, već uživanje.

Važno je znati disciplinirati se i osvijestiti što, kako i koliko jedemo. Ne samo radi našeg zdravlja, već i radi naše psihičke stabilnosti te samopouzdanja koje često potone jer si predbacujemo krivnju. 

Blagdansko prejedanje opasno narušava zdravlje
FOTO: Getty Images

Blagdansko prejedanje opasno narušava zdravlje

Blagdansko prejedanje odnosi se na razdoblje od zadnjeg tjedna u studenom pa sve do kraja prvog tjedna u siječnju. Kao što vidimo, to je dovoljno vremena da uslijed konstantnog prejedanja nakupimo suvišne kilograme, ali i određene zdravstvene indikacije. 

Studija provedena na odraslim osobama i objavljena u Journal of Obesity pokazala je da tijekom navedenog razdoblja, tih 6 – 7 tjedana, dođe do povećanja težine 0,4 – 0,9 kg. Osim toga, bolnički prijemi bilježe povećanje dolazaka pacijenata s probavnim tegobama. 

Masna, pržena i slatka hrana, ali i pića tjeraju nas u začarani krug. Što više šećera jedemo, više nam se povećava žudnja za slatkim. Osim toga, oni pojedinci koji su usamljeni tijekom blagdana također mogu posegnuti za većom količinom hrane kako bi je koristili kao utjehu

Ono što dodatno olakšava prejedanje jest zimska garderoba jer ne moramo nositi usko niti se pokazivati na plaži. Pojedincima je to olakotna okolnost jer je nadutost lako sakriti iza širokog pulovera ili jakne. 

Dodatno, kada većinu ili sve uravnotežene obroke zamijenimo blagdanskim delicijama, otvaramo Pandorinu kutiju. Obećajemo da je kolačić koji u tom trenutku “trpamo” u usta zadnji, a nakon nekoliko sati, kad se hrana “slegne”, evo nas opet kod stola i biranja kolačića. 

Ni ostali članovi obitelji ili prijatelji ne olakšavaju situaciju jer nas često tjeraju da uzmemo duplu porciju ili nas upozoravaju da nam je tanjur prazan. Fokus je na razonodi, opuštenosti i pričanju, a za to vrijeme nesvjesno pojedemo dva ručka. 

Blagdansko prejedanje je posebice opasan teren za osobe koje već pate od pretilosti
FOTO: Getty Images

Posljedice prejedanja

Blagdansko prejedanje je posebice opasan teren za osobe koje već pate od pretilosti. Pretilost se definira kao bolest koja uzrokuje niz metaboličkih poremećaja i često je okidač za tzv. civilizacijske bolesti kao što su:

Pročitajte članak “Debljina je bolest i ne liječi se dijetom: Nutricionistica otkriva kako trajno promijeniti životni stil, navike i uvjerenja o hrani i tijelu“.

Naime, lakše je skinuti višak kilograma nego zadržati normalnu tjelesnu težinu nakon mršavljenja. Zato blagdansko prejedanje može vratiti izgubljene kilograme ili postati ponovni okidač za vraćanje u začarani krug prejedanja

Prejedanje ili binge eating ubraja se u poremećaje prehrane. Iako prejedanje može biti sezonskog karaktera, poput blagdanskog prejedanja, dobro je promotriti javlja li se i u ostalim dijelovima godine i kada. 

Često u pozadini stoje psihološki uzroci jer hranom najlakše i najbrže prekidamo trenutne neugodne emocije koje želimo prestati osjećati
FOTO: Getty Images

Okus hrane i fina jela nisu jedini okidač za prejedanje. Često u pozadini stoje psihološki uzroci jer hranom najlakše i najbrže prekidamo trenutne neugodne emocije koje želimo prestati osjećati. 

Tako hrana postaje izvor utjehe, a mi gubimo kontrolu nad količinom hrane i upadamo u začarani krug. Također, svoje okusne pupoljke navikavamo na slatko, slano i masno zbog čega nam prirodna obična hrana postaje manje privlačna i bez okusa. 

