Kod većine ljudi grižnja savjesti će se pojaviti kada osjete neku vrstu odgovornosti za prouzročenu štetu drugoj osobi. Ta šteta nije nužno materijalne prirode, već emocionalne – netko se zbog nas osjeća loše, nekome smo izazvali neugodu ili patnju. Osim ako nisu u pitanju poremećaji ličnosti ili psihopatske sklonosti, većina ljudi će osjetiti grižnju savjesti kao neki oblik kajanja ili žaljenja za nečim što je učinjeno ili pak nije učinjeno, a trebalo je biti.

Grižnja savjesti – psihologija

Kada je u pitanju grižnja savjesti, značenje u psihologiji nije strogo definirano zato što se ovaj pojam više smatra poetskim govorom. Ipak, riječ je o osjećaju koji možemo promatrati iz perspektive krivnje, kajanja, žaljenja, srama itd. Grižnja savjesti javlja se kada nekoga namjerno povrijedimo riječima ili djelima, a osjećamo odgovornost za prouzročenu štetu. U ovom stanju osoba intenzivno razmišlja o težini riječi ili djela kojima je povrijedila drugoga, a voljela bi da je mogla postupiti drugačije.

Kada je u pitanju grižnja savjesti, definicija koja najbolje može opisati ovo stanje je jak osjećaj krivnje i žaljenja zbog nekog postupka u prošlosti. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da se osjećaj krivnje neće pojaviti ako nema osjećaja odgovornosti. Drugim riječima, da bi se osoba mogla osjećati krivom zbog nekog postupka iz prošlosti i štete koja je prouzročena, mora se smatrati odgovornom za nastanak tih posljedica.

Postoje ljudi koji su svjesni da su nekim svojim postupkom nanijeli štetu drugome, ali ne osjećaju grižnju savjesti zato što negiraju da su odgovorni za taj postupak (zato što su, primjerice, bili pod utjecajem alkohola, psihoaktivnih supstanci, iscrpljenosti, umora i sl.).

Razlog zašto ne osjećaju grižnju savjesti i odgovornost za nastalu štetu je vjerojatno u tome što nisu imali namjeru izazvati takve posljedice te to pripisuju nesretnom slučaju (iako su možda ipak mogli spriječiti da do toga slučaja dođe). Zato postoje i različiti intenziteti krivnje, iako je jako teško pronaći prave riječi za njih.

Upravo je zato pretpostavka da je grižnja savjesti jak osjećaj krivnje koji traje određeni period i navodi osobu na promišljanje o učinjenom. Ako je u pitanju blagi osjećaj krivnje, vjerojatno će se pojaviti neka vrsta neugode koja će s vremenom brzo nestati, što nije slučaj za grižnju savjesti koja vas “tjera” da popravite štetu.

Osjećamo li svi grižnju savjesti?

Većina ljudi osjeća grižnju savjesti, posebno u situaciji kada je riječ o nekom proračunatom ponašanju za koje su znali da nije ispravno i da bi moglo nekoga povrijediti, ali su to svejedno učinili. Glavna poanta svega je da se šteta svjesno nanosi drugome, a posljedično se javlja grižnja savjesti jer se nismo uspjeli kontrolirati i zaustaviti u takvom ponašanju (npr. širenje laži o nekome, tračanje, ogovaranje, laganje i sl.). 

Kada govorimo o poremećajima ličnosti (kao što su granični poremećaj ličnosti ili narcisoidni poremećaj ličnosti), grižnja savjesti je rijetkost jer ovi pojedinci često nisu svjesni koliko neki njihovi postupci uzrokuju štete drugoj osobi. Iako mogu reći da im je žao i da se kaju zbog određenog postupka, pojedinci koji pate od ovih poremećaja često ne pokazuju pravo kajanje u svojim djelima, ali i ne osjećaju toliku razinu odgovornosti za to što druga osoba osjeća povrijeđeno.

Zbog otežanog ostvarenja empatije, ovi pojedinci ne mogu shvatiti koliko su štete nanijeli te se, sukladno tome, većinu puta ni ne ispričaju jer nisu shvatili što su zapravo napravili, koliko god se druga osoba trudila objasniti.

S druge strane, osobe koje su u bliskoj okolini oboljelih od navedenih poremećaja ličnosti često budu one s povišenom razinom empatije i pretjeranim osjećajem grižnje savjesti, čak i za one postupke koje nisu one napravili, nego osobe s poremećajem ličnosti.

Pritom troše ogromnu količinu vremena pokušavajući analizirati kojim su točno postupkom izazvali to stanje kod oboljele osobe, a tek s vremenom shvate da je to izvan njihove kontrole i da je život s osobom koja pati od poremećaja ličnosti, nažalost, sam po sebi prilično zahtjevan i težak.

Kako se riješiti grižnje savjesti?

Grižnja savjesti zapravo prestaje tek onda kada se osoba izvuče iz stanja promišljanja o onome što je učinila i posveti popravljanju štete koju je nanijela. S obzirom na to da novonastala šteta može duboko povrijediti neki odnos, pitanje je koliko će vremena trebati da se stanje stabilizira. Međutim, važno je izaći iz tog začaranog kruga negativnih misli i pokušati nastaviti dalje. Prije toga je važno:

1. preuzeti odgovornost i priznati krivnju – koliko god bilo teško, postupke za koje ste isključivo vi odgovorni potrebno je naglas priznati i onoj strani kojoj je učinjena šteta
2. zatražiti oprost – prvo od sebe, a zatim i od drugih koje ste povrijedili; ovo je vjerojatno najteži korak i ne mora značiti da će druga strana odmah prihvatiti oprost koji nudite, ovisno o tome koliko je povrijeđena i spremna nastaviti raditi na odnosu
3. pronaći uzrok ponašanja – kada prihvatite odgovornost za ponašanje koje je bilo loše, pokušajte dokučiti zašto ste to napravili i što ste zapravo htjeli postići (ako se određeno ponašanje ponavlja i time konstantno nanosi štetu drugome, potražite psihoterapijsku pomoć koja će vam pomoći proraditi i shvatiti uzroke takvog ponašanja)
4. naučiti lekciju i promijeniti ponašanje – negativno iskustvo može se pretvoriti u pozitivno ako smo spremni izvući lekciju iz njega i promijeniti ponašanje; prihvatite da ne možete mijenjati prošlost, ali da možete spriječiti ovakve postupke u budućnosti ako ste spremni učiti i raditi na tome.

Grižnja savjesti je neugodno stanje iz kojeg osoba prirodno želi izaći i promijeniti situaciju. Stoga je važno osvijestiti gore navedene korake koji su izrazito teški, ali nas vježbaju u pametnijem postupanju u budućnosti. 

Pročitajte i članke:

• Vrste emocija: Mogu pomoći, a mogu biti i destruktivne! I mnogi bježe od njih! Psihologinja otkriva sve o njima i kamo vodi njihovo izbjegavanje
• Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija
• Prvi simptomi shizofrenije: Teški psihijatrijski poremećaj koji počinje već u 20-ima! Evo koji su prvi znakovi i kako spriječiti nove epizode pogoršanja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• grižnja savjesti
• kako se riješiti grižnje savjesti
• osjećaj krivnje
• poremećaji ličnosti
• savjeti
• značenje