Pročitajte članak “Predblagdanska i postblagdanska depresija: Psihologinja otkriva zašto se javlja, koje su posljedice i kako se suočiti s njom“.

Kada prođu blagdani, slijedi realnost u kojoj se, nakon blagdanskog prejedanja, suočavamo sa sljedećim simptomima i posljedicama blagdanskog prejedanja:

Vjerojatno se sada pitate kako odoljeti svim delicijama, slasticama i pićima. Stvar je u tome da slobodno jedete ono što volite u vrijeme blagdana, ali umjereno i svjesno.

Najvažnija stavka oko blagdanskog prejedanja je svjesnost i dogovor sa samim sobom. Ako je potrebno, zapišite na papir kako ćete se osjećati nakon prejedanja i vrijedi li tih posljedica. Potom zapišite scenarij koji želite živjeti u siječnju – hoćete li se boriti s viškom kilograma i grižnjom savjesti ili si čestitati na disciplini i umjerenosti. 

Blagdansko prejedanje dobar je test samodiscipline, pa i samopoštovanja jer ipak nismo kanta za otpatke i ostatke s blagdanskog stola
FOTO: Getty Images

Kako izbjeći blagdansko prejedanje, a uživati?

Blagdansko prejedanje dobar je test samodiscipline, pa i samopoštovanja jer ipak nismo kanta za otpatke i ostatke s blagdanskog stola. Ako vam je žao baciti višak hrane, podsjetite se da tim viškom štetite i sebi. Da biste uopće spriječili bacanje hrane, unaprijed odredite adekvatnu količinu hrane, a onda će i prejedanje biti manje vjerojatno. 

Pročitajte članak “Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?“.

Ako se dogodilo da ste napravili previše hrane, razmislite tko je blagdane dočekao skromno i koga možete razveseliti. Tako ćete njegovati i duh blagdana i ono što bi blagdani trebali biti. A sada evo nekoliko konkretnih pravila koja možete zalijepiti na hladnjak kako biste jačali svjesnost i ustrajnost:

  • odredite da barem 2 – 3 obroka u danu trebaju biti uravnotežena – cjelovita hrana sa svim izbalansiranim makronutrijentima (uravnoteženi obroci pridonose hormonskoj ravnoteži i smanjenju žudnje za hranom)
  • polovica tanjura ručka i večere treba biti ispunjena raznolikim povrćem (dat će osjećaj sitosti i napuniti želudac, a vlakna iz povrća povući se sa sobom dio masnoća, ali i pomoći u probavi)
  • jedna šalica jogurta ili kefira dnevno za ravnotežu crijevnih bakterija (posebice kod pretjeranog unosa šećera)
  • nekoliko vrsta kolača napravite u nutritivno bogatijoj verziji, a nekoliko u klasičnoj verziji (možete uvesti dodatno pravilo da ćete pojesti prvo nutritivno bogatiji komad kolača, a onda klasični i već ćete osjećati da ne možete više pojesti)
  • unos vode ili nezaslađenog biljnog čaja (preporuka od anisa i komorača za probavne smetnje) tijekom dana
  • jedite iz malog tanjura umjesto velikog 
  • vrlo važno pravilo – jedite polako i dobro sažvačite hranu, ovo pravilo je ključno u smanjenju unosa količine hrane. 
  • nakon ručka obavezna šetnja barem 30 minuta, a tek onda odmaranje na kauču. 
Božićni ručak
FOTO: Getty Images

Na kraju, sve se svodi na to da si priuštimo zadovoljstvo, ali i vodimo računa o tome kako ćemo se osjećati fizički i psihički ako pretjeramo. Ne želimo se nakon blagdana osjećati umorno, potrošeno i bez motivacije, posebice kada imamo nove ciljeve i planove koje želimo ostvariti u novoj godini.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

3 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu